Rajčica (lat. Solanum lycopersicum) je jednogodišnja biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Uzgaja se zbog ukusnih jestivih crvenih plodova.
Ako imate komadić vrta ili malo mjesta na balkonu, zašto ne biste razmisliti o uzgoju rajčica? Pošto je rajčica često korišteno povrće u kuhinji i ide uz sva jela, bili biste u velikoj prednosti ako je samo uberete iz svog uzgoja kod kuće. Uz to, možete biti sigurni da je rajčica uzgojena na vaš način prirodna bez štetnih pesticida. Sada se vjerojatno pitate kako uzgojiti rajčice. Za uzgoj rajčica trebat će vam malo vremena i trudna te puno ljubavi i plodnog tla. Uzgajate li ih tako, kao rezultat ćete dobiti sočne, ukusne i velike plodove.
Rajčica pripada jednogodišnjim biljkama porodice Solanaceae. Najčešće se uzgaja u vrtovima, u plastenicima i staklenicima. No, mi ćemo vas uvjeriti da nije isključeno niti da uspijeva na balkonu u loncima. Sve se češće mogu vidjeti balkoni prepuni ovih sočnih crvenih plodova.
Rajčica se može pohvaliti velikim brojem različitih sorti koje se razlikuju po boji ploda (crvena, žuta, ružičasta, zelena, crna, tigrasta i narančasta), po visini ploda (rastu od 20 cm do 2 m) te po obliku plodova (okrugli, kruškoliki, ovalni, duguljasti...). Također, možemo razlikovati i rajčice po izgledu cvjetova, listova i po rasporedu plodova. Rajčice se razlikuju i po okusu pa su tako neke sočnije, neke mesnatije, slađe, vodene, slanije...
S obzirom na dozrijevanje, dijeli se na srednje ranu i na kasnu. Odlikuje je razvijen korijen, vretenastog oblika te puno velikih bočnih žila. Glavni korijen rajčice nalazi se u tlu na dubini od 1,5 metra, a njegova najveća masa nalazi se obično na dubini od pola metra o čemu uvelike ovisi i kvalitetna zemlje. Osim glavnog korijena, biljka ima i adventivno korijenje.
Stablo rajčice naraste od pola metra do čak 3 m, a stablo je razgranato i zeljasto. Njezini zeleni dijelovi obrasli su dlačicama, a cvjetovi rastu kao grozdovi. Rajčica cvjeta žutim cvjetovima. Obično se samooprašuje, no postoji i mogućnost kada oprašivanje radi čovjek i to se događa obično u suvremenoj proizvodnji.
Informacije
Latinski: Solanum lycopersicum
Engleski: Tomato
Porodica: pomoćnice (Solanaceae)
Visina: 0,5 - 3 m, ovisno o kultivaru
Uvjeti: neutralna do slabo kisela tla dobre strukture, rahla i plodna
Klima: topla, mediteranska klima
Sadnja: od polovice siječnja do prve polovice travnja, ovisno o sorti
Berba: 90 - 120 dana od sadnje biljke
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sadnja
Rajčica više od svega voli sunčana razdoblja i puno vlage pa će najbolje rasti u područjima blage mediteranske klime. Rajčica se uzgaja od sjemena i presadnica. Presadnice se čuvaju u zaštićenom i zagrijanom području sve dok ne narastu do 25 cm te im dno bude debelo oko 1 centimetar. Kada kupujete sadnice rajčice gledajte da one budu zdrave zelene boje, debelih stabljika te bez cvijeta i ploda.
Kada je najbolje vrijeme za sadnju rajčica? Vrijeme za sadnju ovisi najviše o kraju u kojem se rajčica uzgaja. U toplim krajevima sadnja počinje krajem ožujka dok se u hladnijim krajevima ona odvija od sredine travnja pa do svibnja. Rajčica za industrijsku proizvodnju se sadi u prvom polovini svibnja.
Prije same sjetve, smjesa se dobro zbije daskom. Sjeme se sadi u redove razmaka 5 cm, na dubinu od 2 mm. Razmak između sjemenaka neka bude 2 cm. Nakon što ste sve to učinili, sjeme dobro prekrijte hranjivom smjesom sloja do 2 cm te ga dobro zalijte.
Sjetva sjemena za proizvodnju sadnica počinje sredinom prvom mjeseca u toplim krajevima pa sve do sredine veljače. Naravno, o tome ovisi i sorta sjemena. U hladnijim područjima prva sjetva počinje krajem veljače, a druga oko sredine travnja. Sjetva industrijske rajčice na otvorenim prostorima počinje u travnju i traje do sredine svibnja, a odvija se na gredicama. Također, može se sijati odmah u lončanice, lijehe, plastične saće ili tresetne kocke. Kod direktne sjetve morate osigurati grijani prostor. Neovisno do toga gdje se obavlja sjetva, dubina zemljišnog supstrata mora biti 15 cm. Koriste se razne kombinacije zemlje, stajskog gnoja i pijeska te hranjive smjese.
Rajčice za ranu proizvodnju i proizvodnju u staklenicima se pikiraju u plastične tegle, a nakon što se rasadi razviju, biljke treba presađivati kako bi imale dovoljno mjesta za rast.
Rajčice se sade kada biljke formiraju oko šest listova pa dok se ne pojave prve cvjetne graničice. Sve to događa se u periodu od 40 do 60 dana od samog nicanja. Ako rasadi nisu pikirani, prije sadnje ih se treba obilno zaliti vodom, a rasadi u loncima se tri dana prije zalijevaju kako bi se lakše vadili i kako se zemlja ne bi raspadala.
Rajčicama treba osigurati potporanj za rast, a obično se koriste drveni kolci. Postoje i spiralni potpornji od metala koje možete nabaviti u vrtnim centrima, dok se kod uzgoja u plastenicima najčešće koriste plastificirani konopci koji su obješeni za krov plastenika.
Rane sorte rajčica sade se u razmacima 70 x 35. Srednje rana rajčica i kasna se sade na razmak od 80 x 40 dok u plastenicima razmak mora biti 70 x 50 cm.
Odabir sjemena važan je proces kod uzgoja rajčice. Da bi plodovi rajčice bili veliki, ukusni i sočni, u prvom redu morate osigurati kvalitetno sjeme rajčice. Ako vaša rajčica nije dobro urodila, nema smisla niti da sakupljate njezino sjeme jer će iduće godine rajčica opet biti loše kvalitete.
Sjeme se skuplja uvijek s najzdravijih biljaka i to tako da se uzima sa zrele rajčice. Pripazite da ne bude prezrela jer bi to moglo značiti da se nalazi u procesu truljenja ili klijanja što nije dobro. Sjeme isperite vodom i ostavite ga u cjedilu da se osuši. Nakon toga ga stavite na novinski papir i ostavite da se još dobro prosuši.
Plodored
Najbliži srodnici rajčice su krumpir i paprika, no to ne znači da će rajčica uz njih najbolje rasti.
Da bi rajčica dobro rasla, u plodoredu kao prethodnu kulturu ona voli špinat, rotkvicu, zelenu salatu ili mladi luk. Rajčicu možete posaditi uz mrkvu, peršin, luk, šparoge, neven, bosiljak i celer. Bosiljak je odličan izbor, ne samo zato što se dobro slaže s rajčicom, već će otjerati i sve nametnike koji bi je mogli napasti.
No, nikada nije dobro rajčicu uzgajati na istom tlu nakon kultura iz porodice Solanaceae kao što su krumpir, patlidžan ili paprika. Da bi vaše rajčice dobro rodile, nemojte ih posaditi niti uz grašak, kupus i komorač.
Tlo
Tlo mora biti plodno, rahlo i neutralno, a kiselost ph od 6,0 do 6,5. Rajčici ne pašu tla koja se sastoje od gline jer u njima ne mogu dobro razviti korijen. Osim gline, bitno je da se rajčica ne uzgaja na području gdje je veći postotak podzemnih voda. da biste pripremili odlično tlo za uzgoj rajčica, preporučuje se da ga u jesen preorate do 35 cm, a prije same sadnje još ga jednom do dva puta obradite frezom. Sve se više koristi uzgoj na crnoj foliji ispod koje je navodnjavanje kap po kap jer na takav način ne trebaju koristiti herbicidi.
Gnojidba
Za vrijeme rasta i sazrijevanja plodova, rajčici su neophodne velike količine kalija. Ako nema dovoljno kalija plodovi se neće dobro razviti, ostat će zeleni na mjestima uz peteljku. Stoga unosite kalij u obliku oksida u velikim količinama i to omjera 1:2,5 pa sve do 3 N:K.
Za dobru gojidbu rajčice koristi se stajski gnoj koji se dodaje u količinama od 40 do 60 t/ha. Stajski gnoj se u zemlju unosi prije oranja. Od ostalih sredstava koriste se razne kombinacije NPK hraniva, a za prihranjivanje se koristi KAN. Prihranjivanje se radi 2 do 3 puta za vrijeme cvatnje, zametanja prvih plodova te kod zriobe plodova. Uzgajate li rajčice u zaštićenom prostoru, kao najčešća prihrana koristi se kap na kap metoda.
Temperatura
Ako sadite rajčicu iz sjemena, minimalna temperatura za sjetvu i poticanje klijanja je 10°C, kada bi biljka trebala niknuti za 23 dana. Optimalna temperatura za sadnju rajčice je 22 do 25°C. Za dobar rast i razvoj do prvih plodova, rajčicama će najbolje odgovarati temperature od 18 do 22°C. Što se tiče vlage, najbolje će joj pasati vlaga do 65%.
Da bi rajčica dobro rasla i razvijala se trebaju joj velike količine svjetla. Stoga, uzgajate li je u vrtu najbolje će roditi u ljetnim mjesecima. U jesenskim i zimskim mjesecima, kada više nema puno prirodne svjetlosti, u zaštićenim prostorima neće biti najpovoljniji uvjeti za uzgoj rajčice. Naime, rajčici za cvjetanje i razvoj plodova treba čak do 10 sati svjetlosti na dan.
Voda
Rajčici je potrebno dosta vode, pogotovo za vrijeme cvatnje i kod razvoja plodova. Stoga, osigurajte joj veće količine vode u tih mjesec do dva kada se događaju cvatnja i razvoj plodova. Rajčica zahtijeva umjerenu vlažnost i zraka i zemljišta.
Od početka formiranja plodova do kraja berbe, rajčici je potrebno 25 do 30 l / m2 vode po dužini ako se navodnjavanje vrši kišenjem. Za vrijeme ljetnog uzgoja na otvorenom, potreba za vlagom je veća pa treba dodati još 40 do 50 l / m2 vode u jednom tjednu. Rajčice je najidealnije zalijevati sustavom kap po kap, najbolje vrijeme za zalijevanje svakako je rano jutro kada je tlo najhladnije, što posebno vrijedi za ljetne mjesece.
Uzgoj rajčica na balkonu
Ako nemate vrt, a svejedno biste htjeli imati svoje domaće eko rajčice, postoji rješenje i za to. Rajčice mogu uspjeti i na balkonu! Jedino što će biti poželjno za njihov rast na balkonu je to da imaju dovoljno sunca. Ako se vaš balkon nalazi na sunčanoj strani, plodove rajčica ćete imati tijekom cijelog ljeta.
Prije nego što posadite rajčice na balkonu, nabavite sjeme rajčice koja najbolje uspijeva na balkonu. Naš prijedlog je sorta rajčice Minibel. Njoj ne treba puno prostora da bi urodila plodovima. Raste obično do 30 cm u visinu, plodovi su joj nešto sitniji, ali isto tako ukusni.
Rajčicu sadite u plastične lonce jer su praktični i nisu skupi. Zemljani lonci nisu najbolji izbor jer brzo upiju vodu koja je namijenjen rajčici.
Kod odabira lonca bitno je da on bude dovoljno dubok. Najbolji izbor bit će lonci dubine od 8 do 16 cm. Prije nego što položite zemlju u lonce, provjerite imaju li rupe na dnu kako biste biljci osigurali dobru drenažu. Naime, velik broj kupljenih plastičnih lonaca već ima probušene rupe na dnu. To je jako važno za rast rajčice jer bi mogla istrunuti od prevelike količine vode.
Nakon toga, u plastični lonac stavite kvalitetnu zemlju i kompost te posadite biljku. Čim rajčica počne rasti, privežite je uz kolac koji ćete zabiti u zemlju, odmah uz nju.
Rajčici je stalno potrebna voda za rast, ne trpi sušu. Ako ste primijetili da su prva 2 centimetra zemlje suha, vrijeme je da je zalijete.
Posvetite vrijeme i dohranjivanju rajčice. Preporučuje se jednom mjesečno nadohraniti rajčicu jer zalijevanjem se ispiru i hranjive tvari iz zemlje.
Velika prednost što se tiče bolesti i nametnika je ta da se oni u loncu rijeko pojavljuju te zbog toga ni ne morate brinuti o njima.
Rajčicu možete posaditi u lonce već u veljači u kući na toplom. Prije nego što je izvadite na balkon, priviknite je postepeno na vanjske uvjete. To ćete učiniti tako da ćete kada zatopli lonce s rajčicama iznositi na balkon jednom do dva puta na dan, a noću ih staviti u zatvoreni prostor. Time će se biljka dobro prilagoditi uvjetima na otvorenom.
Rajčice će moći ostati tijekom cijelog dana i noći na balkonu kada temperature narastu preko 10°C i kada više nema straha od pojave jutarnjeg mraza.
Održavanje nasada
Za vrijeme rasta biljke, potrebno je redovito otkidati zaperke. U protivnom će plodovi rajčice biti manji i njihova kvaliteta će biti loša. Zapreke treba otkidati dok su oni još mali, najveći do 8 cm i to svaki tjedan. Ako koji naraste veći, nemojte ga više trgati, otkinuti samo vrh.
Osim zakidanja zaperaka (pinciranja), obavlja se i zakidanje vrhova (dekaptacija). Ono se radi kada biljka dobije od 4 do 6 cvjetnih grančica. Taj proces će ubrzati dozrijevanje rajčice.
Svakako treba redovito provjeravati biljke i skidati lišće s donjih dijelova kako bi se usjev mogao bolje provjetriti i tako bolje napredovati. Ovo je posebno važno za staklenike.
Zaštita od bolesti
Rajčice najčešće može stradati od bolesti naziva plamenjača. Radi se o gljivičnoj bolesti koja se najbolje širi kada ima puno vlage. Stoga rajčice od nje najčešće obole nakon kišnih razdoblja. Osim što pogađa rajčicu, ona može pogoditi i njezinog srodnika, krumpir.
Osim plamenjače, rajčicu napada i pauk i to za vrijeme suša. Ako ste primijetili da su listovi rajčice prepuno bijelih manjih ili većih pjega te ste uočili pauke, jajašca i ličinke, napali su je pauci. Listovi se na kraju u potpunosti mogu osušiti. Tada pauk odlazi sve do vrha biljke gdje se nalaze mladi listovi. Uslijed toga, plodovi rajčice su sitni i promjenjivog su oblika. Ipak, reagirate li na vrijeme, biljku možete spasiti tako da odstranite sve bolesne dijelove. Važno je napomenuti da se iduće godine ne smiju koristiti i stupići na koje je biljka bila privezana. Izvadite ih iz zemlje na kraju sezone i bacite ih.
Rajčicama uvijek osigurajte hranjivo tlo jer će tako i biljka biti zdravija. Želite li bilju njegovati bez kemije prskajte je redovito čajem od preslice koji je dobar protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napada i krumpirova zlatica. Upravo radi toga se ne preporučuje saditi blizu krumpira. Krumpirove zlatice najviše vole krumpir, no krajem ljeta, kada više nema krumpira, mogu se prebaciti na rajčicu i na patlidžan. Najlakše ih se riješiti tako da ih skupljate sami. Naime, čim uoče opasnost one se ukoče i padnu na tlo. Tada ih uklonite.
Rajčicu mogu napasti i lisne uši koje je najlakše odstraniti s biljke mlazom vode. Ovaj postupak je najbolje raditi ujutro kako bi se biljka osušila dok još nije jako vruće.
Berba
Berba rajčice se gotovo uvijek odvija od 90 od 120 dana nakon sadnje. Berba obično nastupa od početka srpnja pa sve do studenog, zavisi o kojoj sorti rajčice se radi. Ako ćete rajčicu koristiti isti dan, birajte meke i tamno crvene plodove, a ako ćete ih koristiti tek za dan, dva, uvijek ih uberite kada još ne dozre do kraja, kada su blago ružičaste boje.
Rajčice se beru tako da se peteljka odreže škarama jer tako nećemo ošteti plod ako mu je potrebno još par dana do potpunog dozrijevanja, a nećemo oštetiti niti susjedne plodove.
Najbolje vrijeme za berbu rajčica je jutro ili kasno poslije podne jer tada plodovi rajčice nisu previše topli niti mokri od rose.
Uvijek je najbolje ubrati zrelu i sočnu rajčicu i odmah je upotrijebiti. No, pred kraj sezone, uberu se svi plodovi, bilo da se radi i o zelenim rajčicama. Oni se smjeste na hladno mjesto i koriste se za kiseljenje i pripremu salata.
Skladištenje
Želite li rajčice spremiti za kasniju upotrebu, budite sigurni da ste posadili kasne sorte koje se u tom slučaju mogu čuvati i do 2,5 mjeseca. Mjesto na kojem čuvate rajčice ne smije biti pretoplo, ali ni suviše hladno. Preporučuje se temperatura između 1 i 2°C za zrele rajčice i tamna i prozračna prostorija. Što su rajčice zrelije, temperatura treba biti niža, ali nikada niža ispod 1°C. Isto tako maksimalna temperatura ne bi smjela biti viša od 18°C.
Rajčice za skladištenje je važno ubrati tijekom dana, kada nema rose. Berite samo zdrave i neoštećene plodove te ih poredajte po veličini i distribuirajte prema stupnju zrelosti. Skladištite ih u kartonsku kutiju u 2 do 3 sloja.
U hladnjaku ih čuvajte do sedam dana u posebnom odjeljku za voće i povrće.
Ljekovita svojstva
Rajčica je jedna od najčešće korištenih kultura u svijetu, a osim predivne boje i dobrog okusa, prepuna je vitamina, minerala i antioksidansa koji čuvaju naše zdravlje. Za rajčicu se kaže da je toliko ljekovita da je izašla iz raja, a razlog tomu su njezine brojne ljekovite moći.
Učestalo konzumiranje rajčice izbacit će sav višak tekućine iz tijela te tako olakšati rad srca i krvnih žila te sniziti tlak. Pošto potiče rad gušterače, preporučuje se svima koji boluju od dijabetesa.
Uz brojne vitamine i minerale, rajčica se najviše ističe po velikoj količini antioksidansa likopena. Likopen je najjači prirodni antioksidans te je zaslužan i za crvenu boju rajčice. Rajčica ga ima više od ijedne druge biljke i kao takva štiti tijelo od slobodnih radikala. Likopen usporava rast stanica raka, a istraživanja pokazuju da može zaustaviti rast raka crijeva, maternice i prostate. Također, može sniziti štetni kolesterol i tako očuvati zdravlje srca i krvnih žila. Zanimljivo je spomenuti da se koncentracija likopena čak povećava termičkom obradom pa su njegovi najveći izvori ustvari sva kuhana jela od rajčice.
Rajčica pomaže kod želučanih i crijevnih problema te kod reuma, gihta i bolesti srca i bubrega. Rajčica se preporučuje i svima koji pate od slabokrvnosti ili su izgubili veće količine krvi.
Preporučuje se svaki dan popiti čašu prirodnog soka od rajčice. Uzimajte ga prije jela i nemojte ga soliti jer ćete tako smanjiti njegova ljekovita svojstva. Dodajte mu začine po želji.
Rajčica se često koristi i u dijetama. A dijeta s rajčicama jedna je od popularnijih koja garantira zdrav i siguran gubitak kilograma.
Rajčica u kulinarstvu
Gotovo da ne postoji jelo u kojem se ne koristi rajčica. Koristi se kao dodatak u mnogim jelima kao što su juhe, variva, umaci, ali često nastupa i u glavnoj ulozi, posebice kada treba pripremiti juhu od rajčica, pečene rajčice ili umak od rajčice koji je nezamjenjiv u pripremi pizza. Rajčica se može dodati i u omlet te u smoothie. U ljetnim mjesecima dio je raznih osvježavajućih salata koje su bez nje nezamislive.
U Dalmaciji se često priprema salsa (šalša) od rajčica, a rajčice se mogu i osušiti te tako koristiti tijekom cijele godine u jelima. Sušene rajčice odlikuju se posebnom aromom i okusom te su zbog toga i dosta skupe i cijenjene na tržištu.
Zanimljivosti
Rajčica se često još naziva i paradajz, a potječe iz Južne Amerike. Ispočetka se najčešće koristila tek kao začin, ali i kao lijek je bila priznata od brojnih travara. Tek u 19. stoljeću rajčica je postala ravnopravni član svom ostalom povrću u kuhinji.
Naime, Europljani su rajčicu upoznali u 15. stoljeću kada su je Španjolci donijeli iz Perua. No, nije dočekana s veseljem jer su je dugo smatrali otrovom koji je predstavljao opasnost za ljudsko zdravlje. U 19. stoljeću dokazano je da su otrovni ustvari listovi i stabljika, al i da je plod jako ljekovit. Nakon toga je osvojila svijet te postala najčešće uzgajana povrtna kultura.
Promatramo li rajčicu s botaničke strane, možemo je svrstati u voće, no u kulinarstvu pripada povrću.
Rajčica je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda kao najteža rajčica koja teži 3,9 kg. Uzgojena je 30.8.2016. godine, a njome se ponosi Amerikanac Dan Sutherland koji ju je uzgojio. Najveće stablo rajčice također se nalazi u Guinnessovoj knjizi rekorda, a izraslo je u parku Walt Disney Worlda na Floridi. Spomenuto stablo imalo je čak 32.000 plodova i imalo je uzgojni oblik hobotnice.
Prve uzgojene rajčice bile su žute boje, a što dokazuje i talijanski naziv za rajčice - pomodoro što znači "zlatne jabuke".
Foto: Axel Mellin / Pixabay
Odgovori