Banana (lat. Musa spp.) je tropska biljka iz porodice bananovki (Musaceae). Uzgaja se zbog jestivog, ukusnog, mesnatog ploda unutar žute kore.
Banana je biljka bogate i duge prošlosti te jedna od najkonzumiranijih biljnih vrsta na svijetu. Poznata je kao biljka koja se najčešće uzgaja u tropskim predjelima, iako je sve više onih koji bananu uzgajaju i u kontinentalnim krajevima. Ako želite uzgajati bananu u dvorištu ili u vrtu, morate znati da će to biti ukrasna biljka (banana Мusa sp.). U našim krajevima banana će rijetko dati plod, a zbog nedostatka topline i sunca, plodovi će joj biti bljutavi i gorki te time i nejestivi.
Sve sorte koje se danas uzgajaju u svijetu potječu od dvije vrste, a to su: Musa acuminata i Musa balbisiana. Običnu daju plodove za pola godine od sadnje, a životni vijek im je od 25 godina naviše.
Banana za uzgoj naraste od 3 do 9 m. Svaka mladica nosi dugačke listove veličine do 5 m. Kada je mladica već starija, iz nje se formira cvjetna os koja visi prema dolje sa skupinom banana. Jedna hrpa može imati dvadesetak ili više plodova. Banana daje jako velik urod i popularna je za uzgoj.
Banana u tropskim krajevima može narasti do 15 m, ali uglavnom se uzgajaju puno manje vrste. Sve vrste imaju velike listove, a poneki su i šareni. Cvjetovi banane su jednospolni ili dvospolni te su raznih boja. Plodovi banane su različite boje i čvrstoće, a uglavnom su zakrivljeni i izduženi. Ispod kore, banana je mekana i bogata škrobom. Kora banane može biti žuta, smeđa, zelena i crvena. Banana je iznimno ukusnog okusa i mirisa.
Plodovi se razvijaju iz srca banane, u velikim i okrenutim prema dolje visećim grozdovima koji sadrže i do 20 plodova banane. Takvi grozdovi mogu težiti i od 30 do 50 kg. Pojedinačni plod banane obično teži oko 100 g.
Informacije
Latinski: Musa spp.
Engleski: Banana
Porodica: bananovke (Musaceae)
Visina: 2 do 9 m
Uvjeti: dobro drenirana i rastresita tla
Klima: topla i vlažna
Sadnja: proljeće ili jesen
Berba: jesen, ovisno o zrelosti ploda
Upotreba: prehrana, kozmetičke i ljekovite svrhe
Srodnici
Sadnja
Bananama je potrebno bogato i dobro zbijeno tlo. Ono bi trebalo biti duboko i dobro ocijeđeno, ali s visokim postotkom vlage. Bitno je i osigurati banane od vjetra. Najmanje sorte sade se na bar 3 m udaljenosti jedna od druge jer su iznimno visoke i razgranate.
Neke manje sorte banana ili one rezervirane za ukras, rast će i iz sjemenki, međutim razmnožavanje se najbolje može postići komadima gomolja s pripadajućim pupoljcima.
U hladnijim klimama mogu se uzgajati u stakleniku. Bitno je da temperatura ne padne ispod 19°C i da ne bude više od 30°C. Ako ćete ih uzgajati u loncima, iznesite ih u ljetnim mjesecima na otvoreno.
Redovito ih obrezujte i bolje će roditi. Banana bi trebala dati plodove već nakon godine dana. Samo jedna stabljika urodi plodom, a nakon što plodove odstranite, odrežite i stabljiku. Životni vijek joj je dugačak, no komercijalne sorte je potrebno promijeniti svakih 10 godina.
Tlo
Banana nije zahtjevna što se tiče zemlje u koju ćete je saditi. Bitno je da ono bude duboko (najmanje 60 cm), dobro drenirano te rastresito. Isto tako voli plodna tla pH vrijednosti od 5,5 do 7.
Gnojidba
Prilikom zalijevanja banane, dodajte joj tekuće gnojivo kako bi banana bila lijepa i zdrava.
Temperatura
Banani će rast odgovarati topla i osunčana mjesta pa joj zbog toga najviše paše tropska klima. Ne podnosi temperature niže od 16°C. Iako joj odgovara puno svjetla, ipak joj ne paše direktno sunce. Osjetljiva je na propuh pa pripazite ako je uzgajate u posudama.
Voda
Za uzgoj banane bit će potrebno puno vlage (traži 60% vlažnost zraka), jer banana ima velike listove iz koje svakoga dana isparava vlaga. Stoga se preporučuje zalijevati je svaka dva tjedna. Pripazite da ne pretjerate odjednom jer bi to moglo uzrokovati truljenje korijena.
Ljeti je zalijevajte jednom do dva puta tjedno, a zimi puno rjeđe (ostavite da se humus osuši na površini).
Uzgoj banane u posudama
Banani bolje odgovaraju uvjeti za rast iz staklenika nego u kući, ali neke vrste ukrasnih banana s dekorativnim listovima odlično napreduju i u sobnim uvjetima. One se uglavnom uzgajaju kao dekorativne biljke zbog listova.
Banana se razmnožava izdancima koje bi trebalo posaditi u druge posude. Pripazite da one budu dovoljnih dimenzija kako bi se ova velika biljka mogla nesmetano razvijati. Banana može narasti do 7 m u idealnim tropskim područjima, dok će u našim krajevima vjerojatnije narasti do maksimalno 3,5 m.
Početkom proljeća, u travnju ili u svibnju, posudu s bananom iznesite u dvorište ili u vrt, ali birajte mjesto koje je dobro osvijetljeno. Pripazite da je odmah ne izložite direktnom suncu već to činite postepeno. U protivnom bi se njezini listovi mogli spržiti na suncu. Biljka može ostati na otvorenom sve do kraja rujna. No, pripazite da za vrijeme najtoplijih mjeseci ne bude izložena direktnim sunčevim zrakama te joj omogućite puno vode.
Kada nastupi hladnije vrijeme, bananu pripremite za prezimljavanje. Ako je uzgajate u posudama, unesite je na toplo mjesto i zalijevajte je dva puta mjesečno. No, ako ste je posadili u vrtu, priprema za zimu će biti malo kompliciranija. Odrežite listove, a biljku skratite na 1 do 1,5 m visine kako biste je mogli lakše utopliti. Zemljište malčirajte, a biljku zaštitite suhim lišćem i slamom. Zatim preko svega navucite najlon i ne zaboravite i na vrh biljke jer bi preko njega mogla prodrijeti vlaga u biljku i izazvati truljenje. Ako na proljeće ugledate zamrznuti vršak biljke, skratite ga do zdravog dijela. Za vrijeme jakih zima postoji mogućnost da cijela biljka propadne. No, nemojte biti razočarani jer biste uskoro iz podzemnog dijela biljke mogli ugledati zdrave izdanke.
Ako ste bananu posadili kao kućnu biljku, ona će rijetko dati plodove. Iako to nije nemoguće, trebat će joj 3 godine kako bi se pojavili prvi cvjetovi koji su neophodni za nastajanje plodova.
Održavanje nasada
U proljeće se presađuju u veći lonac da bi mogle nesmetano rasti. Osigurajte im dosta komposta te ih prorijedite po potrebi. U ljeti sve ponovite, dok je jesen rezervirana za berbu plodova. Nakon berbe odstranite stare stabljike i prorijedite ih. U zimi održavajte potrebnu toplinu.
Bananu treba presađivati svake godine u proljeće. Tada se supstrat pomiješa s pijeskom i malo treseta. U zimskim mjesecima najbolje će joj odgovarati toplo predvorje u staklu u kojem temperatura zraka neće padati ispod 12°C. Banana se mora svakodnevno orošavati.
Razmnožavanje
Banana se razmnožava dijeljenjem bočnih izdanaka koji rastu na dnu stabljike.
Orezivanje
Da biste potakli bolji rast banane preporučuje se da je orežete. Uklonite sve suhe i oštećene listove.
Zaštita od bolesti
Stablo banane nije podložno bolestima niti štetnicima, iznimno je otporno.
Berba
Banane rode nakon godine dana, a berba se vrši u jesen. Najbolje bi bilo banane ubrati dok su zelene te ih ostaviti na toplom mjestu da dozru do žute boje.
Skladištenje
Banane koje se transportiraju na veće udaljenosti, beru se dok su još zelene. Od stajanja na toplom mjestu dozret će do svoje žute boje. Zelene banane nemojte držati u hladnjaku jer ćete tako spriječiti njihovo dozrijevanje. Banane ne podnose niske temperature.
Ljekovita svojstva
Banane su ljekovito voće koje bi trebalo konzumirati svaki dan, a razlog više je taj što su dostupne tijekom cijele godine. Sadrže prirodne šećere koji našem tijelu mogu osigurati velike količine energije. Vitamin B6 regulira šećer u krvi i drži ga u ravnoteži. Ona je bogata željezom i tako liječi anemiju. Pošto su bogate vlaknima i tako stimuliraju probavu, preporučuju se u sklopu zdravog mršavljenja.
Krasi je bogatstvo kalija te se zato preporučuje svima koji pate od povišenog krvnog tlaka. Njezini hranjivi sastojci pomažu za zdravlje mozga, pamćenje i koncentraciju, a dobra je i za liječenje depresije i napetosti.
Istraživanja pokazuju da se ljudi koji pate od depresije osjećaju bolje kada pojedu bananu. Naime, banana sadrži triptofan kojeg tijelo pretvara u serotonin. Stoga kada se osjećate napeto i tjeskobno, pojedite bananu. Osim toga sadrži i velike količine vitamina B koji su poznati po tome da smiruju živčani sustav i oslobađaju od napetosti.
Banane mogu neutralizirati kiselinu pa ako imate žgaravicu, pojedite bananu kako biste olakšali simptome.
Banana u kulinarstvu
Banana se najčešće jede kao sirovo voće. Može se pripremati kao slastica pa je tako nalazimo u sladoledima, kolačima, likerima, raznim napitcima, smoothiejima, a poznat je i kruh od banane. Ne postoji osoba koja nije čula za popularni banana split.
U toplim tropskim područjima, banana se koristi i kao povrće te za spravljanje brašna.
Zanimljivosti
Banana je zapravo najveća zeljasta cvjetnica s jednogodišnjim nadzemnim dijelom dok se višegodišnje stablo nalazi zapravo u tlu. Nakon što rodi, matična biljka umire, ali iz donjih dijelova biljke izbijaju novi izdanci. Nadzemni dio biljke ustvari čini listove, a s obzirom na to da je taj dio dosta čvrst, mnogi griješe i nazivaju bananu drvenastom biljkom.
Europski putnici otkrili su bananu putujući u tropska i suptropska područja. Vrste banana koje se najčešće uzgajaju potječu iz Malezije i istočne Azije. Danas se diljem svijeta proizvode komercijalne banane za uzgoj. Banana je podrijetlom iz istočne Azije, Indije i Australije i jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Postoji više od 400 vrsta banane diljem svijeta.
Plodovi od nekih vrsta banana koriste se u prehrani životinja, a one tekstilne koje spadaju u industrijsko bilje imaju listove pogodne za dobivanje čvrstih vlakna.
Zanimljivo je da su banane neznatno radioaktivne. Naime, više od bilo kojeg drugog voća sadrže kalij i malu količinu kalijevog izotopa.
Foto: Dekoelie / Wikimedia
Odgovori