Brusnica (lat. Vaccinium) je zimzelena grmolika biljka iz porodice vrijesovki (Ericaceae). Uzgaja se zbog trpkih, kiselih i aromatičnih crvenih plodova.
Da bi uzgoj brusnice uspio i bio isplativ, potrebno je zadovoljiti određene karakteristike tla, vlage i odgovarajuće klimatske uvjete. Brusnica je porijeklom iz Sjeverne Amerike. Može narasti do 25 cm. Krase je trpki, kiseli i aromatični crveni plodovi koji su prepuni vitamina i minerala. Iz tog razloga, domoroci su je od davnina koristili kao lijek, hranu i za religijske svrhe.
Brusnica dozrijeva od sredine kolovoza pa sve do kraja rujna. Stabljike brusnice su tanke, a listovi su maleni i zimzeleni. Cvijet je bijele ili ružičaste boje, a dugačak je oko 8 mm. Ima malenu zvonastu krunicu i nalazi se na samim vršcima stabljike u punim visećim grozdićima.
Informacije
Latinski: Vaccinium
Engleski: Cranberry
Porodica: vrijesovke (Ericaceae)
Visina: 10 do 40 cm
Uvjeti: kisela, humusna tla
Klima: hladne klime
Sadnja: tijekom cijele godine, najbolje u jesen
Berba: ožujak i travanj
Upotreba: prehrana, ljekovite, medicinske i kozmetičke svrhe
Srodnici
Vrste
Za uzgoj se najčešće koristi europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea) i američka brusnica (Vaccinium macrocarpon). Glavna razlika je ta što je američka brusnica veća te ima krupnije plodove. Njezini izdanci mogu narasti i do 2 m. Ipak, na našim područjima se najviše sadi europska brusnica.
Sadnja
Brusnica se sadi u proljeće ili u jesen na dubinu od 7 cm. Gredicu pripremite na visinu od 30 cm, a biljku posadite tako da površinu prekrijete humusom debljine 2 cm. Ako sadite sjemenjake, korijen rasporedite ispod površine zemljišta. Sadnice rasporedite u sredinu podignutih gredica.
Brusnica se sadi na 30 do 40 cm razmaka u samim redovima, a razmak između redova treba biti do 90 cm. Iskopajte jarak dubok do 20 cm.
Kontejnirane brusnice možete saditi tijekom cijele godine, a za sadnju će biti idealno razdoblje između ožujka i svibnja.
Brusnica se može uzgajati iz sadnica ili iz sjemena. Ipak, češći je uzgoj iz sadnica, a možete ih pronaći u poljoprivrednim ljekarnama ili kupiti preko interneta.
Brusnica cvate dva puta godišnje, u 5. ili 6. mjesecu te u 7. ili 8. mjesecu, a dozrijeva od 7. do 9. mjeseca kada se odvija i berba brusnica.
Tlo
Brusnica traži kisela tla pH vrijednosti od 4,0 do 5,5, a na našim područjima uspijeva na područjima do 1.500 m nadmorske visine. Najbolje će joj odgovarati mokra, kisela tla.
Gnojidba
Za gnojidbu brusnice preporučuju se samo kisela gnojiva spore razgradnje, a svake godine brusnici treba dodati 10 l piljevine ili treseta.
Temperatura
Brusnica je otporna na velike hladnoće i mraz te može podnijeti temperature do čak -40°C. Za rast će joj najbolje odgovarati suha i sunčana mjesta.
Voda
Brusnice će za rast trebati dosta vode pa se preporučuje da iskoristite kišnicu za zalijevanje. Za zalijevanje brusnica koristi se navodnjavanje površinskim prskalicama ili navodnjavanjem kap po kap. Takvi sistemi za navodnjavanje se prije sadnje zatrpaju u izdignutim gredicama.
U prvoj godini sadnje, navodnjavanje se vrši cijelo ljeto. Treba biti oprezan da između dva navodnjavanja ne dođe do isušivanja tla.
Održavanje nasada
Prostor između redova brusnica treba redovito kositi i malčirati piljevinom, tresetom ili iglicama bora.
Nakon 2 godine od sadnje, grane je potrebno prorijediti i ostaviti oko 5 novih izboja kako bi se brusnica obnovila. Sve suhe i stare izboje potrebno je orezati do mjesta nicanja, a one koji slabo rode potrebno ih je odrezati na četvrtinu visine.
Razmnožavanje
Brusnica ima sposobnost razmnožavanja podzemnim izbojcima koji se s vremenom zakorjenjuju i razvijaju nadzemne grančice. Za vrijeme rasta, brusnica pušta izdanke te se tako sama širi dalje i razmnožava. Kada se izdanak primi u zemlju, slobodno ga možete odvojiti od biljke i posaditi zasebno na drugo mjesto.
Zaštita od bolesti
Nasadi brusnice su otporni na štetnike i bolesti pa ih je lako održavati. Sadnice su dugog vijeka, mogu trajati i više od 30 godina.
Berba
Kada u jesen plodovi brusnice dozru, uzgajivači poplavljuju tla na koja ispuštaju nekoliko bobica da vide hoće li odskakivati od tla. Naime, plod brusnice u sebi ima četiri mjehurića koja su ispunjena zrakom. Stoga se brusnica ne bere ručno jer kada poplavi cijelo područje, u prvi plan dolaze strojevi koji protresu biljke, a tada se zrele bobice odvoje od stabljike te isplivaju na površinu vode. Zatim se pokupe i dalje sortiraju.
Brusnice se beru kada dobiju svjetlo crvenu ili tamno crvenu boju. Ako se uberu previše rano, kada još nisu sazrele, mogle bi ostati gorke. No, dobra vijest je da brusnice dobivaju tamnocrvenu boju nakon nekoliko tjedana otkada su skladištene, odnosno rashlađene.
Na kraju sezone, prezreli plodovi brusnice opadaju s biljke, ali takvi plodovi su prezreli za skladištenje.
Skladištenje
Ubrane brusnice mogu se čuvati za svježe tržište od 3 do 5 tjedana. Svježe ubrani plodovi brusnice pohranjuju se na temperaturama od 0 do 7°C.
Svi plodovi brusnice koji su prezreli, ne mogu se dobro pohraniti i čuvati pa se preporučuje da ih što prije prodate ili preraditi u druge proizvode (džem, pekmez, sok...).
Brusnice možete pohraniti i u zamrzivač i tako ih čuvati nekoliko mjeseci.
Ljekovita svojstva
Ljekoviti plodovi brusnice koriste se od 16. stoljeća u pučkoj medici u svrhu prirodnog liječenja. Brusnica sadrži brojne antioksidanse, organske kiseline, vitamine i minerale, od čega se ističe bogatstvo vitamina C.
Antioksidansi antocijanin i proantocijanin pomažu u očuvanju zdravlja očiju i štite srce. Vjerojatno je svima poznato to da brusnica liječi urinarne infekcije jer njezini sastojci sprječavaju razvoj bakterija.
Antioksidansi iz brusnice također sprječavaju prijevremeno starenje, razvoj bakterija, jačaju imunitet, pomažu kod ublažavanja simptoma reume i gihta te štite zube od karijesa i bolesti desni.
Brusnice u kulinarstvu
Plodovi brusnice se koriste sirovi, odnosno svježi, sušeni ili kao sok. Od brusnice se najčešće rade sirupi, sokovi, pekmezi i džemovi te se koriste u izradi slastica kao što su pite, savijače te razni drugi kolači i torte. Često se konzumira i čaj od brusnice koji je idealan za liječenje urinarnih infekcija ili kao ukusni topli napitak za vrijeme hladnih zimskih dana.
Osim u pripremi slastica, brusnica se koristi i za pripremu kiselih umaka, a odlično se slažu s mesom divljači i peradi te s nekim vrstama sireva. Stoga se sve češće može naći kao dodatak glavnim jelima.
Zanimljivosti
Brusnice su povezane s američkom tradicijom te su kao takve jedna od autohtonih kultura iz Sjeverne Amerike. Danas se uzgajaju u komercijalne svrhe, a osim u Americi, rastu i u Aziji te u Europi.
Na našim područjima, brusnica se najviše uzgaja na području Gorskog Kotara te na Velebitu, ali ipak je nešto manje zastupljena od popularnije borovnice.
Foto: Luidmila Kot / Pixabay
Odgovori