Ciklama (lat. Cyclamen) je biljka iz porodice jaglačevki (Primulaceae). Podzemna stabljika je u obliku gomolja, a svaka stabljika ima svoj list zelene boje oblika srca i cvijet.
Ciklama, iznimno mirisna i nježna biljka, na glasu je kao cvijet koji je dobro imati u domu jer "izglađuje nesporazume", ali je i "cvijet iskrenosti", sigurnosti, sreće te čak ublažava ljubavnu bol. Cyclamen persicum je biljka iz porodice jaglačevki (Primulaceae) kao i jaglac, a pronalazimo je na obalama Sredozemnog mora, na područjima Male Azije te na Rodosu i Cipru. Upravo je ciklama nacionalni cvijet Izraela i Cipra odakle vuče svoje podrijetlo i gdje je često nalazimo.
Njezina podzemna stabljika je u obliku gomolja promjera 4 do 12 cm, a listovi su joj zelene boje i oblika srca. Ovaj cvijet cvate u raznim bojama, bijeloj, ljubičastoj, crvenoj, ružičastoj pa sve do dvobojnih kombinacija i zavrnutog ruba latica. Latice su najčešće jarko ružičaste boje. Svaka stabljika ima svoj list i cvijet. Listovi često imaju blijedu oznaku u obliku potkove što još više pridonosi posebnosti ovog osjetljivog cvijeta. Zanimljivo je da je ciklama biljka koja cvate zimi, a ljeti je u stanju mirovanja te njezin uzgoj iziskuje mnogo pažnje.
Nježna je i osjetljiva biljka koja je izniman ukras i bit će divan dodatak prostorijama Vašeg doma. Ciklama ne voli visoke temperature, suh zrak niti pretjerano zalijevanje. Ako dođe do pretjerane količine vode, korijen ciklame počinje truliti. Pogodna temperatura je nekih 15-20°C i vlažan zrak.
Smjestite je u prostorije u kojima nije pretjerano hladno ni toplo. Kada dođe proljeće i topliji dani, ciklamu iznesite na balkon ili u vrt, ali nikako na direktnu sunčevu svjetlost. Ova najtraženija zimska biljka počela se uzgajati i kao rezana te tako traje nekih tjedan dana.
Za nju se vjeruje da izglađuje nesuglasice u međuljudskim odnosima te da njezina simbolika počiva na iskrenosti, ljubavi, sigurnosti i sreći, a prema pučkoj predaji tamo gdje raste ciklama zlo nema nikakve moći. Ova nježna biljka je ujedno i željna Vaše pažnje. Nakon božićne zvijezde, drugi je najpopularniji cvijet u tom godišnjem dobu.
Ako se odlučite na ovaj ukras u vašem domu, slijedite navedene savjete da bi uspješno rasla i razvijala se. Svakako nemojte zaboraviti i na toksična svojstva koja sadržava te je držite van dohvata djece i kućnih ljubimaca.
Informacije
Latinski: Cyclamen
Engleski: Cyclamen
Porodica: jaglačevke (Primulaceae)
Visina: do 20 cm
Uvjeti: rahlo i humusno tlo, mješavina ilovače i pjeskovitog tla
Klima: umjerena kontinentalna klima
Sadnja: proljeće i jesen
Cvatnja: od lipnja do rujna, ovisno o vremenu sadnje
Upotreba: kozmetičke i medicinske svrhe
Srodnici
Vrste
Ciklama, klobučac, miholjice, skrižalina, križalina ili križan rod je s 23 vrste, a klasificiran je u porodicu Primulaceae i potporodicu Myrsinoideae. Često rastu u šumama gdje su zaklonjene od direktnih sunčevih zraka. Ciklamu je uvijek najbolje saditi u posudicama, ali ako je sadite u vrtu, pazite na dovoljan razmak od ostalih kultura zbog prozračnosti.
Postoje otprilike 23 vrste ove biljke, a među poznatijima su šumska ciklama i napuljska ciklama. Neke vrste poznate su kao sobne biljke i u takvim uvjetima najbolje uspijevaju. Jedine dvije vrste koje se uzgajaju kod kuće su europska ciklama (ljubičasta) i perzijska.
Šumska ciklama ili kako se još zove šumska skrižalina (Cyclamen purpurascens Mill.) je trajna i višegodišnja biljka. Listopadna šuma i druga područja u sjeni su joj često stanište, a raste na neutralnim do blago kiselim tlima do 2.000 nadmorske visine. Svakako je zanimljivo da je šumska ciklama zaštićena biljka.
Cyclamen hederifolium ili napuljska ciklama je vrsta koja može preživjeti i temperature od nekih -15°C, i to ako je pokrivena snijegom. Ostale vrste nisu u tolikoj mjeri otporne na hladnoću i mraz. Nalazi se u šumovitim i stjenovitim područjima Mediterana pa je možemo pronaći u Francuskoj, Albaniji, Turskoj, na Korzici, Sardiniji, Siciliji, ali i u Hrvatskoj te u susjednim nam državama Bosni i Hercegovini, Italiji te Crnoj Gori.
Perzijska ciklama je vrsta ciklame koja se uzgaja kod kuće te je mnogo veća od europske. Naraste do 30 centimetara i cvjeta 4 mjeseca. Stekla je iznimnu popularnost kod ljubitelja cvijeća i onih koji mu se vole posvetiti.
Europska ciklama ili "alpska ljubičica" je vrsta koja ne traži poseban indeks vlage za svoj razvoj. Rijetka je u cvjećarnicama te od ove vrste ciklame nastaju mnogobrojni hibridi. Njezino ime nastalo je jer ova vrsta cvjeta u razdoblju kada pada snijeg, a rodno mjesto ciklame su planine. Direktna sunčeva svjetlost je vrlo lako može uništiti.
Što se tiče podjele ciklama, dijele se na one vrste koje rastu u jesen i one koje rastu u proljeće i ljeto.
Ciklame koje rastu u jesen su: afrička (Cyclamen africanum), kolhidska (Cyclamen colchicum), cilicijska (Cyclamen cilicium), ciparska (Cyclamen cyprium), grčka (Cyclamen graecum), čudnovata (Cyclamen mirabile), napuljska (Cyclamen hederifolium), Rohlfsova (Cyclamen rohlfsianum) i divlja ili europska (Cyclamen purpurascens).
Ciklame koje rastu u proljeće i ljeto su: alpska (Cyclamen alpinum), afrička (Cyclamen africum), balearska (Cyclamen balearicum), zimska (Cyclamen caucasicum), elegantna (Cyclamen elegans), libanonska (Cyclamen libatoticum), perzijska (Cyclamen persicum), sitnocvjetna (Cyclamen parviflorum) i primorska (Cyclamen repandum).
Neće svaka vrsta ciklame uspijevati u istim uvjetima, npr. Cyclamen hederifolium ili napuljska ciklama uspijeva i na temperaturi od -15°C, dok je određenim vrstama ta temperatura ipak preniska. Također, samo se Cyclamen persicum isključivo uzgaja u lončanicama.
Sadnja
Kada je riječ o sadnji, treba napomenuti da je glavni način razmnožavanja ciklame sjemenom te da biljke od kojih će se preuzeti sjeme ne smiju imati više od 15 cvjetova. U suprotnom, sjeme će biti sitnije i izrazito loše kvalitete. Metoda razmnožavanja sjemenom svakako je najrealnija metoda za reprodukciju ciklama.
Vrijeme sadnje
Ciklama se sadi u ljetnim mjesecima, kolovozu ili rujnu, a njezino sjeme se sadi u drvene posude na nekoliko centimetara razmaka. Pokriva se slojem zemlje od 0,5 cm na temperaturi od 18 do 20°C. Ciklami je prvih 15 dana potrebna tama pa je se pokriva tamnijom folijom. Niknut će za nekih mjesec dana i odmah ju je potrebno postaviti na svijetlo mjesto s ugodnom temperaturom od nekih 15 do 20°C. Biljke je tada potrebno orositi 2 do 3 puta tjedno.
Sadnja u posudama
Ako ciklamu sadite u posudama ili teglama, imajte na umu da je to biljka koja cvjeta zimi i voli niske temperature. Sadnja u teglice vrši se isključivo tijekom ožujka ili travnja, a presađivanje u veće posude treba izvršiti u svibnju ili lipnju, a treće u kolovozu ili rujnu. Ne držite je u prostorijama koje se griju ili pokraj radijatora i ostalih izvora topline. Odgovara joj temperatura od 15 do 20°C te zrak u tim prostorijama ne smije biti suh. Zrak mora biti vlažan pa je možete smjestiti i pokraj raznih ovlaživača zraka. U uvjetima koji joj ne odgovaraju kraće cvjeta i suši se. Što je niža temperatura, ciklama duže cvjeta. Također, ne smije biti u prostorijama u kojima je prejako podnevno sunce. Pri odabiru posude treba paziti da od gomolja do stijenki ni bude više od tri centimetra.
Sadnja u vrtu
S obzirom na temperature koje ciklama podnosi, najbolje ju je posaditi u posudice i prema vremenskim, odnosno temperaturnim uvjetima iznijeti u vrt ili unijeti u kuću. Važno je da bude u sjeni, a u vrtu je možete zakopati u posudi da vam je bude lakše prebaciti u Vaš dom kada za to bude vrijeme. Uz sjenovito sklonište kao uvjet, važno je da ciklama nije na visokoj temperaturi i suhom zraku.
Sadnja u stakleniku
Ciklama uzgojena u stakleničkim uvjetima teško se prilagođava uvjetima kućne atmosfere, za razliku od ciklame koja je izvorno rasla u Vašem domu. Metoda razmnožavanja iz sjemena koja je najreproduktivnija metoda zahtijeva rast u stakleniku, temperaturu nižu od 15 Celzijevih stupnjeva, difuznu svjetlost i konstantnu vlažnost zraka. Tlo mora biti neutralne pH vrijednosti. Zalijevanje se provodi po potrebi.
Uzgoj
Ciklama je cvijet koji obožava sjenovite zaklone i svježinu te dobro podnosi i niske temperature, uglavnom do 5°C. Ne podnose prostorije koje obiluju suhim zrakom pa je preporuka da ovaj cvijet boravi u prostorima koji se ne griju. Voli puno svjetlosti, ali joj ne godi boravak na direktnom suncu. Dobar izbor su balkoni zaštićeni od sunca ili hodnici u kojima nije pretjerano toplo. Upravo će se u najhladnijem dijelu godine ciklama pokazati u svom punom sjaju i raskoši boja.
Zalijevanje
Biljku ne treba prečesto zalijevati, a redovno treba skidati uvelo lišće i cvjetove. U proljeće treba smanjiti zalijevanje jer tada prirodno prestaje s rastom. Kada prođe opasnost od mraza i velikih hladnoća, ciklamu se može prebaciti na balkon, ali je ne treba zalijevati sve do ljeta. Kada se pojave novi listovi, gomolj treba presaditi i redovito zalijevati. Zemlja u kojoj je ciklama nikada ne smije biti suha, a nju treba zalijevati na način da se mlaku vodu izlije u tanjurić u kojemu se nalazi posudica i to jednom tjedno. Ciklama ne voli zalijevanje po listovima i cvijetu. Naravno, bilo bi dobro i pokupiti višak vode iz tanjurića da bi ciklama što bolje rasla i razvijala se.
Gnojidba
Dok ciklama cvate, potrebna joj je redovita gnojidba jednom u dvanaest do petnaest dana. Potrebno ju je zagnojiti gnojivom za cvijeće. Tlo pogodno za ciklamu može se sastaviti miješanjem lisne zemlje, pijeska, zemljišta na kopnu i humusa.
Rezidba
Kada ciklama prestane cvasti, vrijeme da je se stavi na hladnije mjesto i otkine uvele cvjetove i osušene listove.
Zaštita od bolesti
Uz bolesti koje su veliki neprijatelji ove biljke, tu si i prirodni štetnici poput mrava, grinja, crva pa čak i leptira.
Prirodni štetnici
Prirodni štetnik koji uvelike ugrožava ovu biljku je mrav koji jede ljepljivi dio sjemenke i onda je odbaci. Također, ciklame su hrana i ponekim vrstama leptira. Napada je i ličinka crva koja ili izgrize gomolj ili tvori nepravilne grizotine na rubovima listova. Grinje žive između listova te se hrane sisanjem sokova biljke. Suzbijanje grinja nije lagan posao zbog manja određenih insekticida.
Gljivica askomiceta
Najčešća bolest pri uzgoju ciklama je svakako Gljivica askomiceta (Fusarium oxysporum) do koje može doći već u početnoj fazi razvoja biljke. Okarakterizirana je smeđe-crvenim krugovima. Kao preventivna mjera preporučuje se uzgoj otpornih kultivara.
Botritis ili siva plijesan
Botritis ili siva plijesan je red uglavnom saprofitskih gljiva Zygomycota koje žive na svim hranjivim podlogama i iz njih uzimaju hranu. Uzrokuje izravne i neizravne štete. Napada veliku većinu biljnih vrsta (što znači da je polifagna), i to ne samo cvijeće, nego i voće i povrće. Na cvjetovima se pojave smeđe pjege i fleke. Kada se smanji vlažnost zraka ili biljnih organa, smanjuje se i rizik od pojave ove bolesti. Kao prigodan tretman koristi se fungicid, a njegova primjena ovisi o kulturi, tipu proizvodnje te drugim čimbenicima.
Antraknoza
Uzrokovana je posredstvom gljiva Glomerella cingulata i Colletotrichum gloeosporoides. Prva će uzrokovati zaostajanje u rastu cvjetnih i lisnih peteljki, a zbog druge će se razviti okrugle smeđe pjege. Najvažnija je preventiva koja će smanjiti bilo kakvu mogućnost zaraze. U slučaju da dođe do zaraze, najbolje je biljku uništiti da ne dođe do njezina širenja. Ova bolest se može proširiti preko zaraženog sjemena, putem vode i navodnjavanja ili preko zaraženog alata i dodira radnika.
Berba i skladištenje
Pri berbi ili bilo kakvim diranjima ciklame trebate imati na umu da izaziva vrlo neugodne podražaje na koži te bi bilo dobro takav posao obavljati s rukavicama i odmah po završetku dobro oprati ruke.
Ciklama u kuhinji
Upotreba ciklame u kulinarstvu najčešća je u obliku čaja. Latice ciklame se suše i tako ih se iskorištava za čaj. Ljudi diljem svijeta jedu latice ciklame koje su poznate po delikatnom okusu.
Sirovi gomolji ciklame sadrže saponin ciklamin koji je toksičan te uzrokuje povraćanje, proljev, vrtoglavicu i mučnine, a kod trudnica može uzrokovati spontani pobačaj.
Termički obrađeni gomolji su jestivi. Gomolj ciklame je česta hrana divljim svinjama, dok je druge životinje izbjegavaju zbog okusa.
U slučaju da dođe do konzumiranja listova ciklame, može doći i do zastoja u disanju, poremećaja u ritmu rada srca, epileptičkih napada, a može nastupiti čak i smrt. Ciklamu treba držati van dohvata djece i životinja!
Ciklama se često koristi i kao lijek, ali zbog upravo navedene toksičnosti trebali bi je pripremati samo izvrsno upućeni travari. Svježi sok iz gomolja upotrebljava se pri reumatskih bolovima. Koristi se i kao ekstrakt u spreju koji se koristi za probleme nosa, infekcije, kod kihanja i sl.
Foto: Matthias Böckel / Pixabay
Odgovori