Papaja (lat. Carica papaya) je suptropska biljka iz porodice papajevki (Caricaceae). Uzgaja se zbog jestivog ploda nalik dinji, teškog oko 2 kg.
Papaja je zeljasta biljka kratkog vijeka trajanja. Spada u voće i postiže malu visinu, do 10 metara. Nalik je na palmu jer nema grane, već krošnje. Ispod i unutar krošnji nalazi oko 50 plodova koji su dužine do 30 cm, a širine oko 15 cm.
Plodovi papaje nalik su na dinje, a kada dozru kora im bude narančasta i žuta. Meso joj je ružičaste boje s rupom u sredini koja je prepuna malih sjemenki. Plodovi mogu biti teški do čak dva kilograma. Biljka papaje dolaze u tri skupine. Postoje ženske, muške i dvospolne biljke.
Informacije
Latinski: Carica papaya
Engleski: Papaya
Porodica: Papajevke (Caricaceae)
Visina: 5 do 10 m
Uvjeti: slabo kisela, propusna, humusna tla
Klima: vlažna tropska
Sadnja: proljeće
Berba: ovisno o vremenu sadnje, kad koža ploda poprimi žutu boju
Upotreba: prehrana, medicina, kozmetika
Srodnici
Sadnja
Papaja se sadi u bogato tlo na velike dubine u proljetnim mjesecima. Udaljenost između voća trebala bi biti do tri metra. Kada počnu rasti trebat će oslonac da grane ne bi puknule. Muške biljke tijekom rasta uklonite, a sve biljke mijenjajte svakih pet godina.
Krošnje su jako lijepog izgleda pa se često uzgajaju i u loncima. Tada većinom služe kao ukras jer ne daju plodove. Lišće im je jako lijepo pa ih posadite tijekom ljeta u vrt, a u područjima bez mraza možete je uzgajati tijekom cijele godine.
Tlo
Papaja ne podnosi nakupljanje vode jer prevelika količina vode može doprinijeti razvoju gljivičnih bolesti korijena. Stoga će joj pasati dobro drenirana i propusna, slabo kisela tla s pH vrijednosti od 6,0 do 6,5. Osim toga tlo mora biti bogato humusom.
Gnojiva
Papaji će za rast trebati obvezno gnojenje mineralnim i organskim gnojivima.
Temperatura
Papaji će najbolje odgovarati vlažna tropska klima, a u našim područjima može se pokušati uzgoji uz obalu Jadranskog mora ili u loncima. Najbolje će joj odgovarati temperatura od 22 do 28°C te najniža od 15 do 17°C. Ne odgovaraju joj niti previsoke temperature posebice ako je i niska vlažnost zraka.
Papaja mora biti zaštićena od jakog vjetra, ali ne i od sunca. Za rast joj neće pasati sjenovita područja.
Voda
Pošto je korijenski sustav papaje razvijen relativno plitko, zahtjevna je što se tiče zalijevanja. Odgovarat će joj od 1800 do 2000 mm padalina godišnje, no one moraju biti dobro raspoređene tijekom cijele godine, što znači od 100 do 150 mm padalina mjesečno. Ne podnosi dugo zadržavanje vode u tlu.
Uzgoj papaje iz sjemenke
Izdvojite sjeme papaje iz svježeg ploda. Pošto papaja ima sitno sjeme, posadite ih više u jednu posudu, pazeći pritom da ipak ne bude pregusto. Kada sjemenke odvojite od ploda papaje, operite ih pod toplom vodom i odmah ih posijte. Sitnije sjemenke se siju zajedno dok se krupnije siju pojedinačno.
Kada primijetite da su biljke razvile prve listiće, potrebno ih je pojedinačno posaditi u manje posude. Kao supstrat za sadnju koristite zemlju za lončanice u koju možete dodati malo pijeska. Sjeme se sije samo površinski i to tako da ga lagano prekrijete zemljom, a velike sjemene posijete na veću dubinu od 1 do 3 cm.
Pošto se radi o voću iz južnih krajeva, trebate mu osigurati stalnu toplinu. Posude stavite odmah iznad radijatora, a zemlju održavajte umjereno vlažnom. Kada biljke ojačaju, možete ih staviti na terasu ili osunčani balkon. Izbjegavajte izravno izlaganje suncu sve dok papaja ne postane drvce. Ne izlažite je propuhu i naglim promjenama temperature.
Papaja voli visok postotak vlage pa biljkama pokušajte priuštiti optimalne uvjete u sobi ili zimskom vrtu. Prostorija bi trebala biti dovoljno topla s temperaturama iznad ništice te dovoljno svjetla. Zalijevajte redovito sve do proljeća.
Niti u najboljim uvjetima, nije zajamčeno da ćete dobiti plodove papaje. To je moguće zajamčiti jedino u stakleničkom uzgoju koji je idealno prilagođen uvjetima koji vladaju iz zemlje odakle potječe papaja.
Održavanje nasada
Navodnjavanje će pomoći da papaja prije dozre, ali isto tako ne treba zaboraviti da prevelike količine vode nisu dobre za papaju, a između ostalog moglo bi se dogoditi da plodovi imaju lošiji okus.
Razmnožavanje
Razmnožavanje papaje uglavnom se vrši iz sjemena i to tako da se sije nekoliko sjemenki na isto mjesto. Potrebno je razlikovati muške od ženskih biljaka, iako se to raspoznaje obično tek nakon cvatnje. Na pedesetak ženskih biljaka ide samo jedna muška biljka.
Osim toga, papaja se može razmnožavati iz mladica, odnosno iz izboja. Izboji koji su već dovoljno narasli s dijelom korijena se odsjeku škarama i presade u novu posudu.
Berba
Papaja daje plodove nakon godine dana od dana sadnje. Plodovi se ubiru relativno lako jer krošnja nije previsoka. Sezona ubiranja traje cijelu godinu tako da možete u njoj uživati ako se nalazite na područje tople i blage klime. Nezreli plodovi nakon ubiranja dozru za nekoliko dana.
Nakon tri do četiri godina, plodnost biljke se smanjuje pa je plantažu potrebno pomladiti ili počupati i posaditi nove biljke.
Skladištenje
Od trenutka razvijanja plodova pa do same berbe prođe od 5 do 7 mjeseci. Posljednja dva tjedna bitna su za kvalitetu plodova jer se tada razvija najveća količina šećera. Želite li papaju odmah koristiti, uberite voće u fazi najveće zrelosti, no ako ćete je skladištiti i dalje transportirati, berite je kada njezina koža počne žutjeti. Takvi nezreli plodovi mogu se čuvati nekoliko tjedana na temperaturi od 8 do 10°C i relativnoj vlažnosti od 80 do 85% što će omogućiti transport i na veće udaljenosti.
Ljekovita svojstva
Kristofor Kolumbo papaju je prozvao anđeoskim voćem, a razlog su vjerojatno njezin bogat okus i brojna ljekovita svojstva. Plodovi papaje bogati su vitaminima A, C i K zatim magnezijem, kalijem, niacinom, folnom kiselinom, prirodnim vlaknima i beta karotenom.
Konzumirate li redovito papaju, možete spriječiti većinu bolesti srca i krvnih žila jer njezini vitamini i antioksidansi sprječavaju oksidaciju kolesterola. Pošto je papaja bogata vodom i topljivim vlaknima, ali probavnim enzimom papainom, odlična je za održavanje zdrave probave i protiv zatvora. Bogatstvo beta karotena utječe na zdravlje očiju. Osim toga, bogata je i protuupalnim enzimima koji mogu ublažiti bolove uzrokovane artritisom.
Papaja pomaže i održavanju ljepote kože. Naime, neki njezini sastojci pomažu otvoriti začepljene pore na koži, liječe akne i infekcije kože te uklanjaju mrtve stanice s kože. Papaja je korisna i za ljepotu kose. Potiče njezin rast i ublažava perut.
Listovi plodova papaje su možda i najljekovitiji dio ove biljke. Najbolje ih je konzumirati u obliku čaja. Čaj je odličan kod masne jetre, dijabetesa, oštećenja bubrega i manjka trombocita.
Papaja u kulinarstvu
Papaja je najbolja kada se konzumira kao voće za desert ili međuobrok i kada se jede svježa. Može se i kuhati te tako pripremati za daljnju primjenu. Koristi se za izradu sokova, džemova ili pekmeza ili za izradu kolača. Listovi i plodovi papaje sadrže papain koji prilikom kuhanja omekšava plodove.
Zanimljivosti
Postoje različite i brojne vrste papaje zbog toga što se sjeme često širi među lokalnim stanovništvom. Najpoznatija sorta je "solo" i ona je komercijalna i najčešće se koristi. Koristite sorte zavisno od toga kakve plodove volite. Na primjer, planinska papaja ima plodove nalik okusu jabuke. Dosta su kiseli pa se najčešće koriste za prerađivanje, obično za izradu pekmeza.
Papaja je vrlo ukusno i slatko voće. Porijeklom je iz Srednje Amerike, a danas se uzgaja u svim toplijim dijelovima svijeta.
Foto: Patricia Maine Degrave / Pixabay
Odgovori