Šparoga spada u sezonsko povrće, a uzgaja se zbog jestivih izboja koji se u kontinentalnim krajevima beru u svibnju i lipnju, dok se u mediteranskim područjima beru već u travnju i svibnju. Iako se više cijena bijela šparoga, zelena ima veću nutritivnu vrijednost. Šparoga se može pohvaliti posebnim mirisom i okusom zbog brojnih eteričnih ulja i svih drugih tvari. Uzgoj šparoga zabilježen je u brojnim dijelovima svijeta, a uzgaja se kao jedno od najpoželjnijeg povrća.
Šparoga je trajna biljka s vijekom i dužim od 15 godina. U slučaju nepovoljnih uvjeta, odlazi u mirovanje i tada odbacuje svoje nadzemne dijelove. Veća masa korijena debela je oko 5 mm i služi kao rezerva za rast novih izboja nakon mirovanja, a sitno korijenje ima apsorpcijsku funkciju. Deblji dijelovi korijenja odumiru nakon tri godine, a iznad se razvija novo, i to na samom gornjem dijelu. Tako se postepeno diže podzemni dio biljke.
Na kraju aktivne vegetacije, u jesenskim mjesecima, na razgranatom podanku se razvijaju pupovi koji će tijekom sljedeće vegetacije dati razviti nove biljke. Na podanku starom 4 do 5 godina može biti od 10 do 30 pupova.
Kod početnog razvoja biljke stabljika šparoge duga je od 15 do 25 cm te debela od 1 do 4 cm, vrh joj je zatvoren, a listovi su joj priljubljeni. Tada je se njezini listovi koristi za jelo. Cvjetati počinje u drugoj ili trećoj godini i cvate svaka sljedeće godine. Biljke s muškim cvjetovima imaju puno više izboja. Plodovi šparoge nalaze se na vrhu stabljike, dolaze u crvenkastoj boji i nepravilnog su oblika.
Šparoga spada u višegodišnju srednje otpornu biljku. Danas se divlja šparoga može naći u Aziji, Europi i sjeverozapadnom djelu Afrike. Pogoduju joj suho tlo, pijesak, vapnenac i vulkanska tla.
Informacije
Latinski: Asparagus officinalis
Engleski: Asparagus
Porodica: šparogovke (Asparagaceae)
Visina: do 150 cm
Uvjeti: teška, kisela i pjeskovita tla
Klima: topla klima
Sadnja: u kasno proljeće (na otvorenom)
Berba: od travnja do sredine lipnja
Upotreba: prehrana, medicinske svrhe
Srodnici
Sadnja
Šparoga je višegodišnja biljka koja, kada se posije, ostaje u tlu 10 do 12, pa ponekad čak i do 20 godina. Nakon toga, ne preporučuje ju se ponovo saditi na istom tlu prije nego što prođe 5 godina.
Šparoga najbolje uspijeva na otvorenom i zaštićenom području. Tlo bi trebalo biti dobro ocijeđeno i vlažno. Šparoga može biti produktivna do 20 godina pa je osobito važno dobro pripremiti tlo. Mogu se saditi iz sjemena ili kao već gotove biljke što je mnogo jednostavnije i češće. Sije se tijekom proljeća.
Ako ćete sijati sjeme, prije same sjetve namočite ga u vodi i tako ostavite dva dana. Nakon toga sadite u razmaku od 50 cm između biljaka, u dubine od 3 cm. Kada biljka naraste do sedam metara bilo bi je dobro prorijediti.
Želite li šparogu posijati u zatvoreni prostor, učinite to u zimi tako da pri temperaturi od oko 15°C sadite u tegle ili plitice. U rano ljeto kada biljka ojača, presadite je u vrt na otvoreno. Nakon godine dana odstranite ženske biljke koje ćete prepoznati po plodovima jer su muške biljke bolje za uzgoj. Tijekom sljedeće godine za vrijeme proljeća posadite biljke na trajno mjesto.
Prije same sadnje šparoga, važno je pripremiti tlo. Dobro ga obradite, očistite od korova i dodajte mu organske tvari. Zaštitite korijenje jer se brzo isuši i ošteti. Možete ga prekriti jutom. Tijekom rasta redovito održavajte biljku i plijevite te pazite da ne oštetite korijenje tijekom obrade. Krošnju šparoge zaštitite na izloženim mjestima kako ne bi stradala od vjetra. Tijekom suše biljku obvezno zalijevajte.
Tlo
Šparoga traži lagana tla koja imaju dobru ravnotežu vode i zraka. Zelena šparoga traži nešto teža tla od bijele koja voli pjeskovita i dobro pognojena tla. Preporučuju se neutralna i blago kisela tla pH vrijednosti oko 5.
Gnojidba
Šparoga se gnoji svake 3 godine organskim gnojivom, odnosno stajskim gnojivom, kompostom i zelenom gnojidbom, odnosno zaoravanjem mješavine grahorica, boba, žitarica i djeteline uz dušik. Mineralna gnojidba uključuje dušik, kalij i fosfor.
Temperatura
Sjeme jako sporo klija, a idealna temperatura mu je oko 15°C. Nicanje možete pospješiti tako da 5 dana prije sjetve sjeme potopite u toploj vodi. Najpovoljnija temperatura za rast šparoga je od 12 do 26°C.
Voda
Kada je prisutna aktivna vegetacija najbolja količina oborina je oko 240 mm, no od toga 160 mm u srpnju i kolovozu. Stoga, u nekim područjima šparoga se može uzgojiti i bez navodnjavanja. U područjima gdje su česte dugotrajne suše, ipak se preporučuje redovito zalijevanje kako se ne bi smanjio prinos.
Održavanje nasada
U proljeće se sije sjeme i održavaju mlade prošlogodišnje biljke. Šparoge se beru u kasno proljeće. Ljeto je rezervirano za održavanje vlažnosti i pljevidbu. U jesen odstranite žute biljke i grmove te očistite prostor. Zima je vrijeme kada se priprema novo mjesto za uzgoj šparoga tako da se ponovo dobro pripremi tlo. Šparoga će dobro rasti sa susjedima u vrtu kao što su peršin ili rajčica.
Nakon berbe biljku je potrebno ojačati gnojivom kako bi opet bila rodna sljedeće godine. U jesen čistite biljku od žutih stabljika i podrežite je na visinu do maksimalno 5 cm-a. Očistite parcele, a odstranjeni grmovi mogu vam poslužiti kao kompost. Ne zaboravite u svako proljeće dobro pognojiti tlo.
Zaštita od bolesti
Šparogina zlatica može se pojaviti tijekom ljeta pa je bitno pripaziti. Hrani se izdancima i listovima. Tretiranje tijekom berbe nije moguće pa se preporučuje odmah nakon berbe. Također, ako ste primijetili lisne uši, preporučuje se tretiranje nakon berbe. Od bolesti, kod šparoge se može javiti hrđa i pjegavost.
Berba
Šparoga se bere tek nakon treće godine od dana sadnje. Nikako to nemojte učiniti prije. Kada nastupi prva godina berbe, ona traje mjesec i pol, a u kasnijim godinama 2 mjeseca. Nakon ljeta važno je prekinuti berbu jer bi se moglo dogoditi da izdanci sljedeće godine budu tanki. Šparoga se bere tako da se reže ukoso nožem. Njezina idealna dužina za berbu je od 10 do 17 cm. Odrežite je 3 do 5 cm iznad površine tla.
Skladištenje
Nakon što se uberu, šparoge se trebaju isprati pod mlazom vode. Potom se sortiraju u malene snopiće od pola kilograma i pakiraju u PE foliju. Prije skladištenja se slažu u kartonske kutije ili letvarice i prekriju se folijom. Bijela šparoga može tako stajati do dva tjedna na temperaturi od 1 stupnja i vlažnosti od 95 posto. Pošto je zelena šparoga još osjetljivija, nakon berbe se mora brzo pohraniti pa je nije dovoljno niti prati, već odmah složiti po debljini i dužini u snopiće.
Ljekovita svojstva
Zbog velike nutritivne vrijednosti i malo kalorija, šparoge su često koriste kod pripreme zdravih i laganih obroka u proljetnim i ljetnim mjesecima kada traje njihova sezona. Jedna šalica ima samo 43 kalorije pa ako želite smršavjeti i pritom se hraniti zdravo, one su najbolji izbor.
Mlade šparoge sadrže čak 90% vode, bogate su vitaminima A, K i B te imaju nešto manje količine vitamina E i C. Osim brojnih drugi antioksidansa, od minerala su zastupljeni fosfor, kalcij, željezo i mangan. Šparoge sadrže i markaptan koji daje poseban i jak miris urinu.
Korisna je u liječenju brojnih bolesti, a posebno se ističe kod liječenja bolova u kostima, cistitisa i reume.
Zdrave su za rad pluća, jetre i bubrega, a preporučuju se u prehrani kod dijabetesa. Čiste mjehur i bubrege te pomažu kod izlječenja žutice. Odlične su za jačanje kostiju, a njihovom konzumacijom u kratkom roku možemo poboljšati krvnu sliku.
Bogate su biljnim proteinima i vlaknima te snažno utječu na detoksikaciju. Sadrže i probiotik inulin koji potiče stvaranje dobrih bakterija u crijevima.
Zbog bogatstva folne kiseline smanjuju rizik od srčanog udara, a preporučuju se i trudnicama zbog pravilnog razvija fetusa.
Šparoga u kulinarstvu
Izdanke je najbolje koristiti svježe i to mogućnosti odmah nakon berbe. U vrećici u hladnjaku zadržat će svježinu do 3 dana. Ako ih želite pospremiti u zamrzivač, potrebno ih je blanširati i zatvoriti u plastične posude.
Šparoge su najukusnije kada se pripreme najjednostavnije. Skuhajte ih ili lagano poparite te pirjajte na maslinovom ulju. Poslužite dok su još vruće. Možete ih pripremiti i na salatu, tada ih konzumirajte hladne. Dodajte majonezu ili parmezana po želji. Idealne su i kao dodatak pizzi ili brojnim drugim jelima uz jaja, tjesteninu ili rižu, a mogu se kuhati i na pari. No, bez obzira kako ih pripremate, preporučuje se da termička obrada ne bude duža od 5 minuta.
Voda u kojoj su se kuhale šparoge može se upotrijebiti za pripremu juha. Ukusna je i krem juha od šparoga u koju možete dodati i ostalo povrće poput krumpira.
Poznato je tradicionalno istarsko jelo sa šparogama i jajima - fritaja, koja se često priprema u Hrvatskoj i Sloveniji.
Zanimljivosti
Danas postoji više od 300 vrsta šparoga, a samo je 20 od njih jestivo. Većina ih je zelene boje, ali česte su i žute koje se obično konzerviraju. Bijele šparoge imaju gorku stabljiku i slatkast vrh, a zelene su više aromatične. No, jeste li znali da postoje i ružičaste šparoge koje se ističu po velikom udjelu šećera. Pripazite da ni u kojem slučaju ne konzumirate atraktivne bobice šparoge jer su one otrovne.
Koriste se više od 5.000 godina kao hrana, lijek ili afrodizijak. Kinezi su ih koristili još prije 5.000 godina kao lijek protiv kašlja i kod problema s mjehurom. Šparogu kao namirnicu prvi su otkrili Stari Rimljani. U rimsko doba šparoge su dobile nadimak "carsko povrće" zahvaljujući velikoj popularnosti koju su tada uživale. Naime, podanici su često išli u berbu šparoga za svoje careve. Jedno vrijeme se u Europi nisu koristile, a njihovu popularnost vratio je Luj XIV. u 18. stoljeću.
Šparogu kao lijek koristiti su antički liječnik Hipokrat i ljekar Dioskorid, koji su njome liječili žuticu te su je koristili kao diuretik i laksativ. Tijekom 19. stoljeća šparoge su polako počele gubiti svoju moć u medicini, ali i dalje spadaju u najpoznatije prirodne afrodizijake.
Postoji i sobna šparoga koja se najčešće uzgaja kao dekorativna biljka.
Foto: Ioannis Karathanasis / Pixabay
Odgovori