Špinat (lat. Spinacia oleracea) je jednogodišnja biljka iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Uzgaja se zbog jestivih tamnozelenih listova koji rastu u obliku rozete, po kojima je špinat i poznat.
Uzgoj špinata na našim područjima najčešći je na obiteljskim gospodarstvima na kojima se proizvodi za tržište u svom svježem stanju. Puno veća proizvodnja špinata odvija se u mediteranskim područjima kada se bere u zimskim mjesecima te dopreme za tržište na kontinentalnom području.
Informacije
Latinski: Spinacia oleracea
Engleski: Spinach
Porodica: lobodnjače (Chenopodiaceae)
Visina: do 40 cm
Uvjeti: lakše do srednje teško tlo
Klima: umjerena klima
Sadnja: rano proljeće ili kasna jesen
Berba: 30 - 50 dana od dozrijevanja
Upotreba: prehrana, kozmetika
Srodnici
Sjetva
Način sjetve i vrijeme najviše ovise o tome na kojem će se području špinat sijati. Pošto špinat može nicati već pri temperaturi od 0°C, a i mladi špinat može podnijeti blagi mraz, sjetva u proljeće može započeti čim vrijeme, odnosno stanje vlage u tlu to dopusti. U kontinentalnim područjima sjetva može započeti već krajem veljače, no u većini slučajeva obavlja se krajem ožujka. U mediteranskim dijelovima, špinat se može sijati krajem siječnja i tijekom cijele veljače.
Za proljetnu sjetvu biraju se rani kultivari koji brže rastu. Što je sjetva kasnija, to spori kultivari imaju prednost. Kod kasne sjetve, od uvjeta navodnjavanja pa sve do berbe treba proći oko 65 dana.
Tijekom zime, špinat prezimi s 2 do 4 lista, a u proljeće ponovo nastavlja s rastom. Tako vegetacija traje i do 180 dana. S obzirom na to, na našim područjima su moguće proljetne, jesenske i zimske sjetve pa je i špinat na tržištu dostupan tijekom cijele godine.
Špinatu ne odgovara da ga posijete na istom mjestu gdje se on uzgajao te sve ostale kulture lobodnjača. Blitvu, ciklu, stočnu i šećernu repu treba izbjegavati saditi i na susjednim parcelama jer se vrlo lako mogu prenijeti virusne bolesti. Sjetva se obavlja nakon provedene gnojive organskim gnojivima kako bi se spriječilo nakupljanje nitrata.
Ako se obavlja proljetna sjetva, brazda se mora tanjurati u jesenskim mjesecima, a za jesensku sjetvu dodajte se NPK mineralno gnojivo, ovisno o analizi tla. Također, potrebno je izvršiti i prihranu dušičnim gnojivom, ali treba pripaziti da se ne obavi prekasno.
Na teškim tlima preporučuje se da se formiraju uzdignute gredice, a površina tla mora biti fine mrvičaste strukture i ravna kako bi se sjetva mogla obaviti što ravnomjernije.
Za ljetne usjeve sijte svaka tri tjedna tijekom svih mjeseci proljeća. Za sjetvu zimi, sijte krajem ljeta. Sjeme potisnite u rupe duboke od 1 do 2 cm, a redovi neka budu udaljeni 30 cm. Kada biljke malo narastu, prorijedite ih na 20 cm. Ako ste u hladnijim dijelovima, posadite ga u lonce ili plitice pa ga naknadno presadite u vrt. Sijte u redove udaljene 10 cm.
Ako ćete špinat saditi u lonce, najbolje će mu odgovarati oni širine do 50 cm. Obvezno zalijevajte, pogotovo za vrijeme suše. Iznosite ih van u toplim periodima, ali izbjegavajte ih stavljati direktno na sunce.
Kasne i zimske usjeve tijekom zimskih mjeseci zaštitite staklenim zvonima, runom ili u hladnijim klijalištima. Dobro će rasti uz grašak, grah i jagode.
Tlo
Špinatu je za rast potrebno bogato i vlažno tlo. Po potrebi prije sadnje utisnite malo organskih tvari u zemlju. Na siromašnim tlima špinat bi mogao slabo roditi, a listovi bi mu mogli biti gorki. Ph vrijednost tla bi trebala biti oko 6. Ako je tlo kiselo, dodajte mu malo vapna.
Gnojidba
Koliko i kako ćete gnojiti špinat ovisi o tlu, odnosno o zalihama hranjivih tvari te biljnim ostacima prethodnih kultura. Na tlu koje je dobro opskrbljeno kalijem i fosforom (oko 30 mg) te 0,10 do 0,30% ukupnog dušika, prinos špinata ovisit će o gnojidbi dušikom. No, valja biti oprezan pri gnojidbi dušikom jer se u listovi može nakupljati previše nitrata. Stoga se gnojidba dušikom mora provoditi oprezno i s obzirom na način i sezonu uzgoja, pretkulturi i kultivaru te o namjeni špinata. Prednost ima gnojidba kalijem, odnosno kalijevim kloridom jer klor smanjuje skupljanje nitrata u listovima.
Temperatura
Za uzgoj špinata najpogodnija je temperatura od 16 do 18°C, a za nicanje špinata ona od 20°C. Pogoduju mu svježiji uvjeti pa će najbolje rasti na takvim temperaturama i na svijetlim mjestima. Iako klijanje špinata može započeti već na temperaturama od 0°C, na temperaturama ispod 10°C rast špinata se odvija usporeno, a niske temperature utječu i na kvalitetu listova. Oni su sitniji, naborani i deblji. Neki kultivari mogu podnijeli i nešto niže temperature, od -10°C bez posebne zaštite.
Ako vam se vrt nalazi na jako vrućem i sušnom mjestu, posadite ga radije u sjenu. Da bi potaknuli klijanje ostavite sjeme namočeno preko noći. Nakon toga stavite ga u vlažnu krpu i položite ga na hladno mjesto bar 5 dana. Tako ćete potaknuti klijanje i sjetva će biti bolja. Pripazite kada ćete ga saditi jer neće rasti na temperaturama iznad 30°C.
Voda
Usredotočite se na uzgoj sorti koje ne cvatu rano i dobro zalijevajte tlo. Količina vode utječe i na sadržaj nitrata. U uvjetima suše količina nitrata u listovima špinata je nešto manja.
Održavanje nasada
U proljeće se siju rane sorte, dok se u ljeto mora redovito održavati vlaga oko biljaka. Zalijevajte ih i plijevite. Sijte usporedno zimske sorte. U jesen i zimu zaštitite kasne i zimske usjeve.
Zaštita od bolesti
Od bolesti glavobolju bi vam mogli zadavati puževi, uši i plamenjača. Pripazite na ranu cvatnju koja se događa za vrijeme velikih suša i vrućina.
Berba
Špinat se može brati već kada razvije od 5 do 8 listova, a njegova tehnološka zrelost nastupa kada mu se razvije 25 listova.
Nakon pet tjedna od sjetva špinat možete brati. Režite prvenstveno vanjske listove, dok one usjeve koji se vraćaju možete brati u glavicama i to 3 cm iznad tla. Pripazite da ne uništite listove ili korijenje.
Pošto ručna berba špinata iziskuje puno vremena, špinat za preradu se bere kombajnom koji pokosi listove te ih prenosi u vozilo i otprema na preradu.
Skladištenje
Pravilnim doradom špinata odmah nakon berbe (pranje u hladnoj vodi, pakiranje i prodaja u rashladnim vitrinama) gotovo se potpuno smanjuje prelazak nitrata u nitrite. Špinat za dječju hranu ili za zamrzavanje, treba se preraditi u kratkom roku, tj. odmah nakon berbe.
Špinat koji će biti namijenjen za tržište se nakon berbe pere hladnom vodom, ocijedi se i bez zbijanja pakira u letvarice. U nekim slučajevima može se skladištiti nekoliko dana u hladnjači na temperaturi od 0°C i 95% relativnoj vlažnosti zraka. Držanje u hladnjači može se produžiti procesom usporavanja starenja, odnosno vitalizacijom.
Listovi se mogu koristiti svježi ili se mogu zalediti. Čuvajte ih u hladnjaku najviše do 2 dana kako bi zadržali svježinu. Špinat se najčešće sprema kao zamrznuti proizvod, a prije zamrzavanja treba se blanširati na temperaturi od 80°C kako bi zadržao boju.
Ljekovita svojstva
U špinatu se krije veliko bogatstvo vitamina, minerala, folne kiseline i beta karotena. Konzumira se kako bi podigao cijeli organizam. Bogat je željezom pa se koristi pri liječenju anemije. Dobar je i za bubrege i za srce. Željezo je topivo u vodi pa vodu u kojoj se kuhao špinat možete popiti.
Brojna dosadašnja istraživanja dala su dokaze da pospješuje izbacivanje vode iz tijela, olakšava rad bubrega i srca te snizuje tlak.
Špinat pomaže tijelu u zadržavanju kalcija pa se preporučuje svim ženama kao prevencija osteoporoze. Osim toga, samo jedna šalica špinata sadrži dnevne preporučene količine vitamina K koji je između ostalog također važan za zdravlje kostiju.
Uz sve navedeno špinat također potiče probavu, normalizira šećer u krvi, pomaže kod mršavljenja i poboljšava funkciju mozga.
Špinat u kulinarstvu
Špinat se često koristi u kulinarstvu, a njegova priprema je laka. Od njega možete pripremiti umak, juhe, salate, a odličan je dodatak i tjestenini, smoothiejima i nadjevima. Možete ga kombinirati sa sirom, jogurtom ili vrhnjem ili ga samo lagano začiniti maslinovim uljem. Ipak, najbolje ga je jesti sirovog ili tek kratko kuhanog.
Prije konzumiranja, potrebno je dobro oprati listove. Najbolje ga je jesti odmah nakon berbe svježeg. Mladi listovi se mogu čak jesti i sirovi u salatama. Inače ga samo lagano blanširajte i pripremajte dalje po potrebi. Jednom kada ga skuhate, ne preporučuje ga se zagrijavati.
Zanimljivosti
Uzgoj špinata seže u daleku prošlost te se smatra da se prvi puta uzgajao u Perziji. Jednogodišnja je biljka, samonikla prvi puta u Aziji. U Europu je stigao preko Maura i to prvi put u Španjolsku 1100. godine. Cijelog svog vijeka špinat se kao povrće uzgajao radi hranjivih debelih listova,
Ime dolazi od francuske riječi espinache, a izvedena je od perzijskih i arapskih naziva za to povrće. Poznat je po crtanom filmu o mornaru Popayu koji je djeci predočen kao uzor radi nevjerojatne snage. Radi toga ih se potiče da i sami budu takvi jedući špinat.
Doktor E. Von Wolf je 1870. godine izračunao da špinat ima nevjerojatnu količinu željeza u sebi. I u to se vjerovalo sve do 1937. godine kada je ta brojka provjerena. Znanstvenici su došli do zaključka da je u špinatu samo jednu desetina željeza od onoga što je dr. Wolf tvrdio.
Foto: Pixabay
Odgovori