Datulja (lat. Phoenix dactylifera) je suptropska biljka iz porodice palmi (Arecacea). Uzgaja se zbog jestivog duguljastog žuto-crvenog ploda.
Uzgoj datulje vremenski traje kao i prosječni životni vijek čovjeka. Datulju krasi visoko stablo, a listovi su joj nalik na listove paprati. Stablo dostiže visinu do 25 m. Plodovi vise s grana u skupinama i obično su jako rodni. Stablo datulje svake godine rodi s čak 70 kg plodova. Boja im varira od žute, smeđe pa do plave. Da bi stablo datulje rodilo, potrebne su muške i ženske biljke.
Plodovi datulje rastu na uspravnom stablu visine do 35 m. Duguljasti su i različitih duljina, od 2 do 8 cm. U plodu datulje nalazi se tvrda izdužena sjemenke. Deblo je prekriveno drvenastim listovima koje je prije izraslo i otpalo. Listovi su zeleni, perastog oblika, izduženo i tanko i dugo oko 6 m. Cvjetovi datulje su sitni i lijepo mirišu. Datulja ima muške i ženske cvjetove koji su smješteni u cvatove. Jedan cvat može imati od 6.000 do 10.000 cvjetova. Muški cvjetovi su svjetlo smeđe boje, dok su ženski cvjetovi bijele boje.
Palme datulje uspijevaju na suhim i vrućim mjestima. Iako im pogoduje topla i suha klima, potreban im je sustav za navodnjavanje kako bi što bolje rodile. Kao izvor vode može se koristiti i slana voda jer im ne smeta. Dobro će roditi u zatvorenom prostoru u loncima, ali ipak je potreban oprez. Ako će rasti s drugim biljkama moguće je da će im smetati previše vlage. Ako ćete ih tako uzgajati budite spremni pružiti im i dosta topline jer inače neće davati dovoljno plodova. Lako se mogu presađivati zbog korijenja koje je formirano u malene krugove nalik na loptice.
Što se tiče samog početka uzgoja, ako ćete datulje koristiti zbog plodova morate koristiti mladice biljaka, a ako ih želite koristiti kao ukras u loncu možete posaditi i sjeme. Svakih pedeset ženskih biljaka zahtijeva po jednu mušku biljku.
Često se uzgajaju i kao ukrasne biljke zbog jako lijepog izgleda. U hladnoj klimi, na otvorenom prostoru, neće opstati pa imajte na umu prije početka uzgoja.
Informacije
Latinski: Phoenix dactylifera
Engleski: Date
Porodica: palme (Arecacea)
Visina: do 35 m
Uvjeti: ilovača, glinasta, pjeskovita i teška tla s dobrom drenažom
Klima: topla
Sadnja: proljeće i ljeto
Berba: tijekom cijele godine, ovisno o vrsti i klimi
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sadnja
Standard za sadnju datulje je oko 120 palmi datulje po jednom hektaru. Imate li manje uzgojne oblike, možete ih saditi i na manjem prostoru s manjim razmacima.
Sadnja se vrši u jame, široke i duboke 90 cm. Ako je tlo jako suho, prije sadnje se treba dobro natopiti vodom kako bi se korijen dobro razvio.
Razmak kod sadnje datulja bi trebao iznositi do 10 m. Možete ih saditi u bilo koje doba godine, ali preporuka je da se sadnja obavi u jesen ili u proljeće.
Ako tlo ima dovoljno vlage, korijen će se razviti za dva mjeseca, a ponekad se sve to može odužiti. Prije su se kod uzgoja omotavale biljke papirima ili starim lišćem kako bi se zaštitile od nepovoljnih vremenskih uvjeta. No, danas se taj pristup napušta jer se smatra da bi se tako mogao ugroziti razvoj listova.
Mlade biljke cvjetaju obično tri godine nakon sadnje, a u četvrtoj godini će roditi. Neke veće prinose nećete dobiti prije pete ili čak šeste godine, a najveću plodnost datulja će ostvariti od osme do desete godine. Svake godine mogu narasti od 30 do 45 cm. Njihova plodnost opada nakon 60 ili 80 godine.
Tlo
Datuljama za rast treba ilovača, pjeskovito tlo i glinasta i sva ostala teža tla. Tlo mora biti dobro drenirano. Datulja dobro podnosi umjerena slana i lužnata tla, ali ipak, previše soli neće dobro utjecati na kvalitetu plodova.
Gnojidba
Datulje u loncima se prihranjuju dva puta mjesečno tekućim gnojivom za lončanice, a nakon nekoliko godina presađuje ih se u propustan supstrat.
Temperatura
Uzgoj datulje moguć je u područjima tople klime jer palma datulje je jako zahtjevna prema toploj temperaturi. Temperatura na kojima se sadi datulja se ne bi smjela spuštati ispod -6°C i to samo onda kada je datulja u mirovanju. Za vrijeme cvjetanja i sazrijevanja plodova, temperatura bi trebala biti viša od 17°C.
Komercijalan uzgoj datulje može se ostvariti samo na područjima na kojima su duga i topla ljeta s temperaturama preko 30°C.
Voda
Da bi datulja dobro rodila, u fazi kada treba dozreti potrebno joj je suho vrijeme bez padalina. Dobro će podnijeti sušu, a kod navodnjavanja, biljci će bolje pasati voda iz tla nego ona dobivena kišnicom. Stoga, kod sadnje, datulji treba osigurati tlo koje u sebi sadrži dovoljne količine vode.
Razmnožavanje
Datulja se razmnožava iz sjemena koje se mora održavati vlažnim kako bi se potaknuo proces klijanja. Kada se sjeme posadi potrebno je čak do 10 godina da urodi prvim plodovima. Ipak, preporučuje se datulju radije uzgajati ograncima starima od 3 do 5 godina koji se odvajaju od drveta datulje. Ogranci se do sadnje mogu držati u privremenim uzgajalištima kako bi im se razvio korijen, ali mogu se odmah i saditi, s time da bi ih trebalo ostaviti od 10 do 15 dana da izgube 15% vlage.
Pošto stablo datulje nosi muške i ženske cvjetove, na to bi trebalo obratiti pozornost kod oprašivanja. Jedno stablo s muškim cvjetovima može oploditi čak 50 stabala ženskih cvjetova.
Berba
Plodovi datulje se mogu brati mekani, suhi ili polusuhi o čemu ovisi udio šećera u datuljama. Zavisno od namjene, određuje se kada će se točno brati.
Datulje se beru tek nakon 5. godine, a nakon 13. godine rode maksimalnim intenzitetom. Berba se odvija zavisno o količini dozrelih plodova. Pošto ne dozre svi plodovi u isto vrijeme procjenjuje se kada će se ona vršiti. Obično postoji do 8 berbi godišnje. Berba se može odrediti i prema boji datulja. Tako se može znati koliko ona ima šećera.
Skladištenje
Datulje se najčešće odmah nakon berbe jedu svježe ili se osuše te se takve dalje transportiraju. Suhe datulje držite na suhom i hladnom mjestu do konzumiranja.
Ljekovita svojstva
Datulje se smatraju jednim od najzdravijeg voća na zemlji. Bogate su željezom te se tako preporučuje konzumiranje što više sirovih plodova datulje da bi se spriječila anemija. Od vitamina zastupljeni su vitamin A koji je zaslužan za zdravlje očiju i vida te vitamini skupine B, odnosno vitamini B1 i B3.
Njezini bogati hranjivi sastojci pomažu kod brojnih bolesti. Jačaju srce i krvne žile, štite od moždanog udara te reguliraju krvni tlak. Datulje sadrže i mineral flour koji je bitan za zdravlje zubi. Konzumirajte ih kako bi spriječili pojavu karijesa. Visoka koncentracija selena čisti jetru i izbacuje štetne tvari iz organizma.
Datulje u kulinarstvu
Meke datulje se obično suše, vadi im se koštica te se kao takve koriste pri pripremi kolača. Suhe datulje se mogu samljeti i u brašno. Brašno datulja najčešće se prodaje samo na arapskim tržnicama. Koriste se pri pripremi raznih slastica kao što su keksi i kolači, ali i u slanim jelima. Od datulja se može proizvesti i vino.
Od ostalih upotreba, datulje su zabilježene kao jako korisne u proizvodnji šećera. Iz njih se izvlači sok zbog šećera pošto su jako slatke.
Datulje se dugi niz godina uzgajaju na Bliskom Istoku, ali divlji oblici datulje se više ne viđaju i smatra se da su nestali. Arapski narodi jako cijene datulju kao namirnicu i oduvijek je bila jedna od najvažnijih u njihovoj prehrani.
Zanimljivosti
Datulja, latinski Phoenix dactylifera, spada u porodicu palmi (Arecacea, a prije Palmae) i potječe iz Irana. Smatra se da su se datulje uzgajale još prije osam tisuća godina. Česte su u vrtovima Mediterana, a razlog je osim ljekovitosti i njihov predivan dekorativan izgled.
Foto: Dimitris Vetsikas / Pixabay
Odgovori