Matovilac (lat. Valerianella locusta L.) je jednogodišnja biljka iz porodice kozokrvnica (Dipsacales). Uzgaja se radi jestivih zelenih listića punih vitamina i minerala.
Uzgoj matovilca vrlo je cijenjen i rasprostranjen diljem svijeta. Radi se o niskoj jednogodišnjoj biljci nježnog i sitnog izgleda, koja je iznimno otporna i hranjiva. Iako se radi o jednogodišnjoj biljci kratke vegetacije, može se uzgajati i kao dvogodišnja biljka.
Postoje dva oblika matovilca, a to su velik ili širokolisni i tamni, zeleni tip koji, iako je manje plodan, popularan je u zapadnoj Europi.
Listovi matovilca su ovalni i prekriveni dlačicama te glatkih rubova, a okus mu je neutralan. U generativnoj fazi razvija se razgranata cvjetna stabljika sa sitnim plavo-bijelim cvjetovima. Uzgaja se radi jestivih listova koje krasi bogatstvo vitamina i minerala. Priprema se kao salata ili dodatak drugim salatama.
Informacije
Latinski: Valerianella locusta L.
Engleski: Corn salad, Lamb's lettuce
Porodica: kozokrvnice (Dipsacales)
Visina: do 25 cm, ovisno o sorti
Uvjeti: humusno tlo
Klima: blage klime
Sadnja: proljeće
Berba: ljeto
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sjetva
Matovilac raste od jeseni pa sve do ranog proljeća te se zbog toga dobro može uklopiti s ostalim povrćem u vrtu. Može se sijati nakon što se izvadi kasni krumpir te nakon soje i graha, a prije proljetne sjetve ratarskih kultura obavlja se branje.
Obradu tla za sjetvu matovilca treba početi dva tjedna prije početka uzgoja. Pošto se radi o sitnom sjemenu, zemlja mora biti dobro izravnana i mrvičasta. Na laganim tlima sije se laganim valjkom.
Matovilac se uzgaja kao usjev koji se vraća ili kao pojedinačna biljka. Sije se otpočetka do kraja proljeća za berbu koja se obavlja ljeti. Rupe za sjetvu trebaju biti iskopane na dubini od 1 cm, a međusobno udaljene 10 do 15 cm. Matovilac se prorjeđuje na udaljenost od 10 centimetara kada sadnice dobiju 3 do 4 lista.
Matovilac za zimski usjev se sije od sredine do kraja ljeta, ali valja biti oprezan jer mraz može uništiti lišće.
Prije sjetve u proljeće ili u ljeto formirajte gredice i dobro pognojite. Usjevi koje ćete ostaviti tijekom zime neće trebati gnojenje. Redovito plijevite, pogotovo u prvim fazama te dobro zalijevajte kako bi biljka što bolje rasla.
Sijete li ga sijačicom neka razmak između redova bude od 7 do 15 cm, a količina sjemena ovisi o tome koliko je sjeme krupno. Od početka sjetve do nicanja matovilca obično prođe do 8 do 10 dana.
U kontinentalnim područjima sjetva se obično obavlja od sredine kolovoza pa sve do sredine listopada. Zimski matovilac sijte u ljetnim mjesecima kako bi ga mogli brati tijekom zime. Sjeme se može sijati i u plitice i tada možete pričekati da počnu nicati cvjetovi pa ga presadite u redove.
Iako se radi o vrlo otpornoj biljci, rast će još bolje u zaštićenom prostoru pa ga slobodno posadite u stakleniku. Prva sjetva neka bude rezervirana za jesen.
Možete ga kombinirati uz sadnju viših usjeva jer ne zauzima mnogo mjesta.
Tlo
Matovilac nije zahtijevan za uzgoj, odgovaraju mu gotovo sve vrste tla. No, najbolje će mu odgovarati plodno, duboko tlo s pH vrijednosti 5 do 7. Iako će mu odgovarati gotovo sve vrste tla, ne podnosi ona poplavljena. Pošto zauzima jako malo prostora, možete ga sijati između nešto viših biljaka. Ali pazite da mu osigurate dovoljno sunca ili blagu sjenu.
Gnojidba
Matovilac ima plitak korijen pa s obzirom na to koristi hranjive tvari iz same površine tla, odnosno u dubini od 15 do 20 cm. Ako ga uzgajate na zaštićenom prostoru gdje je prethodni usjev bio dobro gnojen, obično nije potrebna dodatna gnojidba. Ako se odlučiti gnojiti matovilac, ne preporučuje se da to činite zrelim kompostom ili stajskim gnojivom jer bi matovilac mogao imati nepoželjan miris.
Preporuka gnojiva je NPK gnojivo u omjeru 15:5:20 ili 12:12:17, a 20-ak dana prije berbe prihranjuje se s dušikom.
Temperatura
Matovilac voli blagu klimu, a u isto vrijeme otporan je na niske temperature. Podnosi temperature do -15°C, a minimalna temperatura za klijanje matovilca je iznad 0, raste već na 5°C, a optimalna iznosi oko 10°C.
Matovilac je biljka dugog dana, a da bi prešla u generativnu fazu, mora proći fazu mirovanja na temperaturi nižoj od 10°C barem 2 tjedna kada prođe fazu s dva prava lista.
Voda
Dobro zalijevajte kako bi biljka što bolje rasla.
Uzgoj matovilca na balkonu
Budući da matovilac spada u skupinu mini salata, lako ćete ga uzgojiti i na balkonu. Za uzgoj matovilca na balkonu morat ćete mu osigurati slične uvjete kao i u vrtu, a s obzirom na to da je balkon mjesto na kojem lakše možete kontrolirati izmjenu vremenskih uvjeta, njegov uzgoj bit će znatno olakšan.
Jedna od prednosti uzgoja matovilca kao mikrosalate u posudama je ta što ga nećete trebati vaditi iz zemlje, već ga možete šišati škarama. Osim toga, pojava bolesti i štetnika kod matovilca uzgojenog na balkonu gotovo da i ne postoji.
Matovilac nije zahtjevna biljka za uzgoj i ubranog s balkona moći ćete ga konzumirati tijekom cijelog zimskog perioda. Vrlo lako se može ostvariti organski uzgoj na terasi i balkonu. Sadi se u jesen ili u kasno proljeće, a s dolaskom proljeća i nešto viših temperatura, odlazi u sjeme.
Posadite ga direktno u glinene tegle ili posude u koje ćete položiti svježu i bogatu zemlju (organski supstrat), neutralne pH vrijednosti. Osim toga, trebat će vam i ekološko folijarno gnojivo. Preporučuju se gnojiva koja sadrže makroelemente i mikroelemente (oznaka ME na ambalaži).
Birajte osunčana mjesta na balkonu jer tijekom zime su dani puno kraći, a pojava sunca nije svakodnevica. Jako dobro podnosi niske temperature pa ćete ga ustvari jako rijetko morati zaštititi od mraza. U slučaju ekstremnih hladnoća, jakog mraza i leda koji traje nekoliko dana, matovilac zaštitite agrotekstilnim materijalom ili stiroporom koji će poslužiti kao odlična izolacija tegli. Zemlju možete pokriti slojem suhog lišća ili slame.
A budući da je riječ o biljci koja nakon sjetve izuzetno brzo niče (za maksimalno dva tjedna), jako brzo ćete moći uživati u organskom matovilcu sa svog vrtnog balkona.
Održavanje nasada
U proljeće se sije matovilac u slijedu, dok je ljeto rezervirano za berbu i sadnju. U ljetnim mjesecima osigurajte biljci dovoljnu količinu vode te redovito plijevite. U jesen sijte u zaštićenim prostorima te berite biljke. U zimi kontrolirajte berbu, nemojte previše brati jer je rast malo usporen.
Kod rane sjetve potrebna su jedna do dva navodnjavanja u drugoj polovici ljeta. Potrebno je kontrolirati korov, a pred kraj zime obaviti dohranjivanje dušikom. Prekrivanjem nasada može se omogućiti bolji rast, ranija berba i bolja kvaliteta matovilca.
Zaštita od bolesti
Sadnice matovilca treba zaštiti od puževa i ptica, a potrebno je pripaziti i na moguću pojavu plijesni te pravovremeno reagirati.
Berba
Sadnice i listove berite prema potrebi, a cijele biljke izvucite iz tla 3 mjeseca nakon što se ih posadili. Važno je napomenuti da s pojedinačne biljke ne uzimate previše listova odjednom jer bi je to moglo oslabiti. Pogotovo one zimske na otvorenim prostorima. Dakle, kombinirajte i prorjeđujte po potrebi. Kada primijetite da matovilac cvjeta možete ga također tako jesti kao salatu.
Skladištenje
Nakon što se obavi berba, matovilac se dobro opere ili se s letvaricom potopi u vodu kako bi se isprala sva zemlja. Za tržište se pakira u male plastične posudice i to vrlo rahlo, kako bi što duže zadržao svježinu na prodajnom mjestu. Pošto ne može dugo zadržati svježinu, treba se u kratkom roku dopremiti na tržište. Po potrebi se skladišti do 2 tjedna na temperaturi od 0°C i relativnoj vlažnosti zraka od 95%.
Ljekovita svojstva
Ova malena salata pravi je izvor hranjivih tvari. Bogata je beta karotenom, vitaminom C i folnom kiselinom. Uz sve to ima iznimno malo kalorija pa se često koristi i kao hranjivo jelo mnogih koji su na dijeti. Sto grama matovilca ima samo 26 kalorija.
Matovilac je, uz špinat, pri vrhu piramide zelenog povrća po udjelu željeza. Glavni razlog njegove učinkovitosti je taj što osim željeza ima visok udio vitamina C i folne kiseline koja poboljšava njegovu učinkovitost. Bogat je bakrom i kalijem te omega-3 masnim kiselinama koji čuvaju zdravlje srca i krvnih žila i reguliraju krvni tlak.
Pošto se radi o zimskoj biljci, odličan je i za prevenciju gripe i viroza u zimskim mjesecima jer je bogat vitaminom C. Prepun je antioksidansa koji štite od slobodnih radikala te djeluju preventivno na starenje i pojavu raka. Matovilac sadrži i čak 14 puta više vitamina A od zelene salate što ga čini pri vrhu ljestvice zelenog lisnatog povrća koje čuva zdravlje očiju.
Matovilac u kulinarstvu
Matovilac se najčešće koristi kao svježa salata ili kao dodatak nekim drugim salatama. Odličan je kao dodatak zelenoj salati, a može se servirati i uz ciklu ili celer. Nerijetko se i kuha poput špinata, a može se dodati i u smoothie. Ipak, preporučuje se jesti kao svjež jer tako zadržava najviše vitamina i minerala. Upravo zbog toga, prednost bi uvijek trebao imati organski uzgoj.
Zanimljivosti
Matovilac se puno koristio u prošlosti, a posebice prije pojave zimskih usjeva zelene salate. Jedno vrijeme je bio glavna zamjena za salatu u zimskim mjesecima, a često se i svrstavao u isti rod salata.
Matovilac su prvo uzgajali europski seljaci, dok ga je otkrio vrtlar kralja Luja XIV i tako predstavio svijetu. Otada se matovilac koristi kao većini omiljeno proljetno povrće. Mekani zeleni listove jedne od najbogatijih salata bili su nadahnuće i za jednu od najpoznatijih bajki - Matovilku. U prošlosti ga se moglo naći i u divljini, a danas se samo uzgaja iz sjemena.
Foto: Martin Malec / CC
Odgovori