Bamija (lat. Abelmoschus esculentus) je jednogodišnja biljka iz porodice sljezovki (Malvaceae). Uzgaja se zbog jestivih mahunastih plodova zelene boje i specifičnog okusa.
Bamija se naziva još i okra ili damini prsti. Najpoznatije jelo koje se priprema od njezinih plodova je begova čorba, ali i ljekoviti čaj od bamije koji pomaže kod svih želučanih tegova. Voli toplu klimu pa je sadite u toplijim dijelovima godina. Na kvalitetu prinosa najviše utječu niske temperature i hladnoća koje mogu unazaditi njezin rast i razvoj.
Danas na svijetu postoji mnogo niskih i visokih sorti, a svima je zajedničko što daju ukusne zelene plodove koji se mogu pripremati na različite načine. I dok niske sorte mogu narasti do pola metra, visoke sorte rastu čak do 3 m. Stabljike su joj razgranate i stoje uspravno, a prostiru se u visinu od pola metra pa sve do 2 m. Korijen joj je vretenast i razgranat, a duž cijele biljke rastu sitne dlačice. Listovi se nalaze na dugačkim peteljkama, srcolikog su oblika i nalaze se na režnjevima.
Predivni cvjetovi dugački su oko 5 cm i ono što je zanimljivo cvjetaju jedan dan. Bijele su ili svijetložute boje, a okružuje ih na njihovom dnu velika tamnocrvena mrlja. Oplodnja cvjetova odvija se preko pčela.
Plod je duguljast i zelene boje, a njegova veličina varira od 10 do 30 cm. U svakom plodu nalazi se oko 80 okruglih sjemenki. Za prehranu se koriste svi dijelovi biljke (listovi, sjemenke, stabljike, plodovi), a najčešće se ipak pripremaju mahune.
Informacije
Latinski: Abelmoschus esculentus
Engleski: Okra, Lady finger
Porodica: sljezovke (Malvaceae)
Visina: 60 do 200 cm
Uvjeti: dobro drenirana i strukturirana, humusom bogata srednje teška tla
Klima: tropska klima
Sadnja: kasno proljeće, kada prođe opasnost od mrazeva
Berba: krajem svibnja, ovisno o vremenu sadnje
Upotreba: prehrana, ljekovite svrhe
Srodnici
Sjetva
Želite li je posijati u i u svom vrtu, potrebno je znati da će joj u plodoredu najviše odgovarati dinje i krastavci. Sve tri biljke zadovoljavaju iste uvjete za uzgoj i rast.
Prije sjetve preporučljivo je sjemenke jedan dan namakati u vodi temperature 30°C. Ona će omekšati nešto tvrđu vanjsku ovojnicu sjemenke i pospješiti bolju sjetvu.
Bamija se sije kada prođe opasnost od kasnih ljetnih mrazeva. Trebalo bi zadovoljiti neke uvjete koji se tiču temperature, a onaj najvažniji je taj da temperatura tla u dubini od 5 cm ne smije biti manja od 15°C.
Sjetva se obavlja odmah na otvoreno, u zemlju dubine 3 cm. Razmak između redova i gredica ovisi o samoj sorti biljke, ali bitno je naglasiti da raste bujno pa će joj trebati više prostora. Stoga, neka razmak između svake biljke budu 30-ak cm, a prostor između gredica ostavite od 50 do 100 cm.
Nakon sjetve, prve biljčice mogle bi niknuti već za dva tjedna.
Tlo
Najbolje će joj odgovarati dobro drenirana i bogata tla pH vrijednosti od 6 do 7. Pripazite na to ako vam je tlo kiselo jer u tom slučaju bamija neće uspjeti.
Gnojidba
Bamiji je za rast potrebno puno hraniva, čak od 600 do 800 kg po jednom hektaru. Preporučuje se kombinirano NPK gnojivo u omjeru 10:20:20.
Redovito je prihranjujte dušikom, posebice u vrijeme vegetacije kada su joj potrebe za njih još i veće. Aplicirajte 30 kg dušika po jednom hektaru dva do tri puta tijekom sezone.
Temperatura
Da biste sijali bamiju u prvom redu morate zadovoljiti uvjete koji se tiču temperature. Ona se obvezno mora sijati isključivo u području toplije klime. Može uspjeti i ako je sadite u dijelu godine kada su temperature nešto više. Bit će joj potrebno puno topline i sunčanog razdoblja.
Da bi niknula trebat će joj temperatura od 15 do 17°C, a za rast ona od 30°C. U vrijeme vegetacije temperatura ne bi smjela biti niža od 15°C, a najbolje će roditi na onoj od 20°C.
Na nepovoljan rast i razvoj utječu, osim niskih, i visoke temperature. Ne odgovaraju joj one niže od 10°C i više od 40°C. U slučaju da dođe do slabijeg mraza, biljka bi mogla biti uništena pa je zaštitite na vrijeme.
Voda
Iako će dobro podnijeti kraća razdoblja bez vode, ustvari joj treba redovito zalijevanje. Može se dobro prilagoditi sušnim razdobljima, ali ako želite bolju kvalitetu prinosa, ne preskačite zalijevanje.
Sadnja iz presadnica
Može se saditi i iz unaprijed formiranih biljčica - presadnica. U tu svrhu, biljka se prije sadnje na otvoreno posije u posebne kontejnere. Kod uzgoja u zatvorenom potrebna joj je temperatura od 21°C. U zatvorenom prostoru mora ostati 30 do 45 dana, kada će dobiti i 3 do 4 listića.
Kod sadnje visokih sorta obvezno je redovito pinciranje, odnosno odstranjivanje vrškova. To joj daje mogućnost da razvije više grana s bočne strane gdje će se kasnije razviti i više plodova.
Sadnja bamije se obavlja u travnju ili svibnju, što ovisi o uvjetima sadnje, posebice o klimi. Razmak između redova i u redu treba bi biti 30-ak cm, između gredica oko 1,5 m.
Nakon sadnje, obvezno je navodnjavanje kap po kap.
Održavanje nasada
Kao i kod svih povrtnica, za dobar prinos, važna je pravilna njega biljke. U ovom slučaju potrebno je zadovoljiti potrebe biljke za vodom i gnojivom. U početnoj fazi rasta jako će joj smetati manjak vode.
Zemlju oko biljaka treba redovito čistiti od korova i obrađivati, a u nekim slučajevima biljke se po potrebi i prorjeđuju.
Kada im izraste drugi list, biljku pognojite kompostnim čajem.
Bamija uzgoj nije kompliciran. U ljetnim mjesecima potrebno ju je redovito prihranjivati i zalijevati. Mlade biljčice zavežite za potporanj kako bi lakše rasle do svoje visine.
Zaštita od bolesti
Bamiju ne napadaju često bolesti i štetnici pa je pogodna i laka za ekološki uzgoj. Da biste spriječili pojavu štetnika i bolesti držite se plodoreda. Na njoj bi se mogli zadržavati smrdljivi martini koji jednu plodove pa ako ih uočite, ručno ih maknite s biljke.
Drugi zabilježeni bolesti i štetnici su:
- buhe
- sovice
- uši
- gljivična bolest - Fusarium - može dovesti do sušenja listova pa tada sve zaražene dijelove uklonite
Berba
Berba se može ostvariti za 2 do 3 mjeseca nakon sjetve. Mjesec berbe ovisi o tome kada smo biljku posijali, a obično se bere u toplijim krajevima već krajem svibnja. Berba traje sve do jeseni, odnosno do listopada.
Preporučuje se oprez kod berbe zbog sitnih dlačica koje se nalaze duž cijele biljke. Kod osjetljivijih ljudi one mogu izazvati alergijske reakcije, a posebno ih pospješuju starije biljke koje su razvile i oštrije dlačice. Kod mladih biljaka, dlačice nisu toliko oštre. Ako imate reakcije kod berbe se preporučuje odjenuti majica.
Preporučuje se da mahune berete kada su još mlade. Stariji plodovi mogu biti jako vlaknasti i tvrdi pa time i neukusni za konzumiranje.
Bere se obično dva do tri puta svaki tjedan, a veličina plodova varira ovisno o sorti - od 7 do 9 cm. Postoje i neke veće sorte, iako nisu tako česte, a njihovi plodovi rastu do 25 cm. Svi plodovi beru se zeleni.
Berba se odvija ručno. Plod se lagano zaokrene i otkine, a na vrhu se ostavi malena drškica. U slučaju da biste i nju otklonili, bamija bi gubila velike količine vode i tako bi brzo propala. Kod berbe se možete poslužiti i škarama te malenim nožićem.
Skladištenje
Specifična je po tome što brzo gubi vodu pa se mora odmah pravilno spremiti. Kod pakiranja za tržište, ohladi se i pohrani u manje ambalaže koje se prekriju folijom.
Svježa bamija u trgovinama nije tako česta, a razlog je taj što plodovi mogu izdržati do tri dana na temperaturama do 7 stupnjeva.
Ako je ne možete odmah konzumirati, zamrznite je, konzervirajte ili osušite.
Ljekovita svojstva
Najpoznatija je kod prirodnog liječenja svih želučanih tegoba (nadutost, žgaravica, gastritis). Često se konzumira u vrijeme viroza i gripa. A iako tada nije njezina sezona, može se pronaći konzervirana, osušena ili zamrznuta. Poznata je kao veliki afrodizijak, a pomaže i kod borbe s viškom kilograma. U 100 grama može se naći samo 40 kcal. Kod bolesti jetre i bubrega preporučuje se za čišćenje i detoksikaciju.
Zbog bogatstva vitamina i minerala, jača imunitet, a posebno se preporučuje kod probavnih tegoba i problema s dovođenjem šećera u krvi u ravnotežu. Ima niski glikemijski indeks pa bi se trebala naći na tanjuru svakog dijabetičara.
Čest je sastojak i brojnih kozmetičkih proizvoda jer učinkovito njeguje kožu protiv bora i štiti je od vanjskih štetnih utjecaja. Često se naziva i prirodnim botoksom.
Čaj od bamije
Ako vas muče želučane tegobe ili imate problema s radom probave, preporučuje se čaj od bamije jer obnavlja želučanu sluznicu i time olakšava sve tegobe. Brojna vlakna iz biljke djeluju blagotvorno na crijeva te održavaju njihovo zdravlje. Čaj uklanja i sve nakupljene toksine i otrove iz tijela.
Poznato je da bamija otpušta sluz, a ona će u ovom slučaju na sebe vezati kolesterol i izbaciti ga iz tijela. Čaj je odlična prevencija za srčane bolesti te pospješuje rad jetre i skida šećer.
Kako se priprema čaj od bamije
Priprema bamija čaja je nešto drukčija od uobičajene pripreme čajeva. Naime, specifično je to što se priprema s hladnom vodom.
Jednu žličicu biljke dodajte u 2 dl hladne vode i ostavite da odstoji nekoliko sati (najbolje tijekom noći). Čaj ujutro popijete na prazan želudac bez prethodnog cijeđenja.
Pozitivne promjene mogli biste primijetiti već u relativno kratkom vremenu, a najbolji rezultati mogući su već nakon 3 mjeseca.
Čaj mogu piti i djeca i trudnice jer je riječ o biljci koja nema štetnih nuspojava.
U slučaju da imate teže želučane tegobe poput Helicobacter pylori bakterije ili gastritisa koji je postao kroničan, uz čaj se preporučuje uzimati i tinktura od bamije.
Bamija u kulinarstvu
Uživajte u svježim plodovima bamije tijekom cijelog ljeta kada je njezina sezona. Tada ćete je naći na tržnicama u svježem obliku u kojem je i najljekovitija.
Najpoznatije jelo pripremljeno od bamije je begova čorba koja spada u kategoriju bosanskih specijaliteta, a priprema se od pilećeg ili kokošjeg mesa tradicionalno u glinenoj posudi. U početku se u posudi peče odabrano povrće, a nakon toga mu se doda meso.
Iako se za jelo koriste svi njezini dijelovi (listovi, korijen, pupoljci i cvjetovi), najčešće se pripremaju mahune koje osim u zelenoj mogu doći i u drugim bojama - bijeloj, crvenoj, narančastoj i ljubičastoj.
Ugodnog su mirisa i okusa, a kada se kuhaju, ispuštaju ljekovitu sluz. Stoga, prije kuhanja otklonite drškicu na vrhu mahune kako bi sluz mogla izaći i obogatiti vaše jelo. Spomenuta sluz zgusnut će vaše jelo bez upotrebe nepotrebnih dodataka.
U nekim zemljama Afrike i Azije sjemenke se melju i dodaju brašnu pri pripremi smjese za kruh, a mogu se skuhati u varivu ili samljeti i koristiti kao napitak, odnosno zamjena za kavu.
Mahune se najčešće pripremaju u sklopu variva, salata ili s jajima. Često su prilog mesnom jelu, a nerijetko su i one glavno jelo. Dobro će nadopuniti jela od junetine te bilo koje drugo kuhano ili pečeno meso.
Ako imate sušene mahune, prije pripreme ih namočite u vodi, a nakon toga par puta isperite.
Zanimljivosti
Ne zna se točno otkuda potječe. Postoji više izvora, a svaki tvrdi različito. Neki smatraju da potječe iz Etiopije, dok drugi vjeruju da je stigla iz istočne Indije. Najstariji podaci govore da se uzgajala još u starom Egiptu, prije 4.000 godina, a na tlo Europe stigla je tijekom 13. stoljeća.
Zemlje Azije i Afrike poznate su po tome da je koriste kao zamjenu za kavu. Njezine sjemenke mogu se pržiti i kao takve konzumirati u obliku napitka.
Foto: Akhara Y / Pixabay
Odgovori