Industrijska konoplja (lat. Cannabis sativa subsp. sativa) je biljka iz porodice konopljovki (Cannabaceae). Nastala je od divlje konoplje i odlična je za industrijski uzgoj.
Konoplja je biljka koja ima široku primjenu, ali danas se uglavnom uzgaja kao industrijska biljka pa se s obzirom na svoju primjernu naziva i industrijskom konopljom. Ova vrsta konoplje ima jako malo opojnog sastojka, THC-a pa je za nju lakše dobiti dozvolu za uzgoj, jer za uzgoj ove biljke doista treba dozvola države.
Prije uzgoja industrijske konoplje u Hrvatskoj, dozvolu možete potražiti u MInistarstvu poljoprivrede. Potrebno je zadovoljiti nekoliko preduvjeta za dobivanje dozvole, a to je da niste nikada bili kažnjavani za zloupotrebu opojnih droga, da imate poljoprivredno gospodarstvo i da je zemlja na kojoj ćete uzgajati konoplju povrišnom od minimalno jednog hektara u vašem vlasništvu ili u najmu i upisana u ARKOD.
Industrijska konoplja vrlo je vrijedna biljka jer se od nje mogu proizvoditi razne potrepštine, ponajviše konopci, tkanine, odjeća, platna, papir, građevinski materijal, goriva i još mnogo toga.
Industrijska konoplja nastala je od divlje konoplje i odlična je za uzgoj jer joj ne trebaju posebni klimatski uvjeti za rast. Ona raste na svim tlima i prilagođava se mjestu i uvjetima uzgoja mijenjajući vlastita morfološka i fiziološka svojstva.
Korijen konoplje je vretenast i pod zemljom se grana u gustu mrežu. Prodire u zemlju čak 2 metra duboko i 1.5 metra široko. Korijen čini čak do 10% biljke i ima nešto slabiju usisnu snagu, s time da ženske biljke imaju jači korijen od muških jer im vegetacija duže traje te im treba više hrane i nutrijenata za dohranu sjemena.
Stabljika konoplje je uspravna. Na početku je zeljasta, ali s vremenom odrveni. Zelene je boje i na sebi ima dlačice koje s vremenom otpadnu. Stabljika je šuplja i naraste u visinu od pola do šest metara. Visina uvelike ovisi o području i uvjetu uzgoja, tlu i agrotehnici, s time da je muška stabljika uvijek nešto viša od ženske.
Cvjetovi konoplje su dvodomni pa tako muški rastu na muškim stabljikama, a ženski na ženskim. I muški i ženski cvjetovi smješteni su na vrhovima stabljiki i bočnim granama. Na ženskim biljkama cvjetovi nemaju cvjetnih peteljki, dok su na muškima peteljke rahlije, a cvijet raste u obliku grozda. Plod konoplje je okruglastog do jajolikog oblika i spljošten. Površina mu je sjajna i glatka, tamnozelene, smeđozelene ili srebrno sive boje s crnim primjesama.
Informacije
Latinski: Cannabis sativa subsp. sativa
Engleski: Industrial hemp
Porodica: konopljovke (Cannabaceae)
Visina: 50 cm - 6 m, ovisno o vrsti
Uvjeti: propusna, pjeskovita tla, bogata organskim tvarima
Klima: sve vrste klima, idealno kontinentalna
Sjetva: od sredine travnja do sredine svibnja
Žetva: u prvoj polovici kolovoza
Upotreba: prehrana, ljekovite svrhe
Vrste
Konoplja koja se kod nas uzgaja dijeli se na europsku i istočno azijsku, a razlikuju se po tipovima, nastalima pod utjecajem različitih klimatskih uvjeta i vrsta tla.
Konoplja ili latinski Cannabis naziv je za rod biljke za koju postoji samo jedna vrsta (Cannabis sativa), ali ona može imati tri podvrste. Pripada u porodicu konopljovki.
Prije se ovaj rod dijelio na tri posebne vrste, ali prema novijim saznanjima rod se sastoji od jedne vrste - Canabis sative koja se može pojaviti u tri podvrste:
- sjetvena ili industrijska konoplja
- indijska konoplja
- ruderalna konoplja
Sjetva
Ako želite saditi pretkulture za konoplju, za to su najbolje one okopine koje se gnoje stajskim gnojem, kao što su krumpir, šećerna repa, kukuruz, zrnate mahunarke i strne žitarice. Nakon žetve pretkultura, zemlja se ore na 10 cm dubine. U prvoj polovici kolovoza ore se na 20 cm i nakon toga zemlja se ravna. Na jesen se provodi još jedno duboko oranje, na 40 cm dubine.
Ako su pretkulture konoplje bile kasne kulture, onda se nakon njihove žetve provodi pliće oranje, a nakon toga još samo jesensko duboko oranje. Kada se tlo nakon zime dovoljno posuši, drljačama se zatvara zimska brazda, a onda pred samu sjetvu tlo se još jednom obradi sjetvospremačem.
Tlo
Iako industrijska konoplja može uspjeti na mnogim tlima, za nasade je najbolje birati aluvijalna tla, černozemi ili livadske crnice.
Sjeme konoplje koje koristimo za sjetvu mora biti certificirano i visoke kvalitete kako bi imalo što veću klijavost. Sije se u dobro pripremljeno tlo, u drugoj polovici ožujka ili početkom travnja i to sijačicama.
Razmak među redovima industrijske konoplje je 10 do 12 cm. Na metar kvadratni sije se od 250 do 300 klijavih zrna, od kojih se dobije od 150 do 200 biljaka. To je otprilike 60 do 70 kg sjemena po hektaru. Sjeme se sije na dubinu od 2 do 3 cm.
Gnojidba
Industrijska konoplja se gnoji ovisno o kakvoći tla. Srednje plodnim tlima treba dodati 150 kg dušika, 120 kg fosfora i 120 kg kalija po hektaru. Dušik je dobro dodati kao ureu jer se slabije ispire i dulje djeluje. Budući da industrijska konoplja ima kratku vegetaciju, gnojiva se dodaju u dubokoj obradi i pripremi tla prije sjetve. Prihranu ne treba dodavati.
Temperatura
Industrijska konoplja klije na minimalnoj temperaturi od 1 do 2°C, ali je nicanje puno bolje i brže na onoj od 7 do 9°C. Optimalna temperatura za rast joj je oko 20°C. Biljka može podnijeti temperature do -4°C.
Budući da je konoplja biljka kratkog dana, ubrza joj se razvoj ako joj se smanji dnevna svjetlost. Svjetlost se regulira optimalnim rasporedom biljaka i gustoćom sklopa.
Voda
Voda je vrlo važan faktor kod rasta i razvoja industrijske konoplje. Ima velike potrebe za vlagom, pogotovo dok joj se oblikuju pupovi i dok cvate.
Održavanje nasada
Nakon sjetve industrijske konoplje, a prije nicanja, dobro je pripaziti da se ne stvara pokorica na zemlji. Ako se to dogodi, treba se razbijati laganim ili rotacijskim drljačama.
Vrlo važno je voditi brigu o suzbijanju korova, budući da brže izbija od klica konoplje pa ih brzo može zagušiti. Kada jednom nikne, konoplju za vlakna ne treba prihranjivati niti kultivirati.
Također, postoje neki razlozi zbog kojih uzgoj konoplje može biti manje uspješan, a to su:
- krivo vrijeme sjetve
- duboka sjetva
- sjetva u hladno i suviše suho tlo
- sjetva u teška glinena tla
- sjetva na površinama zahvaćenima velikom količinom korova
- neprimjerena količina topline i svjetla
- manjak dušika
Zaštita od bolesti
Industrijska konoplja koja se uzgaja u Hrvatskoj nema nikakve značajnije štetnike. Od bolesti se eventualno može pojaviti trulež ili plijesan ako im meteorološki uvjeti odgovaraju, odnosno ako je duže vrijeme toplo i vlažno. To se pogotovo događa ako je sjetva bila kasna, a jesen nakon toga vlažna.
Žetva
Industrijska konoplja žanje se u prvoj polovici kolovoza, nakon oplodnje biljke. Žanje se ručno, bočnim kosama ili specijalnim kosilicama. Nakon žetve, stabljike se ostave na polju da se posuše, a nakon toga se sakupljaju i vežu u 20 cm debele snopove. I snopovi se moraju ostaviti na suncu i zraku kako bi se do kraja osušili. Tek nakon toga mogu se odvoziti na preradu.
Prerada
Industrijska konoplja uzgaja se radi vlakna iz stabljike biljke.
Vlakno se može odvajati fizički, mehanički, kemijski ili biološki. Fizički se vlakno od drvenog dijela stabljike odvaja vodenom parom ili kipućom vodom. Mehanički se odvaja tako da se stabljika lomi pa se vlakna izdvajaju strojno. Kemijski se vlakna odvajaju lužinama ili kiselinama, a biološki močenjem ili maceracijom.
Ljekovita svojstva
Zbog svoje velike hranjivosti, sjeme industrijske konoplje riješilo bi problem gladi u svijetu. Može se uzgojiti gotovo na svim površinama, a ipak, njezin uzgoj je u mnogim zemljama zabranjen.
Sjeme sadrži brojne vitamine, a to su: vitamin A, vitamini skupine B, C, D i E. Osim toga, sadrži i sve aminokiseline, točnije njih 20 (i 9 onih koje ljudsko tijelo ne može proizvesti). Sjeme se može konzumirati u mljevenom i sirovom obliku te kao ulje.
Savršenog je omjera omega-3 te omega-6 masnih kiselina važnih za prevenciju srčanih bolesti i održavanje zdravlja srca.
Konoplja je lako probavljiva i ne uzrokuje plinove i nadimanje. Zbog velikog broja fitonutrijenata pomaže u očuvanja zdravlja, jačanju imuniteta i održavanju zdravlja kože, stanica i krvnih žila.
Najpoznatiji oblik prerade konoplje je onaj u obliku ulja. Ulje joj je orašastog okusa i zelene boje. Koristi se isključivo u sirovom obliku jer se kuhanjem i pečenjem mogu uništiti ljekoviti sastojci. Ulje pomaže u smanjenju kolesterola i tlaka, ublažava simptome PMS-a, smanjuje bol i oticanje zglobova kod artritisa, jača imunitet i izdržljivost tijela, prirodno liječi infekcije uzrokovane bakterijama te jača funkcije mozga. Može se koristiti i u službi ljepote, za njegu i ljepotu kose i kože.
Zanimljivosti
Konoplja je jedna od najstarijih biljaka koje je čovjek kultivirao. Smatra se da se počela uzgajati prije najmanje 10 000 godina i to na Tajvanu. Prvi uzgoj krenuo je zbog njenih vlakana koja su imala široku primjenu, dok su se konopci, odjeća i papir od nje počeli proizvoditi još u staroj Kini. Konoplja je sve do 19. stoljeća bila biljka od koje se najviše proizvodila tkanina, čak više i od lana i pamuka. Koristila se i u pomorstvu i građevinarstvu. Vlakna od konoplje čvršća su čak i od betona, a nemjerljivo su lakša.
Konoplja je bila nezamjenjiva i u proizvodnji papira. Pa su tako prve napisane Biblije, prve pomorske i zemljopisne karte, Britanska enciklopedija, nacrti za američku Deklaraciju o nezavisnosti i Ustav bili napisani na papiru od konoplje. Mnoge slike najpoznatijih svjetskih slikara, kao što su Van Gogh ili Rembrandt, bile su naslikane na platnu od vlakana ove biljke.
U Europi je najveći proizvođač industrijske konoplje od 17. do 19. stoljeća bila Austro-Ugarska, a od njenih vlakana radili su se konopci za brodove, jedra i zaprege.
Krajem 19. stoljeća, značajnim napretkom industrijske revolucije i smanjenju konjskih zaprega i pomorskog prijevoza, pala je potražnja vlakana od konoplje, čime je pala i sama proizvodnja.
30-ih godina 20. stoljeća masovno su se počeli proizvoditi sintetički materijali od nafte i ugljena, što je - uz namjerne negative medijske prikaze konoplje kako bi se otvorio put sintetičkim materijalima - uzrokovalo nagli pad proizvodnje ove biljke.
Industrijska se konoplja tako do sredine 20. stoljeća najviše proizvodila u Rusiji, Ukrajini, Mađarskoj i zemljama bivše Jugoslavije. Danas je njen najveći proizvođač ostala Kina, iako je krajem prošlog stoljeća interes za uzgoj industrijske konoplje ponovo počeo rasti, pogotovo jer je Europska unija svojim zemljama počela dijeliti poticaje za njen uzgoj.
Foto: Niksy / Pixabay
Odgovori