Kivi (lat. Actinidia deliciosa) je listopadna biljka iz porodice aktinidijevki (Actinidiaceae). Uzgaja se zbog jestivih kmesnatih plodova punih C vitamina.
Kivi je voće koje se donekle smatra egzotičnim, iako se i na našim prostorima uzgaja i jede već stoljećima. Porijeklom je iz Kine, gdje se uzgaja više od 2.000 godina, i dugo se godina nazivao "kineskim ogrozdom" jer mu je uzgoj vrlo sličan uzgoju vinove loze.
Kivi je srednjeg životnog vijeka i spada u listopadnu, samooplodnu i stranooplodnu biljku. Raste u puzećim grmovima i u bliskom je srodstvu s kamelijama. Listovi su mu dosta veliki i u obliku srca. Stabljika je mekana, a kada kivi cvjeta, krase ga predivni maleni, bijeli cvjetovi. Budući da je kivi dvodomna biljka, sadnice mu se dijele na one s muškim i one sa ženskim cvijetovim, stoga se pri sadnji mora paziti da se posade obje. Uglavnom se na pet ženskih sadnica sadi jedna muška koja oprašuje ove druge.
Plodovi kivija veličine su do 5 cm, smeđe su boje, valjkasti i cijeli prekriveni dlačicama. Koža im je tanka, a ispod kože plod je zelen i mesnat. Unutar ploda, u sredini, nalazi se bijelo područje oko kojeg su položene sitne crne sjemenke.
Kivi se uzgaja i kao ukrasna biljka penjačica, koja vrt, terasu ili balkon može zaštititi od sunca i neželjenih pogleda. U vrtu se od kivija može formirati ograda, kojoj će crvene čekinje koje rastu na kiviju dati dodatnu atraktivnost. Ipak, imajte na umu da u ovim uvjetima kivi neće tako dobro rađati, osim ako nije posađen na području tople klime tijekom cijele godine.
Informacije
Latinski: Actinidia deliciosa
Engleski: Kiwi, Kiwifruit, Chinese gooseberry
Porodica: aktinidijevke (Actinidiaceae)
Visina: do 9 m, ovisno o mjestu sadnje
Uvjeti: ilovača, tlo bogato humusom, neutralne pH vrijednosti 6,5 - 7
Klima: umjereno kontinentalna
Sadnja: tijekom zime ili početkom proljeća
Berba: studeni
Upotreba: prehrana, kozmetička industrija
Srodnici
Vrste
U svijetu se uzgaja više vrsta kivija, a neke od najpoznatijih sorti su, ženske sorte:
- Abbott
- Monty
- Bruno
- Alison
- Hayward
I muške sorte:
- Matua
- Tumori
- KlonM1
- KlonM2
Sadnja
Kivi se sadi na položajima zaštićenima od vjetra, jer on može biti poguban za mladice. Zato se mora saditi ili na položajima gdje nema vjetra ili se trebaju podići vjetrozaštitni pojasevi, primjerice stabla maslina.
Prije same sadnje, potrebno je napraviti analizu tla i po tome odrediti gnojidbu i meliorativne zahvate. Teren se nakon toga očisti, poravna i izrigola. Nakon gnojenja, još se jednom zaora 40 cm duboko. Prije sadnje, mora se postaviti i armatura po kojoj će se stabljika kivija penjati.
Teren za sadnju mora se pripremati u ljeto ili jesen, kako bi se kivi mogao posaditi u vrijeme zime ili na početku proljeća. Gnojidba i duboko oranje obavlja se netom prije sadnje. Tlo se mora iskočiti i na njemu iskopati rupe, u koje će sadnice moći ući bez zapinjanja. Sadnice se sade s malo stajskog gnoja. Obavezno se na istim nasadima moraju saditi i muške i ženske sorte, osim ako se ne sadi samooplodna sorta.
Kivi se može uzgajati i u stakleniku, gdje mu se mogu pružiti idealni uvjeti za rast, pogotovo optimalna toplina. Ipak pripazite na veličinu staklenika jer kiviju je za rast potrebno mnogo mjesta (zato ih se ne preporučuje saditi u loncima). Kiviju za uzgoj trebaju slični uvjeti kao i rajčicama, pa ih za vlastite potrebe možete zajedno i posaditi. Razmnožavanje se vrši od zrelih reznica, a može se sijati i sjeme.
Temperatura
Kiviju je za uzgoj potrebna toplija klima i zaštita od vjetra, pa je za osobne potrebe najbolje posaditi ga uza zid, da raste kao ukrasni grm. Ipak, nemojte ga saditi na mjestima gdje će dugo biti u sjeni jer će u tom slučaju davati jako malo plodova.
U vrijeme zimskog mirovanja, biljka može podnijeti temperaturu do -10°C, ali kada joj započne vrijeme vegetacije, naglo joj se smanjuje otpornost na hladnoću i može podnijeti temperature samo do -1,5°C. Izboji koji se javljaju u proljeće vrlo su osjetljivi na hladnoću i baš su im zbog toga najveća opasnost kasni mrazevi. Plodovi na isti način mogu stradati od jesenskih ili ranih zimskih mrazeva.
Tlo
Za uzgoj kivija najbolje je bogato tlo ilovače, s neutralnom pH vrijednosti. Tlo mora već na površini biti bogato hranjivim tvarima jer je korijen kivija plitak. Tlo mora biti i dobro drenirano, stoga ovoj voćki ne odgovaraju teška tla, kiselije pH vrijednosti i ona tla koja nisu ocjedita, jer na njima je podložnije bolestima. Također ne podnose ni tla koja imaju mnogo aktivnog vapna u sebi.
Gnojidba
Tlo se prije sadnje kivija mora ispitati i, na temelju njegova sastava, dodati potrebna mineralna gnojiva koja se zaoravaju na dubinu od 40 cm.
Voda
Kivi najviše vode treba dok mu rastu plodovi. Ono ne voli stajaću vodu, već vlagu zraka i zemlje. Upravo se zbog toga preporučuje navodnjavanje nasada, pogotovo u područjima gdje su ljeta vruća i suha, s neravnomjernim oborinama tijekom godine.
Održavanje nasada
Zbog plitkog korijenja kivija, tlo se u nasadima ne obrađuje često. Ako se pak mora izvršiti, obrada mora biti što plića. Mora se paziti da se ne ošteti korijenje, te sa se očuva vlažnost tla. Zato je poželjno, pogotovo na težim tlima, zatraviti nasade.
U prvoj godini uzgoja potrebno je pincirati glavne mladice. Pinciranje je uklanjanje vegetativnih vrhova mladica, desetak dana prije cvatnje. Ovo je potrebno napraviti tri puta, svakih 60 cm, odnosno kada se mladica na svojim vrhovima uvije 3 do 4 puta u nekoliko cm. Ovom metodom stvorit ćemo jaku i ravnu mladicu koja će biti čvrsta osnova budućeg debla voćke.
Orezivanje i rezidba
Kivi se orezuje zimskom i ljetnom, odnosno zelenom rezidbom. Zimska rezidba radi se u siječnju ili veljači, dok je biljka u stadiju mirovanja, oko 30 dana prije nego bi trebala procvasti. Ovom rezidbom određujemo najpovoljniji broj jednogodišnjih izboja i izboja koji će zamijeniti glavnu provodnicu. Svi se ostali izboji otklanjaju.
U ljetnoj rezidbi uklanja se većina nepotrebnih granja i izboja kako bi se krošnja prozračila i osvijetlila. U godini se rade tri zelene rezidbe, prva u proljeće, druga nakon cvatnje stabla, a prije velikog rasta ploda te treća prije početka kolovoza.
Pripazite kod obrezivanja da slučajno ne odrežete i plodonosne mladice. Kivi se mora redovito i dobro obrezivati, inače će se raširiti u neuredan grm. Osigurajte mu dobre potpornje i povezujte ga jer su grane jako snažne. U ljeto vežite mladice, a u jesen skratite biljke.
Gnojidba
Kivi bi se prve dvije godine trebao gnojiti dušičnim gnojivom i to svaku biljku individualno, po nekoliko puta, s manje gnoja. U prvoj godini gnoji se s 30 g uree, koja se daje 3 do 4 puta, raspoređena na 1 do 2 kvadrata oko sadnice. Ovo se provodi tijekom vegetacije ili od ožujka do kolovoza, ako se nasadi navodnjavaju.
U drugoj godini nasade gnojimo s duplo većom količinom gnojiva, raspoređenim na duplo većoj površini oko biljke, ali samo dva puta u godini, jednom u ožujku, a jednom u svibnju.
Ako imate odgovarajući sustav za navodnjavanje, gnojiti možete i tim putem.
Navodnjavanje
Budući da je kiviju potrebna voda kako bi davao ploda i nikako ne podnosi sušu, pogotovo onu tijekom ljetnih mjeseci, potrebno mu je osigurati navodnjavanje. U nasadima je najbolje staviti sustav navodnjavanja "kap po kap". U prvoj godini uzgoja, dovoljno je osigurati jednu kapaljku po biljci, u drugoj se dodaje još jedna, a kasnije još dvije.
Umjesto ovoga, kivije možete navodnjavati i rasprskavanjem iznad krošnje i prskanjem vode 60 cm iznad tla.
Zaštita od bolesti
Kivi je jako otporan na bolesti i štetnike, iako nekada i on može oboljeti. Ako je posađen na nepovoljnom tlu, pogotovo na težem tlu koji sadržava vodu, može oboljeti od truljenja korjenova vrata, od sušenja rozgve ili od bakterijske truleži cvjetova. Za ove bolesti najbolja je preventivna zaštita, odnosno sadnja zdravog sadnog materijala i postavljanje nasada na laganim, dreniranim tlima.
Treba biti oprezan i s kasnijom obradom tla pri održavanju nasada. Bilo kakvu obradu oko korijenja treba raditi s oprezom kako se ono ne bi oštetilo. Treba prilagoditi i vrijeme rezidbe. Ona se uvijek radi po suhom vremenu, kako bi se spriječile infekcije biljke. Iz istog razloga se prije svake rezidbe treba dezinficirati i alat.
U slučaju da biljku napadne dudova štitasta uš, treba je zaštititi mineralnim uljima, a treba ga obraniti i od puževa. Zanimljivo je da i mačke mogu biti prijetnja kivijima. One se, naime, vole trljati oko stabljika kivija jer ih njihov miris podsjeća na mačju metvicu (koja im je izuzetno privlačna i na njih djeluje opuštajuće). Takvim trljanjem, mačke mogu oštetiti stabljiku, pa čak uzrokovati i njeno sušenje.
Berba
Kivi počinje davati plodove četvrte ili pete godine nakon sadnje. Dozrijeva od kraja listopada, a može se brati sve do kasne zime, ako mu ne prijeti mogućnost od mrazeva. Upravo radi toga, idealno mjesto za uzgoj je staklenik. Voćke se beru kada dostignu fiziološku zrelost. Malo je teže odrediti kada točno ona nastupa jer kivi se izvana ne mijenja s obzirom na zrelost. Ipak, ako je dovoljno velik i vrijeme je berbe, velika je vjerojatnost da je dovoljno zrelo.
Kivi mora biti tek malo omekšao dok se bere, ako previše mekan, znači da je već počeo truliti. Zrelost se može odrediti i po njegovim sjemenkama, koje u dozrele voćke moraju biti posve crni. Plodovi se nakon berbe stavljaju u drvene sanduke. Iako su plodovi tvrdi, ipak su osjetljivi na udarce jer im koža tanka i ne pruža veliku zaštitu.
Skladištenje
Kiviji za vrijeme berbe i skladištenja moraju biti posve suhi. Za potrebe domaćinstva, skladišti se u hladnjak, u plastične vrećice na kojima su izbušene male rupice. Tako voćke mogu ostati svježe čak i do pola godine.
Ako se kiviji čuvaju u skladištima, ona moraju biti suha i prozračna, s temperaturom iznad 0°C.
Ljekovita svojstva
Kivi se u današnje vrijeme smatra supervoćem, zbog mnoštva zdravih nutrijenata što se u njemu nalaze. Bogat je antioksidansima, najviše vitaminom C, vitaminom E, folnom kiselinom, kalijem, polifenolima i vlaknima.
Jede se uglavnom kako bi se ojačao imunitet i poboljšala probava, jer ima laksativno djelovanje. Kivi smanjuje nadutost, vjetrove, bol u trbuhu, zatvor i tvrdu stolicu. Kako bi mu se učinak poboljšao, preporučuje se jesti ga za doručak, najbolje natašte, jer tako će poticati probavu kroz cijeli dan, a ujutro potaknuti pražnjenje crijeva. Osim toga, preporučuje se i ljudima sa sindromom iritabilnog crijeva, jer dovodi njihov rad u ravnotežu.
U očuvanju ravnoteže u organizmu pomaže i svojstvo kivija da poboljša razgradnju proteina. Neprobavljeni proteini nakupljaju toksine u crijevima, što izaziva razne zdravstvene tegobe. Proteolitička kiselina u kiviju, enzim je koji razgrađuje i one najteže probavljive proteine, dok prebiotik inulin i fenoli u njemu uravnotežuju crijevnu floru.
Uza sve ovo kivi regulira krvni tlak, snižava kolesterol, ubrzava metabolizam, ublažava simptome depresije i poboljšava kognitivne funkcije, sprječava nastanak astme i odličan je za trudnice jer potiče bolji razvoj ploda.
Kivi u kulinarstvu
Kivi se najčešće jede sirov, kao ukusan i zreo plod. Njegova konzumacija najčešća je za vrijeme hladnih zimskih dana jer osim što rodi u zimskim mjesecima, nutrijenti iz njegovih plodova štite organizam od raznih prehlada i virusa. Odličan je kao dio voćnih salata, ali i kolača. Kivi je neizostavno voće i u poznatoj slastici torti Pavlovoj, a na jednak se način može koristiti i u drugim tortama i slasticama.
U kulinarstvu se kivi još koristi za omekšavanje ribe i mesa, budući da sadrži enzim antidin. Osim toga, kivi se može i preraditi u marmelade, sirupe, slatke namaze, kreme, sladolede i razne sokove.
Napici za mršavljenje često sadrže sok od kivija, baš kao i razni kokteli, jer se odlično slaže s alkoholnim pićima tekilom, burbonom i Camparijem.
Zanimljivosti
Tek nakon što se voće proširilo po svijetu i, početkom 20. stoljeća došlo do Novog Zelanda, tamošnji stanovnici prozvali su ga kivijem, po njihovoj endemskoj vrsti ptica čije tijelo i perje doista nalikuju na ovu voćku. Danas je Novi Zeland, poslije Italije, najveći proizvođač kivija u svijetu, a slijede ga Čile, Francuska, Grčka, Japan i SAD. Prije toga, kivi je bio nacionalno voće Kine.
Danas se kivi uzgaja diljem svijeta, pogotovo u zemljama s toplijom klimom, pa tako i kod nas. Voćka kivija vrlo je zdrava, bogata vitaminima i mineralima koji podižu imunitet, štite tijelo od infekcija i održavaju ga zdravim. Ljekovita svojstva ove voćke dobro nam dođu upravo zimi, za vrijeme hladnoća i haranja viroza, što je vrijeme i kada ova voćka dozrijeva.
Foto: Christine Schmidt / Pixabay
Odgovori