Kaki (lat. Diospyros kaki) je listopadna biljka iz porodice dragunovki (Ebenaceae). Uzgaja se zbog hranjivih plodova, ali i kao ukrasno stablo.
Kaki potječe iz Kine i Japana, a još ga zovu japanska jabuka, zlatna ili istočna jabuka. Voćna je vrsta, a krasi ga predivno listopadno stablo koja spada u porodicu ebanovki. Stablo kakija može narasti do 12 m te stvara krošnju koja se može protezati do 7 m širine.
Korijen kakija je razgranat i vretenast, a grane su mu dlakave. Listovi su mu zeleni, mesnati i kožnati, a cvjetovi i plodovi lijepi i primamljivi. Osim zbog hranjivih plodova, kaki se uzgaja i kao ukrasno stablo. Naime, njegovi listovi u jesenskim mjesecima počinju mijenjati boje pa cijelo stablo izgleda jako lijepo. U jesen počinju otpadati listovi, a plodovi ostaju. Preporučuje se da se uberu prije jakih mrazova jer što duže kaki bude na stablo, to je kvalitetniji.
Plodovi nekih sorti kakija beru se direktno sa stabla, a pošto dozrijevaju u različito vrijeme, zavisno od vremena, osunčanosti, sorti, nadmorskoj visini i prehranjenosti, berba se odvija u različito vrijeme.
Kaki ima piramidalnu krošnju s gusto razvijenim donjim granama. U početku, krošnju treba oblikovati po etažama tako da se mladi jednogodišnji izdanci savijaju i krate.
Cvjetovi kakija javljaju se na jednogodišnjim grana u proljeće. Ženski cvjetovi rastu pojedinačno dok muški cvjetovi rastu u troje.
Plodovi kakija su mekani i nalik rajčici ili jabuci, narančaste boje te veliki od 5 do 10 cm. Mogu biti različite debljine, duguljasti, okrugli ili plosnati.
Informacije
Latinski: Diospyros kaki
Engleski: Persimmon, Kaki persimmon, Khaki
Porodica: dragunovke (Ebenaceae)
Visina: do 12 m
Uvjeti: duboka, dobro drenirana tla
Klima: topla klima s umjerenim zimama
Sadnja: proljeće
Berba: listopad
Upotreba: prehrana, medicinske i ljekovite svrhe
Srodnici
Sadnja
Kaki se razmnožava sjemenom i cijepljenjem na dragun. Sadi se u proljeće i u jesen na dubinu od 70 cm. Kod sadnje pripazite da cijepljeno mjesto ne bude prekriveno zemljom.
Kaki je jako zahvalan za uzgoj jer se radi o vrlo otpornom stablu. Potrebno mu je dobro ocijeđeno tlo i dosta topline kako bi plodovi što bolje rodili. Najbolje ih je uzgajati pod staklenikom iako mogu dobro roditi i na otvorenom. Što se tiče uzgoja u loncima, dobro će rasti, iako bolje će rasti u gredicama. Posadite ih na udaljenostima od 25 cm, a u vrtu na udaljenost od 6 m.
Tlo
Kakiju će za rast odgovarati fina humusna i dobro drenirana i vlažna zemlja. Prilikom sadnje potrebno je iskopati veću sadnu jamu, a prije nego što kaki posadimo, trebamo skratiti njegovo korijenje.
Gnojidba
Kod sadnje kakija zemlja mora biti bogata gnojivom pa tako stavljamo mineralno gnojivo kako bismo biljci osigurali dovoljnu zalihu za rast. Umjesto mineralno gnojiva možete koristiti i stajsko i to oko 500 g NPK 7:20:30.
Tijekom rasta, kaki se dohranjuje fosforom, azotom, kalijem i stajskim gnojivom i to tako da se gnojivo zakopa u zemlju oko sadnice.
Voda
Kaki zahtijeva vlažnu zemlju, u protivnom bi se listovi mogli početi preuranjeno sušiti i plodovi padati. Dobro ga zalijte prilikom sadnje.
Temperatura
Kod sadnje kakija moramo paziti da mu omogućimo što više sunca tijekom ljetnih mjeseci, a posebno u jesen. Za vrijeme zimskog mirovanja, sadnice kakija mogu podnijeti i nešto niže temperature, ali pod uvjetom da one ne traju dugo.
Preporučuje se tijekom prve dvije godine sadnice zaštititi oblozima od slame, borovih grana i listova i to oko korijena. Stablo kakija zaštitite debelim slojevima slame, kukuruzovine i paprati koje je potrebno omotati PVC folijom.
Kasnije, biljka je otporna na temperature do -15°C.
Uzgoj kakija iz sjemenke
Kaki se može uzgojiti iz sjemenke ploda, a ona se nalazi u svakom kakiju. Veličine je bučine koštice. Da biste uzeli sjemenku iz ploda kakija, izaberite potpuno zreo i mekan plod.
Posadite je u zemlju, mješavine 2:1, odnosno pomiješajte dvije trećine zemlje za cvijeće te jednu trećinu pijeska. Prilikom sadnje, dobro utisnite zemlju uz sjemenku te obilno zalijte. Već nakon dva tjedna ona će proklijati. Kada razvije snažnu glavnu žilu, posadite je u veliku teglu.
Dok se biljka ne razvije, tijekom jeseni i zime je premjestite na toplo mjesto u zatvoreni prostor.
Održavanje nasada
U proljeće kaki plijevite i zaštite ga otopinom algi. Ljeto je idealno kako bi se uklonio višak pupova. Početkom jeseni dolazi i vrijeme za berbu plodova. U zimi zaštite stablo tako da oko nje položite slamu i kompost.
Sadnicu kakija treba poduprijeti nešto jačim kolcem kestena ili bagrema za kojeg sadnicu vežemo. U proljeće je kratimo na visinu na kojoj želimo da kaki razvije krošnju. Izdanke koji će nam biti potrebni za oblikovanje krošnje uzgojimo tako da ostavimo samo one koji će nam trebati, dok druge odstranimo. Mladi izdanci se savijaju kako ne bi rasli okomito, a to se obavlja posebnim nastavcima. Drveni dio kakija je osjetljiv pa bi se pod težinom plodova mogao slomiti.
Dvije do tri godine nakon sadnje, krošnja kakija je već dobro razvijena. Tada se iz pupoljaka počinju oblikovati cvjetovi čija se cvatnja odvija početkom lipnja i to od 14 do 20 dana. U to vrijeme stablo kakija obilaze brojne pčele. Cvjetovi su većinom ženski, no mogu biti i dvospolni.
Plodovi kakija koji imaju samo ženske cvjetove mogu se razviti i bez oprašivanja i bez oplodnje i oni nemaju sjeme (najčešće se pronalaze u prodaji), dok oni koji su oprašeni muškim cvjetovima imaju sjeme.
Plodovi se moraju redovito prorjeđivati da bi urod bio veći. Stablo kakija za vrijeme vegetacije ima mogućnost da samo otpušta plodove, a tako može obaviti čak tri otpuštanja plodova čime sam regulira rodnost stabla.
Orezivanje i rezidba
Stablo kakija se po potrebi orezuje, odstranjuju se nepotrebnih izdanci te se po potrebi savijaju novoizrasli koji nam nisu potrebni. Rezidba se vrši u proljeće, ali pripazite da je ne režete za vrijeme hladnog i vlažnog vremena jer bi voda na tim mjestima mogla ući u biljku i izazvati truljenje. Grane kakija na kojima se nalazi puno plodova zavežemo konopcem za one jače ili ih podupremo dodatnom potporom.
Zaštita od bolesti
Što se tiče raznih štetnika i bolesti, oni nisu zabilježeni na stablu kakija pa će radi toga biti lagan za uzgoj.
Berba
2 do 3 godine nakon sadnje kakija, možemo očekivati njegove prve plodove.
Beru se obično u kasno ljeto ili početkom jeseni. Ostavite ih na drvetu što duže jer će tako biti ukusniji, ali uberite ih prije mrazeva Preporučljivo je kaki brati tako da se odreže s peteljkom jer će se tako duže očuvati svježina, a to ćete najbolje učiniti produženim voćarskim škarama.
Skladištenje
Nakon berbe u jesen, složite ih u kutije i pospremite ih na hladno i prozračno mjesto. Bit će im potrebno nekoliko mjeseci dok ne dozre. Najbolji okus imaju kada su pomalo naborani i mekani. Nisu ukusni kada ne dozre do kraja. Već nakon tjedan dana bit će puno ukusniji za jelo nego odmah nakon berbe.
Ako želite potaknuti njegovo dozrijevanje, složite ih u PVC vrećice s jabukama ili bananama. Za samo nekoliko dana bit će zreli.
Plodovi kakija mogu se zamrznuti i tako čuvati do 8 mjeseci.
Ljekovita svojstva
Kakiju se od davnina pripisuju velike moći pa se tako koristio za liječenje bolova u stopalima i leđima pa do liječenja migrene i sličnih bolesti. Kaki spada u niskokalorično voće. 100 g kakija ima samo 70 kalorija. Od minerala i vitamina kaki je bogat kalcijem, magnezijom, bakrom, fosforom, željezom, kalijem, vitaminom A, E, C i B.
Konzumiranjem kakija podižemo imunitet, poboljšavamo zdravlje očiju, probave, kostiju te utječemo na smanjenje kolesterola te ubrzavamo metabolizam i snižavamo krvni tlak. Kaki pomaže u oporavku od bolest, ubrzava cirkulaciju te smanjuje upalu i pospješuje brzi gubitak kilograma.
Kaki u kulinarstvu
Obično se jedu svježi plodovi kakija, a ponekad se jedu i osušeni ili kandirani kao dodatak brojnim drugim slasticama. Prije konzumiranja kožica kakija se oguli iako je jestiva, ali nije ukusna. Rijetko se kuhaju, a kada se prerađuju od njega se rade slastice. Možete ga kombinirati u sklopu smoothieja, pita i savijača, a ukusan je i slatki kruh od kakija. Zbog svog posebnog okusa, može se kombinirati i uz slana jela, odlično će pasati uz pršut, sir i masline.
Od listova kakija može se pripremati čaj koji se u istočnoj Aziji pije već stoljećima zbog velike ljekovitosti. Listovi se skupljaju u lipnju, prije nego što plodovi počinju dozrijevati. Čaj od listova kakija djelotvoran je u liječenju dijabetesa, povišenog krvnog tlaka te raznih upala.
Zanimljivosti
Kaki se prvi puta pojavio u uzgoju još u 18. stoljeću u Japanu. Danas se najviše uzgaja i dalje u Japanu te u Kini i Kaliforniji, dok se često može vidjeti i u Europi i to u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji gdje je stigla u 19. stoljeću. Uzgaja se i u Hrvatskoj i obično se jede u toplijim krajevima iako nije rijetkost da se uzgaja i na kontinentalnom području.
Kaki ima veliku hranjivu vrijednost i poznat je kao sredstvo za dizanje imuniteta. Dobar je za liječenje bolesti probave, želuca, jetre i žuči, a pogodno djeluje i na živčani sustav. Od ostale upotrebe, kaki se često koristi kao hrana za domaće životinje, najčešće svinje.
Drvo kakija je tvrdo i teško za obrađivanje, ali svejedno iskoristivo. Koristi se u proizvodnji palica za golf, biljarskih štapova te bubnjarskih palica.
Plodovima se često hrane ptice, a stablo će vrlo atraktivno izgledati u vašem vrtu. Ova mala stabla jesenskih boja i lijepih narančastih plodova učinit će svaki vrt posebnim. Životni vijek kakija je oko 500 godina.
Foto: JamesDeMers / Pixabay
Odgovori