Jabuka (lat. Pyrus malus L.) je listopadno drvo iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se zbog jestivog crvenog, žutog, zelenog ili ružičastog ploda.
U uzgoju jabuke zabilježene su čak 62 priznate vrste jabuka od čak 10.000 sorata od kojih je najpoznatija domaća jabuka ili M. domestica. Jabuka (lat. Malus domestica Borkh) pripada porodici ruža i temelj je proizvodnje voća.
Plodovi jabuke dozrijevaju od ranog ljeta pa sve do zime. Upravo su zimske sorte jabuka i najcjenjenije jer se odlikuju najboljom kakvoćom plodova. Osim toga, zimi često nema puno voća na izbor pa je jabuka uvijek tražena voćka.
S obzirom na velik broj sorata jabuka, nije lako odabrati one koje ćemo proizvoditi. Savjetuje se da se za uzgoj zimskih sorata jabuka vodite tržištem, odnosno da se odlučite za jabuke koje potrošači najviše kupuju. U Hrvatskoj su tako u kontinentalnom dijelu tražene jabuke europskog okusa, a u primorskom, jabuke američkog okusa.
Uzgajate li jabuku u gustim nasadima, najbolje će joj odgovarati vitki vretenasti grm. Općenito se najboljim uzgojnim oblikom smatra kombinacija vitkog vretenastoga grma na gornje dvije trećine krošnje i vretenasti grm na donjoj trećini krošnje. Najpogodnija visina stabla je oko 220 cm, s krošnjom od 100 - 150 cm. Takva stabla su najbolja i najlakša za uzgoj jer se njihovim oblikovanjem, rezidbom i berbom može smanjiti ljudski rad na minimum. Pošto nisu visoka, vrtni radovi mogu se obaviti bez ljestava sa zemlje, a postiže se i bogata rodnost.
Informacije
Latinski: Pyrus malus L.
Engleski: Apple
Porodica: ružovke (Rosaceae)
Visina: najpogodnija visina stabla je oko 220 cm
Uvjeti: duboka, pjeskovito-ilovasta tla
Klima: umjerena kontinentalna klima
Sadnja: jesen, zima ili rano proljeće
Berba: kolovoz - listopad
Upotreba: prehrana, ljekovite svrhe
Srodnici
Sadnja
Zimske sorte jabuka najbolje uspijevaju u kontinentalnom području na sjevernim dijelovima i na visini između 120 i 160 m. Najbolji nagib terena je 4 stupnja jer on omogućuje dobru osvijetljenost krošnji, lako otjecanje suvišne vode, dobru regulaciju zraka, povoljnu primjenu strojeva te ne izaziva eroziju tla.
Jabuka je jedina voćka koja kod uzgoja na raspolaganju ima razne vrste vegetativnih podloga za različitu kakvoću tla, različita podneblja i za podizanje raznih sustava uzgoja jabuka. Tako razlikujemo sljedeći sustav uzgoja:
- ekstenzivni (za najbujnije podloge)
- poluintenzivni (za bujne podloge)
- intenzivni (srednje bujne podloge)
- superintenzivni (slabobujne podloge)
Prije sadnja jabuka, tlo se mora pripremiti. Dodaje se preporučena količina kalijevih i fosfornih mineralnih gnojiva, a nakon toga se obavlja duboko oranje na dubini od pola metra ili rigolanje. Glavni korijen se rasprostire na dubini od 50 cm što ovisi o propusnosti i plodnosti tla. Duboko oranje ili rigolanje obavlja se u ljetnim mjesecima ako je u planu jesenska ili proljetna sadnja voćaka, ili u jesen ako se jabuka planira saditi u proljeće. Nakon rigolanja obavlja se tanjuranje te se označuju sadna mjesta postavljanjem kolaca.
Jabuku je najbolje saditi kada vegetacija miruje, dakle u jesen, zimi ili u rano proljeće. Prednost ima jesenska sadnja zbog toga što je tada moguće doći do boljeg sadnog materijala, a jabuka posađena u jesen ostvarit će i bolju rodnost.
Tlo
Za sadnju jabuka najbolja su duboka, pjeskovito-ilovasta tla s barem 3% humusa i mineralnih hraniva od kojih je potrebno barem 20 mg kalija i 10 mg fosfora. Osim toga potreban je dobar poljski vodni kapacitet. Jabuka voli blago kisela tla, a najbolje će joj odgovarati ona pH 5,5 do 6,5. Ne odgovara joj više od 5% aktivnog vapna.
Prilikom sadnje jabuka, kopaju se jame veličine korijena sadnice jabuke. Nakon jesenske ili proljetne sadnje, a prije vegetacije, sadnice treba prikratiti na 80 centimetara od tla. Za gusti nasad jabuka najbolji su razmaci 3,2 x 1,2 m.
Gnojidba
Prva godina
Za vrijeme sadnje, jabuci se dodaje 40 - 60 t/ha zreloga stajskoga gnojiva, a kada počne nicati korov, mora se ručno obraditi oko voćki jer taj dio nije dostupan strojevima. Prije nego što je potrebno ručno okopavanje, oko sadnica se rasipa KAN 27% (od 10 dag po svakom sadnom mjestu) na prostoru od 30 do 40 cm. Sljedeće prihranjivanje vrši se početkom lipnja na istoj površini i istom količinom i vrstom mineralnog gnojiva. Krajem kolovoza u međuredove jabuke dodaje se 500 kg/ha mineralnoga gnojiva KAN 27%. Potom slijedi oranje, tanjuranje i drljanje za zelenu gnojidbu, odnosno sjetvu uljane repice.
Druga godina
Prije nove vegetacije treba se obaviti prihrana dušikom s 15 dag KAN 27% po svakom stablu. Kada uljana repica bude u punoj cvatnji, međuredni prostor se zaorava, a početkom svibnja obavlja se drugo prihranjivanje dušikom, istom vrstom te količinom kao i u prvom prihranjivanju.
Treća godina
Prije cvatnje jabuke, otprilike u prvih deset dana ožujka, radi se prihranjivanje dušikom. Prihranjivanje se obavlja traktorskim raspršivačem s 200 kg/ha KAN-a 27%. Sljedeće prihranjivanje dušikom (200 kg/ha KAN-a 27%) obavlja se ponovo strojem i to odmah nakon cvatnje, odnosno početkom travnja. Nakon berbe jabuka, u jesen, dodaje se mineralno gnojivo NPK 5:20:30, s 800 kg/ha.
Četvrta godina
Prvo prihranjivanje obavlja se mjesec dana prije cvatnje i to su dušikom u količini 150 kg/ha KAN-a 27 %. Istom količinom dušika obavlja se i sljedeće prihranjivanje nakon cvatnje.
Temperatura
Jabuka se može uzgajati na različitim područjima jer je prilagodljiva okolišu, no više joj odgovaraju umjerene hladnoće nego jake vrućine. Može se uzgajati na temperaturama od 45 do -45°C, no najbolje će joj odgovarati temperature od 35 do -25°C. Većini sorata jabuka odgovara umjerena kontinentalna klima srednje godišnje temperature od 8 do 12°C.
Ne podnosi vjetrove za vrijeme cvatnje i dozrijevanja plodova, posebice ako se radi o suhim i hladnim vjetrovima. Najbolje joj odgovara relativna vlažnost zraka od 75%.
Voda
Jabuka nema velike potrebe za toplinom, ali ima za vodom. Pošto, u područjima gdje se uzgaja nema dovoljnih količina padalina, navodnjavanje je obvezno.
Najveću potrebu za vodom jabuke imaju za vrijeme cvjetanja u svibnju pa sve do rujna. Kod intenzivnog uzgoja jabuka preporučuje se sustav navodnjavanja, a najčešće se upotrebljava "kap po kap".
Minimalna količina padalina za jabuku iznosi 600 mm kod temperatura od oko 14°C, 700 milimetara kod temperatura od 17°C te 1.060 mm kod temperatura od 20°C.
Održavanje nasada
U suvremenim i intenzivnim voćnjacima, tlo oko nasada jabuka se najčešće održava zatravljivanjem, a unutar redova koriste se herbicidi kako bi se uništio sav korov i konkurente biljke.
Dvije do tri godine nakon podizanja nasada, radimo na zatravljivanju međurednog prostora. Košnjom se povećavaju biološka, kemijska i fizikalna svojstva tla te se povećava i broj organskih tvari. Tratina ima svojstvo upijanja kiše i snijega, sprječava velike promjene u temperaturama tako što ljeti održava tlo hladnijim čime korijen bolje prima hranu, a zimi održava tlo toplijim te tako sprječava smrzavanje korijena. Također, pomaže održati kvalitetu plodova jer otpali plodovi se manje prljaju i oštećuju. Tlo koje je prekriveno tratinom također pomaže da ne dođe do gubitka dušika. Nakon košnje, dušik se u organskom obliku vraća u tlo što znači da nije potrebno tako često gnojenje dušikom. Jedini nedostatak zelenih površina je taj što za vrijem sušnih razdoblja , trava uzima vlagu koja je potrebna korijenu. Da biste to spriječili preporučuje se tijekom vegetacije kositi od 6 do 8 puta.
Orezivanje i rezidba
Rezidba rodnih stabala jabuke radi se u vrijeme kada voćka miruje i za vrijeme vegetativnog razvoja pa stoga razlikujemo zimsku i ljetnu rezidbu stabala. Zimskom rezidbom održavamo uzgojni oblik stabla i uravnotežujemo generativni i vegetativni rast. Cilj ljetne rezidbe je da uklonimo nepotrebne mladice kako bi se poboljšala osvijetljenost unutarnjeg dijela krošnje i kako bi se moglo obaviti kvalitetnije prskanje. Tako se sva hraniva preusmjeravaju na rast glavnih grana krošnje, pupova i plodova.
Zaštita od bolesti
Jabuka nema velikih zahtjeva s obzirom na temperaturu i vodu, no zbog napada štetnika i bolesti, treba provoditi stalnu kvalitetnu zaštitu jabuke. Stablo jabuke i njezini plodovi, često su izloženi napadu raznih štetnika i bolesti. U nastavku saznajte koje su najčešće bolesti i štetnici jabuke i kako se uspješno boriti protiv njih.
Krastavost plodova
Krastavost plodova najštetnija je bolest jabuke. Zaraza se može ostvariti dosta rano, već početkom proljeća čim se primijete prvi zeleni listići. Krastavost je najčešća za vrijeme visoke vlažnosti i puno oborina. Simptomi nastaju na listovima gdje se mogu uočiti svjetlo smeđe pjege. Kod jakih zaraza one potamne i osuše se, a tkivo počinje odumirati. Cvjetovi također tamne, suše se i padaju, a plodovi su deformiranog oblika, slabo razvijeni te prekriveni tamnozelenim pjegama.
Pepelnica jabuke (Podosphaera leucotricha)
Pepelnica jabuke može se prepoznati po bijelo-pepeljastim prevlakama na svim zelenim dijelovima jabuke. Bolesni listovi su uvijeni i uski te stoje uspravno.
Jabučni savijač
Jabučni savijač najštetnija je bolest jabuke, a manifestira se tako da otpadaju ranije napadnuti plodovi, a one kasnije napadnute prepune su crvi. Na mjestima na kojima je bolest započela, dolazi do idealnih uvjeta za gljivicu Moniliu spp. koja dovodi do truljenja plodova!
Jabučni cvjetojed
Jabučni cvjetojed veliki je problem jabukama koje se nalaze u blizini šume. Naime, štetnik može prezimiti u šumi, a već u proljeće odlaže jajašca u pupove jabuke. Ličinke izgrizaju tučak, pupove i prašnik te oni venu, a cvjetovi posmeđe, suše se i otpadnu. Zbog toga se plod ne može dobro razviti.
Lisne uši
Lisnim ušima odgovara temperatura od 20 do 25°C i umjerena vlažnost zraka. Sišu biljne sokove zbog čega dolazi do deformacija i sušenja listova.
Lisni mineri
Lisni mineri buše listove te tako uništavaju biljku zbog čega dolazi do tamnjenja i odumiranja listova. Mogu se prepoznati po žutosmeđim hodnicima nepravilnog oblika.
Plan zaštite
Zaštita jabuke mora započeti prije nego krene vegetacija, a koriste se mineralna ulja i sredstva na bazi bakra. Nakon toga prije pojave cvjetova koriste se fungicidi kao prevencija za suzbijanje krastavosti. U fazi ružičastog pupanja, jabuku treba zaštititi od pepelnice i krastavosti, a zaštita se preporučuje i u fazi otvaranja središnjeg cvijeta.
Nakon cvatnje potrebno je sačuvati zdravlje listova i plodova. Naime, plodovi su u ovom periodu najosjetljiviji pa su potrebna redovita prskanja kako se ne bi pojavila bolest. Najkritičnije razdoblje je ono prije otpadanja latica do vremena kada se oblikuje plod. Tada se treba prskati svakih 5 do 7 dana (Fond 12 E + Polyram DF, Star 80 WP ili Delan 700 WDG uz dodatak Chromosul 80).
Ako ste primijetili lisne uši ili jabučnog savijača primijenite insekticide (Rotor 1,25, Boxer 200 SL, Reldan 40 EC ili Fastac 10 SC).
Osim spomenutog, važno je naglasiti da su jesenske i zimske sorte jabuka podložne bolestima i tijekom skladištenja. Da biste tada spriječili bolesti preporučujemo pripravak Bellis.
Berba
Da bi berba jabuka bila uspješna, važno je odrediti najbolji početak berbe. Kod jabuka postoje dva stupnja zrelosti plodova koja su važna pri određivanju vremena berbe, a to su:
- Fiziološka zrelost (dozrelost) - plod jabuke je najveći, a sjemenke mogu proklijati u povoljnim uvjetima
- Tehnološka zrelost (dospjelost) - plod dostiže najbolje karakteristike za daljnju namjenu
Rane sorte jabuka beru se tjedan dana prije tehnološke zrelosti, jesenske sorte od 1 - 2 tjedna prije tehnološke zrelosti, a zimske sorte jabuka beru se kada nastupi fiziološka zrelost.
Da bi pravilno odredili datum berbe jabuka trebamo znati da jabuka sadrži dosta škroba koji se razgrađuje i pretvara u glukozu. S obzirom na to, dan početka berbe jabuka može se odrediti raznim metodama, ali niti jedna od njih nije potpuno točna.
Postoji podatak da čak do 25% plodova jabuka bude uništeno tijekom berbe zbog nepravilne berbe koja se može odvijati ručno i strojno.
Ručna berba jabuka
Ručna berba jabuka izvodi se tako da plod jabuka obuhvati šakom, a kažiprst se podmetne ispod mjesta gdje se peteljka spaja s granom. Plod se lagano zakrene i odvoji. Važno je napomenuti da se plod obvezno mora brati s peteljkom. Kod berbe jabuka može nam pomoći kengur torba u koju može stati do 8 kg jabuka, zatim sanduk s pomičnim dnom koji stoji na kolicima. Kolica su odlično rješenje kada palete s jabukama budu i do 300 kg. Bitno je da put od jabuke sa stabla do paleta bude što kraći, a optimalno vrijeme berbe jedne jabuke iznosi 3 sekunde.
Strojna berba jabuka
Najbolji i najučinkovitiji način berbe jabuka je strojno branje pomoću specijalnih strojeva, odnosno samohodnih platformi. Tako se omogućuje velika brzina berba pa se u sat vremena može ubrati čak do 300 kg jabuka, a u jednom danu i do 15 t jabuka.
Skladištenje
S obzirom na sorte, razlikujemo različite načine i uvjete čuvanja jabuka. Preporučuje se jabuke čuvati u hladnjači koja omogućuje kontroliranu atmosferu od 0 do 5°C, koncentracija ugljikovog monoksida od 2 do 4%, a koncentracija kisika 1% i relativna vlaga zraka od 90 do 92%. Jabuka se tako može čuvati od 6 mjeseci do godine dana. Što duže jabuka stoji na sobnoj temperaturi oko 20°C, smanjuje joj se duljina čuvanja u hladnjači. Ako tako stoji 4 dana, vrijeme čuvanja u hladnjači joj se smanjuje za mjesec dana. Želite li plodove jabuke duže čuvati, oni moraju biti zdravi, ujednačeni i bez vidljivog fiziološkog oboljenja. Ako ne možete jabuke držati u hladnjači, otopite ih u otopinu kalcija.
Ljekovita svojstva
Stablo pitome jabuke potječe iz istočne Europe, južnog Sibira i srednje Azije odakle se dalje širilo svijetom. Ljekovita svojstva jabuke bila su poznata još u srednjem vijeku kada su se u svrhu liječenja uz plodove, koristili i listovi i cvjetovi. Pupoljci su se koristili protiv grčeva, zatvora i glavobolje, a mladi izdanci odlično su liječili bolove u kostima.
Plodovi jabuke bogati su vlaknima koja sprječavaju srčana oboljenja, štetan kolesterol te poboljšavaju rad probave. Bogati su vitaminima A, B, C, E i K te mineralima željeza, kalija, fosfora i magnezija.
Jabuka podiže energiju tijela tako da razbistruje um i sprječava umor, a ako prije spavanja pojedete jabuku, utonut ćete u san lako i opušteno.
Jabuka se nalazi u gotovo svim jelovnicima za mršavljenje jer uz bogatstvo vitamina i minerala ima samo 80 kalorija. Poznata je dijeta s jabukama koja u kratkom vremenu daje odlične rezultate. Sadrži pektin koji daje osjećaj sitosti, a taninska kiselina ubrzava metabolizam i sprječava nakupljanje masti. Pošto ima i puno kalcija, izbacuje tekućinu iz tijela. Žvakanjem jabuke jačate zubno meso, a kiselina iz jabuke može pomoći očistiti i zubni kamenac.
Pošto tijelo bolje apsorbira hranjive tvari iz sokova, preporučuje se svaki dan popiti dvije čaše soka od jabuke. Tijelo će dobiti brojne vitamine i minerale, a osim toga time možete smanjiti mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti. Pijte svježi sok, bez dodataka šećera, od organskih jabuka.
U našim krajevima često se koristi i jabučni ocat koji povećava lužnatost tijela te su od davnina poznata njegova ljekovita svojstva. Odličan je za detoksikaciju tijela, jačanje imuniteta i ubrzavanje metabolizma i brže sagorijevanje kalorija. Ujutro i navečer popijte dvije čajne žličice jabučnog octa s vodom.
Jedite jabuku uvijek s korom jer ona ima više vitamina i minerala nego sam plod jabuke. Preporučuje se svaki dan pojesti barem jednu jabuku čime ćete spriječiti brojne zdravstvene tegobe.
Jabuka u kulinarstvu
Jabuka je jedna od najrasprostranjenijih vrsta voća, posebne arome, svježeg, kiselo-slatkog okusa. Iako se najčešće jede sirova, jabuka se često priprema kao kompot, a poznat i cijenjen je i jabučni ocat. Osim toga, ona se suši i peče te prerađuje u sokove, pekmeze, džemove i razne želee. Često se koristi i pri pripremi slastica te raznih biskvitnih kolača i kolača od prhkog i dizanog tijesta. Poznata je savijača od jabuka i pita s jabukama.
Svježe jabuke najbolje je jesti pola sata prije jela ili nekoliko sati nakon obroka kada se razgrade za 15 do 20 minuta. Jedete li je s drugom hranom, u želucu se može zadržati i do nekoliko sati, a prilikom fermentacije gubi sva svoja ljekovita svojstva.
Zanimljivosti
Smatra se jednom od najljekovitijih voćaka i biljnih vrsta općenito. Ima sve što je potrebno za pravilan rad ljudskog organizma, a to su voćni šećeri i kiseline, pektini, vitamini, minerali i voda. Zbog toga se često naziva i eliksirom života.
Skandinavska mitologija vjeruje da su bogovi jeli jabuke kako bi održali vječnu mladost, a Kelti su je smatrali toliko posebnom da se proširila predaja koja tvrdi da tko god bi pojeo jabuku iz čarobnog voćnjaka nikada ne bi obolio niti ostario. I Rimljanima je jabuka bila omiljeno voće. Za vrijem cara Augusta, bilo je poznato čak 30 vrsta jabuka. Tijekom 16. stoljeća broj vrsta jabuka se povećao na 200.
Foto: punch_ra / Pixabay
Odgovori