Višnja (lat. Prunus cerasus L.) je listopadno stablo iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se zbog svjetlo ili tamno crvenih, kiselo-slatkih jestivih plodova.
Uzgoj višnje na našim krajevima najbolje uspijeva u Dalmaciji i na sjevernom kontinentalnom dijelu. No, sorte višanja koje se uzgajaju na ta dva područja se uvelike razlikuju, jer u Dalmacija se uzgaja višnja poznata pod nazivom Maraska. Višnja (lat. Prunus cerasus L.) spada u koštuničavo voće u porodicu ruža (Rosaceae) i podrod Cerasus.
Višnja ima plod svjetlo ili tamno crvene boje, a okus joj je slatkast ili kiselkast. Spada u rano voće koje se manje jede kao svježe, a više prerađeno (džemovi, sokovi, vino, rakija, nadjevi, kompoti...)
Kod izbora sorte višnje važno je zadovoljiti neke od zahtijeva kako bi berba bila što uspješnija. Birajte sorte kojima se plodovi lako odvajaju od peteljke, ne pucaju za vrijeme kišnih godina, otporne su na štetnike i bolesti te gube malo soka kod strojne berbe.
Informacije
Latinski: Prunus cerasus L.
Engleski: Sour Cherry
Porodica: ružovke (Rosaceae)
Visina: do 6 m
Uvjeti: pjeskovita ilovača i glineno tlo
Klima: kontinentalna klima
Sadnja: jesen
Berba: kraj lipnja i početak srpnja, ovisno o sorti
Upotreba: prehrana, ljekovite, kozmetičke svrhe
Srodnici
Vrste
Za sadnju na sjevernom djelu Hrvatske najbolje će odgovarati sorte:
- Rexelle
- Gorsemska
- Keleris 16
- Oblačinska
Za sadnju na južnom djelu Hrvatske najbolje će odgovarati sorta:
- Maraska
Višnji najbolje odgovara prostorni uzgojni oblik popravljene piramide debla 80 cm. Taj uzgojni oblik sastoji se od srednje provodnice sa sedam do devet glavnih grana koji izrastaju spiralno odvojene jedna od druge 20 do 40 cm.
Sadnja
Prije sadnje, tlo se mora pokrčiti tako da se uklone ostaci zaostalog drveća ili šiblja, a nakon toga se zaravnaju male ili veće depresije na samoj parceli. Slijedi oranje ili rigolanje te meliorativna gnojidba. Ona obuhvaća dodavanje kalija i fosfora prije rigolanja i pod tanjuraču. Preporučuje se rigolanje obavljati onda kada je tlo skroz suho, a to je obično u srpnju i kolovozu. Prije jesenske sadnje važno je da tlo poravnamo i usitnimo jer o rahloj zemlji ovisi uspješna sadnja višnje.
Nakon toga u redove se postavljaju kolci i to u razmacima 5 x 4 m.
Kod sadnje višanja treba u obzir uzeti samo jednogodišnje prvoklasne sadnice višanja s kvalitetnim i snažno razvijenim nadzemnim dijelom biljke te dobrim korijenom.
Prije nego što ćemo saditi višnju, potrebno je pregledati sve sadnice i odvojiti one oštećene. Korijen se osvježi rezom, a nekoliko sati prije sadnje, potrebno ih je držati u mješavini ilovače, goveđeg stajnjaka i vode. Spomenuta gusta smjesi prima se na korijenje i hrani cijelu biljku.
Tlo
Višnji za sadnju odgovara toplo, propusno i duboko tlo, odnosno pjeskovita ilovača, ilovasto glinasta tla te ilovasta tla. Teža tla će teže podnijeti pa je na njima uvijek potrebna drenaža.
Na težim tlima višnja se uzgaja na generativnim podlogama, odnosno na sjemenjaku divlje trešnje (Prunus avium). Na suhim tlima Dalmacije i na lakšim pjeskovitim tlima u kontinentalnoj Hrvatskoj, višnja se uzgaja na sjemenjaku rašeljke (Prunus mahaleb). Općenito je zastupljenija podloga divlje trešnje nego rašeljke jer se može lako prilagoditi lošoj kvaliteti tla i lošijoj klimi.
Višnje se preporučuje saditi u jesen jer proljetna i kasno proljetna sadnja mogu rezultirati lošim razvitkom sadnica i smanjenim prinosom. Za sadnicu višnje karakteristično je to da se pupovi rano bude i sadnica rano tjera dok se korijen u isto vrijeme u tlu sporo oporavlja pa tada nema ravnoteže u opskrbi vodom i hranjivim tvarima.
Sadnice koje se sade u jesen ili rano proljeće krate se tek prije početka vegetacije na visinu od 120 cm, a svi izboji sa strane se krate na dva pupa s time da se izboji do 80 cm u potpunosti uklone.
Na mjestu koje smo označili iskopa se veća jama, kako bi se u nju mogle smjestiti sadnice s razvijenim korijenjem. Korijenov vrat mora biti u razini površine tla. Kada korijen položimo u jamu, dobro ga posipamo i nagazimo pa dodamo stajskom gnojiva i prekrijemo ostatkom rahle zemlje. Ako stajsko gnojivo želimo staviti kasnije, stavljamo ga rubnim dijelom preko posađene sadnice u količini od 30 kg.
Gnojidba
Prije sadnja, potrebno je obaviti kemijsku i fizikalnu analizu tla kojom se ispituje koncentracija hranjivih tvari u tlu. Na temelju dobivenih rezultata obavlja se kalcizacija te se određuje koja je potrebna količina mineralnih gnojiva. Ako je ustanovljeno da se radi o teškim, vlažnim i zbitim tlima, obavljaju se odgovarajuće agrotehničke mjere kako bi tlo bilo pogodno za sadnju višanja.
Pošto višnja spada u bujnije stablo, potrebno joj je više dušika nego trešnji. Dušik će voćka dobiti razgradnjom humusnih tvari koje su unesene u zemlju stajskim gnojivom ili tresetom prije same sadnje. Dušik iz mineralnih gnojiva dodajte tijekom aktivnog rasta višnje i to dva do tri puta.
U prvim godinama rasta, višnji će trebati više dušika. Mlade voćke trebaju od 30 do 40 kg / ha, dok se kod starijih za vrijem rodnosti potražnja za dušikom povećava na 60 do 140 kg /ha. U prvim godinama rasta, višnje će tražiti 30 kg / ha fosfora, a kasnije u vrijeme rodnosti od 60 do 90 kg / ha. Potreba za kalijem u prvim godinama razvoja iznosi 60 kg / ha dok se u punoj rodnosti potreba penje na 150 do 200 kg / ha.
Da bi plodovi bili čvršći preporučuje se dodati kalcij prskanjem i to kalcijev nitrat ili kalcijev klorid i to nekoliko puta tijekom rasta.
Temperatura
Za vrijeme zimskog mirovanja, višnja može podnijeti temperature do -35°C. No, u početku vegetacije jako je osjetljiva na niske temperature. U toj fazi, kod jako niskih temperatura noću može doći do pozebe debla, a tijekom dana do jakog zagrijavanja kore, što uzrokuje pucanje.
Višnja je najosjetljivija mjesec dana prije cvatnje i u samoj cvatnji.
No, za razliku od drugih voćnih vrsta, otporna je prema visokim temperaturama pa dobro podnosi i one iznad 30°C.
Voda
Višnja zahtijeva minimalno 650 mm oborina godišnje, a kada nema dovoljno oborina, mora se osigurati navodnjavanje. Najčešće se koristi navodnjavanje kap po kap ili navodnjavanje sustavom minirasprskivača.
Održavanje nasada
U proljetnim mjesecima i prije nešto što počne vegetacija, dodajemo mineralno gnojivo KAN 27%. Međuredni prostor zatravljuje se nakon dvije do tri godine od sadnje nasada višnje. Kosidbom, odnosno malčiranjem povećavaju se kemijska, fizikalna i biološka svojstva tla te se povećava sadržaj organskih tvari. Zakorovljeni zaštitni pojas se tretira 2 do 3 puta za vrijeme vegetacije i to s 4 do 6 l / ha.
Orezivanje i rezidba
Rezidba rodnih stabala radi se u vrijeme kada višnja miruje i za vrijeme vegetacije.
Uzgojni oblik višnje se vrlo brzo oblikuje jer je snaga vegetativnog rasta višnje u prvim godinama nakon sadnje relativno dobra. Izražena je dominacija vrha pa se u pravo vrijeme mora provesti izolacija vrha jer je ona važna za pravilno obrastanje grana kao i sprječavanje zasjenjivanja.
Većina sorata rodi na umjereno bujnim jednogodišnjim izbojima na kojima rode gotovo svi prostorni pupovi. Obično se dogodi da se pod težinom plodova spomenuti izboji objese pa se preporučuje nakon svake berbe odstraniti izrođene izboje sve do prve umjereno bujne mladica koja je obično ispod njih. Tako će se prorijediti unutrašnjost krošnje čime će se osigurati više svjetla za zametanje rodnih pupova i sprječavanje prekomjernog izduživanja grana.
Zaštita od bolesti
Zaštita višnje skoro je u potpunosti jednaka i zaštiti trešnje. U nastavku slijede najčešće bolesti višnje i njezina zaštita.
Šupljikavost lista (Stigmina carpophilla)
Glavni simptomi ove bolesti pojavljuju se još prije kretanja vegetacije. Iz kore vire svijetlo sivi lucnjevi s puno sitnih crnih točkica, a u proljeće njihovi pupovi ne tjeraju uopće ili samo djelomično. Dovodi se u pitanje rezidba jer zbog jačeg napada na čokotu postoji mogućnost da nema zdravog drveta. Isto tako postoji mogućnost da ne istjeruju novi pupovi pa se sljedeće godine ne može obaviti dobra rezidba. Na listovima se pojavljuju žute pjege s crnom točkom u sredini, a mogu biti i raspucani i deformirani. Na mladicama se pojavljuju crne pjege, a na peteljkama i plodovima tamnoljubičasta boja.
Preporučuje se sredstvo za suzbijanje šupljikavosti lista:
- CUPRABLAU Z - kontaktni preventivni fungicid
Monilija i truljenje ploda
Monilija je gljivica koja može štetno djelovati na plod višnje i na ostalo koštuničavo voće, a uzrokuje sušenje rodnih grančica. Ako do bolesti dođe, teško je se riješiti, ali zato možemo unaprijed djelovati preventivno i spriječiti oboljenje.
Gljivica proizvodi toksine koji se šire višnjom i zbog čega dolazi do sušenje grančica. Kišno vrijeme i puno rose za vrijeme cvatnje uzrokuju bolje širenje infekcije. Do zaraze dolazi u vrijeme cvatnje i to kroz cvijet i tučak u plodnicu gdje dolazi i do razvitka micelija. S cvijeta, gljivica dalje prelazi na izdanke.
Prve simptome bolesti možemo uočiti na cvjetovima koji se suše dok se na izbojima javljaju rane koje mogu zaraziti i plodove. Ako se bolest javlja tijekom nekoliko vegetacija, može doći do sušenja cijelog stabla.
Preporučuje se sredstva za suzbijanje monilije, a to su:
- CUPRABLAU Z - kontaktni preventivni fungicid
- SIGNUM ®- kombinirani preventivni fungicid
Kozičavost lista
Kozičavost lista je najštetnija bolest višanja, a često se pojavljuje i na trešnji na kojoj ne uzrokuje toliko opasne štete. Glavni simptomi bolesti su opadanje listova pa stablo u ljetnim mjesecima izgleda kao u jesen. S gornje strane listove javljaju se 1 mm velike sitne crveno-ljubičaste pjege koje mogu prekriti i čitav list. Ako je došlo do jakog napada, one prekriju i čitav list koji na kraju požuti i rano otpada.
Da ne bi došlo do pojave ove opasne bolesti, trebaju se na vrijeme poduzeti mjere prevencije. Prvo prskanje zaštitnim sredstvima provodi se nakon cvatnje, a poslije toga dolazi do još tri prskanja u razmacima od dva tjedna. Nakon berbe, obavlja se još jedno do dva špricanja što najviše ovisi o vremenskim prilikama.
Preporučuju se sredstva za suzbijanje kozičavosti višnje, a to su:
- STAR ® 80 WP - preventivni kontaktni fungicid
- CHROMODIN ® S – 65 - Preventivni i kurativni fungicid
Berba
Berba višanja započinje tijekom lipnja. Berba višanja je najzahtjevniji posao kod uzgoja višanja. Ako ćete višnje brati ručno, što je češće na našim prostorima, računajte da će 30 posto od ukupnih prihoda otpasti na trošak ručne berbe što znači da je takva berba relativno skupa.
Osim ručno, višnja se može brati i strojevima tresačima koji rade tako da tresu stablo s kojeg plodovi padaju na postavljeno platno ispod višnje. Takva berba traje jednu minuta, a strojevi rade tako da u jednom satu mogu obraditi do 50 stabala. Ovakvi strojevi su dosta skupi pa ćete za jedan takav stroj trebati izdvojiti i više od 20.000 eura.
Višnje se mogu brati i drvenim motkama tako da se njima plodovi višnje tresu i padaju na mreže koje se stave ispod stabala. Ovo nije najsretnije rješenje jer se tako vrlo lako mogu oštetiti i plodovi i stablo.
Skladištenje
Višnje je najbolje konzumirati svježe, odmah nakon branja, a mogu se još zamrznuti, sušiti i kandirati. Svježe višnje možete čuvati nekoliko dana na hladnom mjestu nakon čega se preporučuju konzumirati.
Višnje možete i zamrznuti pa tako u njima uživati tijekom cijele godine, možete pripremati pite, štrudle ili sokove. Očistite ih od peteljki, operite i položite na ravnu podlogu i tako zamrznite na dva sata. Nakon toga ih izvadite iz zamrzivača i stavite u vrećice iz kojih istisnite sav zrak. Osim toga, višnje možete zamrzavati u plastičnim bocama ili posudicama.
Ljekovita svojstva
Višnje osnažuju srce i kardiovaskularni sustav, doprinose smanjenju kolesterola u krvi. Provedena znanstvena istraživanja tvrde da višnje mogu zamijeniti lijekove protiv bolova. Samo 20 višanja na dan, smanjuje osjećaj bolova kao jedna tableta protiv bolova.
Višnje pomažu u borbi protiv nesanice jer sadrže prirodne izvore melatonina. Pijte dvije čaše soka od višnje dnevno i regulirat ćete ritam srca i spriječiti nesanicu.
Višnje su prepune antioksidansa koji smanjuju štetu na mišićima tijekom intenzivnog bavljenja sportom. Mišići se brže oporavljaju prvenstveno zbog antioksidativnih spojeva antocijanina koji su između ostalog zaslužni za crvenu boju višanja. Dokazano je da ako konzumiramo koncentrat soka od višanja u 24 sata možemo vratiti 90% normalne mišićne sile. Stoga se čisti sok od višanja preporučuje svim sportašima u svrhu oporavka.
Višnja u kulinarstvu
Od svježih plodova višanja možete raditi marmelade, džemove, kompote, sirupe, rakije i likere. Prije pripreme ih dobro operite, a ako ćete ih konzumirati najbolje je da to učinite dok su još svježe jer su tada najviše slatke. Pripremite od njih voćne salate, žitarice za doručak ili kompot tako da višnjama dodate malo cimeta.
Višnje će odlično pasati u svim slatkim jelima, biskvitnim kolačima i tortama, savijačama i pitama. Isto tako, popularne su u sladoledima, posebice je poznat preljev od višanja te kod izrade slatkih peciva. Od svježih, sušenih ili zamrznutih višanja možete pripremiti i preljeve za palačinke, savijače ili kremaste kolače, a sigurno su najpoznatije kao glavni sastojak za pripremu popularne Schwarzwald torte.
Često se koriste i kod slanih jela pa su tako sastojak toplih i hladnih mesnih jela i umaka, a odlično pašu uz pečenu patku.
Zanimljivosti
Višnja je nastala križanjem trešnje i divljih kiselih vrsta, a počela se uzgajati prije 2.500 godina, u isto vrijeme kada i trešnja. Prvo se uzgajala u Turskoj i Grčkoj, a nakon toga su je Rimljani proširili na cijelu Europu.
Ako je usporedimo s trešnjom, višnja ima manju krošnju te raste kao grmoliko stablo. Iz tog razloga lakše ju je posaditi u vrtu na manjim prostorima. Najbolje će uspijevati na obroncima i blagim padinama koje su okrenute prema jugu, istoku i jugoistoku.
Foto: congerdesign / Pixabay
Odgovori