Kupina (lat. Rubus fruticosus) je biljka penjačica iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se zbog jestivih i sočnih plodova ljubičaste ili gotovo crne boje, sličnih malinama.
Potječe sa sjevernih područja. Može narasti od 50 do 300 cm. Stabljika joj je bodljikava i drvenasta. Bodlje joj služe kao obrana od životinja koje se hrane njezinim listovima, ali i kao pomoć za penjanje.
Kupina cvijeta od lipnja do kolovoza, a nakon cvjetanja iz svakog se cvijeta razvija sitni, crveni plod koji kasnije potamni do ljubičaste ili gotovo crne boje.
Informacije
Latinski: Rubus fruticosus
Engleski: Blackberry
Porodica: Ružovke (Rosaceae)
Visina: do 3 m
Uvjeti: dobro drenirana, rahla tla
Klima: umjereno topla
Sadnja: jesen i zima
Berba: lipanj - kolovoz, ovisno o vremenu sadnje
Upotreba: prehrana, kozmetika
Srodnici
Sadnja
Kupina će najbolje uspjeti na toplim i sunčanim dijelovima, ali ne i prevrućim. Puno je osjetljivija od maline, a najmanje od odgovaraju vrući ljetni vjetrovi koji isušuju tlo i smanjuju mu vlažnost. Najbolji pravac sadnje je položaj sjever-jug. Kupini će biti potreban potporanj za pravilan razvoj i rast. Obično se koristi standardna potpora od dvije žice visoke od 90 do 150 centimetara koje se postavljaju između 2,5 metara visokih stupova.
Kupine s bodljama se razmnožavaju izbojcima kao i kod maline, dok se one bez bodlji razmnožavaju iz jednogodišnjih izboja. Potkraj kolovoza, izbojci se saviju i vrhovi se zakopaju u zemlju. Već nakon dva do tri tjedna, iz izbojka će se razviti žile. Krajem jeseni, izbojci se vade iz zemlje te se koriste za sadnju.
Kod sadnje kupina važno je koristiti samo zdrave sadnice. U slučaju ako su suhe, korijen se treba nekoliko sati prije sadnje potopiti u vodi. Ako se sadnja ne obavlja odmah, korijen se zatrpa u vlažno tlo.
Razmak između sadnica ovisi o načinu uzgoja, sortama i mehanizaciji. Kako bi traktor mogao prolaziti kroz sadnice, preporučuje se razmak od 2,5 metra između redova. Za puzave sorte, razmak bi trebao biti od 120 do 240 centimetara, a za usprave sorte od 60 do 120 centimetara.
Tlo
Kupini najbolje odgovaraju pjeskovita tla ilovače, dobro drenirana s 2 do 4% humusa, a čija pH vrijednost treba biti od 6,0 do 6,5. Izbjegavajte je saditi na teška, slabo drenirana tla jer njezin korijen ne podnosi veliku vlažnost.
Najbolji predusjevi za uzgoj kupine su zob, raž, sudanska trava i pšenica, a loše pretkulture su paprika, rajčica, krumpir, jabuke, maline, breskve i vinova loza.
Gnojidba
U jesen se gnojidba obavlja početkom listopada i to kompleksnim mineralnim gnojivom NPK u omjeru 10:12:26 ili 15:15:15. Nakon toga tlo se ore do dubine od 10-ak cm te se ostavljaju i biljke koje su se razvile u jesenskim mjesecima. One će poslužiti kao zelena gnojidba. U ožujku se gnoji KAN gnojivom, a ako je tlo suho treba ga usitniti. Postupak usitnjavanja tla radi se još nekoliko puta do kolovoza kada se dozvoljava razvoj trave i korova.
Temperatura
Izdaci kupine se smrzavaju na temperaturama između -10 i -17°C. Kada su prekriveni snijegom, mogu podnijeti temperature do -25°C. Najosjetljivije su u proljeće kod izmjena temperatura. Slabo podnose temperaturne razlike od 6 do -7°C. Tada može doći do velikih šteta. Najbolje joj odgovaraju područja s blagim zimama i vlažnim i prohladnim ljetima.
Voda
Kod uzgoja kupine, velika pažnja se mora posvetiti vodi jer o njoj ovisi razvoj ploda. Pošto ima relativno plitak korijen na dubini od 15 cm, u ljetnim mjesecima je treba zalijevati svakih 7 do 10 dana u količini od 3 cm. Količina vode, može se smanjiti tako da se postavi sistem navodnjavanja kap po kap ili da se poradi na boljem očuvanju vlažnosti tla. To će se postići tako da se na međuredni prostor posiju trave. Kad nastupi suša, grmovi kupine se trebaju zalijevati u vrijeme sazrijevanja plodova i to s 80 do 100 l vode po jednom grmu.
Održavanje nasada
U prvoj godini nakon sadnje kupina, obavlja se međuredna obrada tla. Radi se tanjuranje i kultiviranje kako bi se oslobodili svih korova. U tu svrhu mogu se koristiti i razni herbicidi.
Tijekom kasne zime, poželjno je skratiti bočne grančice na jednogodišnjim izbojcima i to na duljinu od 30 do 40 centimetara. Tako će plod biti krupniji, a berba lakše izvedena.
Kod nekih sorata se, dvije godine nakon sadnje, izbojci vežu za žicu.
Zaštita od bolesti
Kao i sve druge vrste voća i povrća, tako i kupinu napadaju brojne bolesti i štetnici. Postoje podaci koji govore da je može napasti više od 50 različitih bolesti, od kojih su najzastupljenije one virusne i gljivične. Najučestalije su žuta hrđa, ljubičasta i narančasta hrđa, siva plijesan ili trulež, purpurna pjegavost, antrakonza i palež izboja.
Žuta hrđa
Ova bolest najčešće pogađa sorte bez trnja. Rani napadi žute hrđe mogu uzrokovati gubitak listova kod ranih razvoja biljaka što dovodi do nedovoljnog sazrijevanja i smrzavanja u zimskim mjesecima. Bolest uzrokuje gljivica, a napada listove i stabljiku te ponekad i plodove. Najuočljiviji simptomi bolesti nastaju na izbojima na kojima se javljaju nabrekline tamnije boje. U proljeće one počinju pucati. Žute nakupnine mogu nastati na listovima koje kod jakih zaraza žuti i opada.
Izbjegavajte sadnju osjetljivih sorata kupina - Thornfree i Evergreen. Nakon obavljene berbe odrežite sve zaražene izboje i odradite prevenitvno prskanje prije nego nastupi vegetacija u proljeće. Na ovu bolest djeluju ciprokonazol, bitertanol i propikonazol koji su učinkoviti i kod lisne hrđe.
Ljubičasta i narančasta hrđa
Radi se o gljivicama koje napadaju listove. Zarazi pogoduju visoke temperature od 18 do 29°C uz veliku i dugotrajnu vlagu. Preporučuje se preventivna zaštita odmah nakon što niknu prvi listovi. Koriste se isti fungicidi kao i kod žute hrđe.
Berba
Pošto plodovi kupine neće sazreti u isto vrijeme, potrebno ih je češće brati. Preporučuje se da ih berete svaki drugi dan, posebice ako su temperature zraka visoke. Najbolji prinosi se ostvaraju ako se berba kupina obavlja u jutarnjim satima kada se nestane rose, a dok još nisu nastupile visoke temperature.
Skladištenje
Nakon berbe, kupine treba pospremiti na hladno mjesto kako bi duže održale svježinu. Skladište se u hladnjače na temperaturu od 2°C, a nakon nekoliko dana se pohranjuju na 0°C. Pakiraju se u palete koje se omotaju plastikom i stave u hladnu komoru, na temperaturu od -1 do 0°C, uz relativnu vlažnost zraka od 95% i slabiji protok zraka da ne dođe do dehidracije.
Ljekovita svojstva
Njezina ljekovita svojstva prepoznata su još prije dvije tisuće godina, kada se kupina koristila za liječenje brojnih bolesti. Rimljani i Grci su koristili njezine plodove, koru i listove za liječenje brojnih bolesti, od upala do ugriza raznih životinja. U 18. stoljeću njezina popularnost u Europi je toliko porasla u svrsi liječenja da su je nazivali "giht bobicom".
Kupina se može pohvaliti velikim brojem ljekovitih svojstava te brojnim vitaminima i mineralima. Obiluje vitaminima A, B, C, E, K i folnom kiselinom, a od minerala sadrži magnezij, željezo, cink, kalij i fosfor. Osim toga, veliki su izvor aminokiselina i vlakana.
Želite li zadržati zdravlje očiju, preporučuje se da što češće jedete kupine. Antioksidansi iz kupine povoljno utječu na njihovo zdravlje i mogu smanjiti oštećenje vida, ali i svih ostalih organa u tijelu.
Obiluju flavonoidima koji čuvaju zdravlje srca, a magnezij i vlakna pomažu u slobodnom kolanju krvi, sprječavaju krvne ugruške te snižavaju krvni tlak. Konzumirate li redovito kupine, možete poboljšati kognitivne i motoričke sposobnosti i pamćenje.
Kupine su odličan izvor folne kiseline pa se preporučuju svim trudnicama za pravilan razvoj djeteta, a uz velike količine vitamina C i brojnih drugih antioksidansa, djeluju na jačanje imuniteta majki.
Osim, ljekovitih plodova, poznato je i ljekovito djelovanje listova kupine. Čaj od listova koristi protiv proljeva, kod hemoroida, krvarenja i grlobolje.
Popularno je i kupinovo vino koje se koristi za jačanje i borbu protiv anemije.
Kupine u kulinarstvu
Bez obzira na koji način ih konzumirali, nećete pogriješiti. Iako se najčešće jedu sirove, a tako su i najljekovitije, kupine su vrlo popularno voće za preradu. Od kupina se radi sok, pekmez, džem, vino, liker, čaj, sladoled, preljev i umak, a često se dodaju i u voćne kolače i torte te u smoothieje.
Plodove kupina možete smrznuti i koristiti po potrebi, možete ih osušiti, ispeći ili skuhati.
Foto: ChiemSeherin / Pixabay
Odgovori