Malina (lat. Rubus idaeus L.) je višegodišnja zeljasta grmolika biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se zbog jestivih bobica, a može roditi više puta godišnje.
Iako je rodna odmah nakon sadnje, vrhunac postiže u trećoj godini. Može roditi jednom ili čak više puta u godini dana, a živi od 8 do 14 godina. Neke maline postižu i veću starost, čak do 20 godina. Pašu joj kisela tla pa najbolje uspijeva u šumovitim i brežuljkastim područjima.
Malina je grmolika biljka visine od 1 do 4 m. Maline rastu kao polugrm, a uzgajaju se i održavaju vrlo lako. Jestive bobice brzo nestaju nakon što rode pa se trebaju odmah ubrati i iskoristiti. Plodovi su joj veličine do 3 cm, a veličina se razlikuje od ploda do ploda. Rastu prvenstveno u zelenoj boji, a tijekom rastu postižu crvenu, žutu ili crnu boju. Mogu se naći i u žutoj i crnoj boji, ali crvena je najuobičajenija. Jako su mekane i imaju tanku kožu pa ih treba oprezno brati.
Ponekad su i trnovite te su jako krhke. Rastu iz korijena prve godine, a nakon druge godine uvenu kada dozre. Obično je tome tako jer ih napadnu virusne infekcije. Malina prvo cvjeta predivnim bijelim cvjetovima, a nakon toga, u sredini, rodi plodom. Listovi maline su blagog mirisa, a cvjetovi nemaju nikakav miris.
Informacije
Latinski: Rubus idaeus L.
Engleski: Raspberry
Porodica: ružovke (Rosaceae)
Visina: do 2 m
Uvjeti: bogato tlo, puno vlage i komposta, rastresita, propusna i blago kisela tla
Klima: relativno svježa klima s puno oborina i padalina
Sadnja: od listopada do travnja
Berba: od lipnja do kolovoza (ovisno o vremenu sadnje)
Upotreba: prehrana, ljekovite i kozmetičke svrhe
Srodnici
Vrste
Postoji nešto manje od 200-tinjak vrsta malina, a najvažnije i najpoznatije su:
- Europska malina
- Crna malina
- Crvena malina
Sadnja
Ako sadite maline koje rode u jesen, bit će im pogodnija vruća ljeta i vlažnija jesen, dok će sortama koje rode u ljeto trebati puno vlage i sjenoviti dijelovi u vrtu. Ne vole suhu klimu, a u tim slučajevima rast će jedino dobro uz zidove ako su im korijeni vlažni.
Postoji više načina sadnje malina. One se mogu posaditi u pravokutnike, kvadrate, žive ograde ili trake. Sistem traka daje najveće prinose. Sadnja malina obavlja se zrelim sadnicama od listopada do travnja, te zelenim sadnicama u lipnju.
Više se preporučuje sadnja u jesen nego u proljeće jer će se tada sadnice bolje primiti i ukorijeniti te će sljedeće godine biti bolji prirast. Za sadnju su najbolje srednje debele sadnice s dobro razvijenim korijenom.
Sadnja se vrši na dubinu od 3 cm. Nakon sadnje, sadnice se krate na 3 do 4 pupoljka. Postavljaju se potpornji po kojima će se biljka penjati, a najčešće se koriste oni od drveta ili betona debljine do 10 cm i visine do 2,5 m. Razmak između njih je oko 8 metara te se povezuju žicom u tri reda.
Tlo
Za uzgoj maline najbolje je bogato tlo, puno vlage i komposta. Najbolja su rastresita, propusna i blago kisela tla pH vrijednosti oko 6. Omjer gline i pijeska trebao bi biti 40-50:50-60. Na dubini od 1 metra razvija se korijen dok su glavne žile između 15 i 40 cm biljke. Stoga, podzemna voda ne smije biti bliža površini do 1 m. Za uzgoj maline bolja je sjeverna strana jer je hladnija i vlažnija od ostalih. Najbolje će uspijevati na visinama od 400 do 800 m.
Gnojidba
Prije sadnje, tlo se mora očistiti od korova, šiba i kamenja. Nakon toga, mjesec dana prije sadnje, ravna se i preore. Gnojidba se vrši mineralnim i stajskim gnojivima. Kod gnojidbe stajskim gnojivom, dodaje se manja količina mineralnog gnojiva. U tom slučaju tlo se ore na dubinu od 30 do 40 cm te se usitnjava.
Temperatura
Tijekom zime malina odmara, a taj odmor počinje i nekoliko mjeseci prije nego što zima nastupi. Naime, već za vrijeme toplih jesenskih dana, počinje polako odmor maline koji traje sve do kasnog proljeća. Njezin duboki zimski odmor počinje na temperaturama nižim od -7°C. Korijen maline smrzava na temperaturi od -12 do -14°C, a njezini izbojci na temperaturi od -18 do -26°C. Pošto malina kasno cvate, ne smeta joj proljetni mraz.
Voda
Da bi malina dobro rodila, potrebna joj je vlažna zemlja. U protivnom plod se smežura i osuši, a korijen sporo raste i daje malo izbojaka. Za rast, malini najbolje odgovaraju planinska područja gdje je količina oborina od 700 do 900 mm.
Maline su otporne pa ih možete uzgajati i u staklenicima. Tako će biti zaštićene i od kukaca i ptica. Jedini uvjet je da su na vlažnom i hladnom mjestu i da imaju dosta zraka. Što se tiče uzgoja u loncima, maline neće biti presretne. Ne vole skučena područja i za razvitak korijenja im treba puno više mjesta.
Biljke za sadnju u loncima sadite u proljetnim mjesecima. Kod ljetnih sorti trebalo bi biljkama omogućiti da se dobro razviju i da nemaju plodove prvu godinu. Kod jesenskih se može dopustiti da rode odmah prvu godinu ako su bile dobro razvijene.
Malini će za uzgoj odgovarati da joj u blizini posadite neven, češnjak i jagode. Ipak, nemojte im jagode posaditi preblizu. Krumpir bi joj mogao škoditi pa ga izostavite iz blizine.
Razmnožavanje
Razmnožavanje maline zavisi od sorte. Maline se razmnožavaju na jesen presađivanjem snažnijeg korijena s pupoljkom ili mladicom. Crvena malina se razmnožava izbojcima, dok se crna razmnožava njihovim vrhovima. Kad se razmnožavanje vrši korijenovim reznicama, vade se izdanci sa što više žila koje se odrežu i skrate na 5 do 6 cm-a dužine. Pripazite, jer svaka od reznica mora imati barem jedan pupoljak.
Reznice se sade u prethodno pripremljeno tlo na razmak od 8 do 10 cm-a. Razmak između redova mora biti do pola metra. Nakon sadnje, prekriju se mješavinom zemlje, komposta i stajnjaka debljine do 5 cm.
Održavanje nasada
Njega nasada maline sastoji se u obradi tla (uništavanje korova i pokorice do pet puta godišnje) te u navodnjavanju. Tijekom prve godine od sadnje, krajem svibnja, dodaje se u dva navrata 0,1 kg KAN-a. Nakon toga, u jesen se dodaje NPK gnojivo u omjeru 7:14.21 od 450 kg/ha.
U sljedećim godinama, u proljeće se na čitavu površinu dodaje KAN u dva navrata količine od 600 kg/ha dok se u jesen dodaje stajski gnoj te NPK 7:14:21 u trake u količini od 500 kg/ha.
Ljetne sorte
U proljeće se plijevi i prska otopinama algi dok je u ljeto potrebno prorijediti mladice i zaštiti i ubrati plodove. U jesen se stare stabljike moraju odrezati, a pravo je vrijeme i da vežete nove biljke. Zimi obogatite tlo većom količinom komposta.
Jesenske sorte
U proljeće prskajte otopinom algi i plijevite. Prorjeđujte mladice. Ljeto je dobro za vezanje stabljiki, dok je jesen rezervirana za berbu i zaštitu plodova. U zimi stabljike odrežite skroz do tla i dodajte veće količine komposta.
Orezivanje i rezidba
Samo pravilnom rezidbom malina, može se osigurati stalan i dobar urod malina te trajnost nasada. Pošto malina nema drvo, za svaki rod se potpuno obnavljaju rodni izdanci. Rezidba malina je jako važna jer njime ovisi rast malina i rodnost.
Maline se obično orezuje 20. svibnja te se tada uklanjaju svi izbojci stariji od dvije godine te oni oštećeni i suvišni na onima koji su starosti do jedne godine. Oni izbojci koji donose plodove, zavisno o njihovoj bujnosti, skraćuju se na visinu od 120 do 150 cm.
No, ustvari postoje dva roka rezidbe, a to su:
- osnovna rezidba (nakon berbe)
- zelena rezidba (u proljetnim mjesecima)
Rezidba nakon sadnje
Nakon sadnje sadnice se krate na tri razvijena pupa, na visinu od 20 do 30 cm iznad tla. U prvoj godini, mladi izdanci se ostavljaju da se slobodno razvijaju. Kod povoljnih uvjeta, iz korijena svake sadnice izraste od 2 do 4 nova izdanka s izbojima.
Rezidba nakon berbe
Postoje dvije rezidbe nakon berbe, a to su:
- rezidba u periodu od kolovoza do studenog - dvogodišnji izdanci se režu do zemlje i spale što dalje od malinjaka. Uklanjaju se svi slabi, oštećeni i prekobrojni izdanci. Tako je onima koji su ostavljeni omogućena vlažnost, bolje osvjetljenje te više hranjivih tvari potrebnih za rast
- rezidba početkom proljeća - početkom proljeća odabiru se i prikraćuju jednogodišnji izdanci, a ostavljaju se samo oni debljine do 1 cm. Na jednom sadnom mjestu ostavljaju se dva izdanka s razvijenim pupovima tijekom cijele duljine. Idealno je da bude do minimalno 20 pupova kako bi se dobili kvalitetni prinosi
Kada uzgoja maline uspravnim nizom uz žicu, svakih 15 cm treba ostaviti po jedan izdanak, što znači oko 6 do 7 izdanaka po jednom metru. Prikraćivanje se obavlja na 2 pupa i to iznad gornje žice, na visini od oko 170 cm. Nakon toga vežu se za žicu. Osim toga, prorjeđuju se i krate prostrane grančice.
Zelena rezidba malina
U procesu vegetacije, dolazi do velikog porasta mladih izdanaka. Prvi izdanci rastu iz najplićih slojeva tla, a pošto su slabiji, odmah se uklanjaju i to u proljetnim mjesecima pa sve do sredine svibnja.
Uklanjanje mladih izdanaka može se obaviti kemijski ili mehanički, a uklanjanju se prije nego što odrvene i to skroz do tla. Izdanci iz kojih će roditi najviše plodova, niču u svibnju. Spomenuti izdanci se ne uklanjaju već ih se pusti da slobodno rastu.
Za uzgoj malina najbolje je da im omotate vrhove oko žica ili između više parova žica. Ljetne sorte potrebno je rezati tako da odrežete stabljike s kojih ste ubrali plodove i sve one koje su uvenule. Na njihovo mjesto stavite nove, a udaljenost neka bude bar 15 cm. Jesenske sorte odrežite skroz do tla u kasnim zimskim mjesecima.
Zaštita od bolesti
Plijevite pažljivo zbog plitko položenog korijenja. Potrebno je dobro zaštititi biljke od ptica koje su glavni uzročnik lošijeg uroda. Kada maline cvjetaju najviše koristi imat će kukci i pčele, a ptice će obožavati plodove pa pripazite da ne bi ostali bez njih.
Mogu se još pojaviti malinov pupar i virusne bolesti. Malinovog pupara kontrolirajte dobrom higijenom, a kod virusnih bolesti uklonite sve žute listove i preselite biljke na drugo stanište.
Berba
Malina dozrijeva krajem lipnja ili mjesec dana nakon cvjetanja. Razlika kod sazrijevanja ranih i kasnih sorti je oko 10 dana, a sazrijevanje i berba traju obično od dva tjedna do mjesec dana.
Malina je nježno voće pa je tako i berite. Berite je tako da ostavite peteljku, a ako je ne možete lagano otkinuti nemojte niti forsirati. Plodovi neće dugo zadržati svježinu ako je mokro i vruće. Berba se vrši kada plod dobije boju sorte, lako se odvaja i pritom se ne mora gnječiti.
Ako transportacija malina do tržišta duže traje, tada se plodovi beru s peteljkama.
Berba se obavlja svaki drugi ili treći dan, a maline se pakiraju u posebnu ambalažu. Pošto se ne radi o trajnom voću, morate ih iskoristiti odmah nakon berbe.
Skladištenje
Ako maline nećete odmah iskoristiti, za njihovo čuvanje najbolje su hladnjače čija je temperatura od minus 1 do 0°C, a relativna vlažnost do 95%.
Kupljene svježe maline možete zamrznuti te tako u njima možete uživati i u zimskim mjesecima.
Dobro ih operite u hladnoj vodi, ocijedite i osušite. Najbolja će biti rupičasta posuda. Nakon toga ih stavite na ravnu plohu, tako da svaka malina bude posebno odvojena. Tako ih stavite u zamrzivač na jedan dan.
Sljedeći dan, maline možete slobodno staviti u vrećice ili posude i tako ih čuvati u zamrzivaču. Pridržavate li se ovog načina, svaka malina će ostati za sebe i neće se slijepiti jedna za drugu. Maline u zamrzivaču možete čuvati šest mjeseci.
Ljekovita svojstva
I listovi i plodovi maline su iznimno ljekoviti. Bogati su vitaminima A, C, E i skupine B. Koriste se kod bolesti želuca i kod proljeva. Imaju velike postotke elaginske kiseline za koju se smatra da daje pozitivne učinke kod liječenja zloćudnih bolesti. Čaj od lista maline jako je dobar za liječenje svih ženskih tegoba, a pokazao se učinkovit i kod skidanja kilograma.
Maline u kulinarstvu
Plodovi i listovi maline koriste se često za čaj. Od samih plodova možete izraditi ukusne sokove, marmelade te želee i sorbete. Od malina se može izraditi i vino. Jedite ih svježe jer su jako ukusne, a možete ih kao takve i zalediti. Zadržat će sve hranjive vrijednosti, jedino će im tekstura biti malo lošija.
Zanimljivosti
Znanstveni naziv maline je Rubus idaeus, a prema legendi se smatra da njezino ime "idaeus" potječe od imena planine Ida koja se nalazi na Kreti. Prema grčkom mitu, Zeusu je upravo grm maline spasio život kada je bio dijete. Naime, njegova majka ga je sakrila iza grma kada ga je njegov otac, bog Kron, htio ubiti.
Autohtono područje maline je Europa i Azija. U srednjem vijeku, malina se počela upotrebljavati i u medicinske svrhe, ali samo su oni bogati imali privilegiju koristiti je. Prije nego što su Europljani stupili na tlo Sjeverne Amerike, Indijanci su već koristili maline. Tijekom 18. stoljeća, uzgoj malina se jako širi jer tada su sadnice mogli kupiti i oni slabijeg imovinskog stanja.
Foto: Jochen Schaft / Pixabay
Odgovori