Šipak (lat. Rosa canina) je samonikla biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se primarno zbog plodova od kojih se rade pekmezi, džemovi i sirupi.
Iako šipak raste i kao samonikla biljka i može se ubirati u prirodi, sve je više onih koji se bave i uzgojem šipka. Šipak je u narodu još poznat kao divlja ruža, šipurak, pasja ruža, pasja drača, divlji šipak, bijela ruža, plotna ružica i šepurika.
Šipak je grmolika, samooplodna biljka koja može narasti od 2 do 3 m u visinu. U prvoj godini rasta izboji su joj uspravni dok se kasnije razgranjuju u viseće i povinute grane. Čitav grm obraste oštrim i savijenim prema dolje bodljama. Listovi su mu listopadni, a boja im varira od mat zelene do sjajne zelene. Cvjetovi su mu bijele ili blijedoružičaste boje i blagog mirisa. Cvate u tijekom lipnja i srpnja, a plodovi dozrijevaju u drugom dijelu rujna.
Šipak ima svijetlocrvene plodove jajastog oblika dugačke oko 3 cm, a dolaze u žutim, ljubičastim i crvenima nijansama. Unutar njih nalazi se velik broj sjemenki koje nemaju miris. Prepun je vitamina i minerala zbog čega se u nekom obliku često koristi u gotovo svakom kućanstvu.
Najčešće raste na sunčanim predjelima šuma, oko grmlja i živice, uz putove i ograde te po pašnjacima brdskog i nizinskog područja. Uspjet će i na kamenitim podlogama, ali plodovi šipka će tada biti puno manji.
Informacije
Latinski: Rosa canina
Engleski: Dog rose
Porodica: Ružovke (Rosaceae)
Visina: 2 do 3 m
Uvjeti: pjeskovito-ilovasta, duboka i dobro drenirana tla
Klima: topla
Sadnja: jesen i rano proljeće
Berba: rujan i studeni
Upotreba: prehrana, medicina, kozmetika
Srodnici
Sadnja
Sadnja se obavlja u jesen ili u rano proljeće. Sadnica šipka mogu se nabaviti u rasadniku. Prilikom kupovine pripazite da su dobro razvijene i zdrave. Šipak se sadi kao i sve ostale voćke. Iskopa se rupa, u rupu se stavi sadnica s korijenom koja se zagrne zemljom i gnojivom.
Razmaci između sadnje nasada mogu se prilagoditi mehanizaciji, a kreću se od 1 do 1,5 m unutar redova te od 3,8 do 4 m između samih redova. Čim se posade, sadnice se krate na 12 do 15 cm od zemlje.
Što se tiče uzgoja u loncima i u staklenicima mogle bi postati manje otpornima. Privlačit će i veći broj štetnika te postati nježnije. Zahtijevaju vlagu u loncima pri korijenju. Ako ćete ih tako uzgajati, obvezno ih stavite u sjenu i na prozračno mjesto da ne bi požutjele.
Tlo
Kod pripreme tla za uzgoj šipka, tlo se priprema identično kao i kod sadnje voćaka. Šipak nema velike zahtjeve prema tlu, ali traži kvalitetno organsko tlo, slabe ili gotovo neutralne kiselosti. Važno ga je dobro preorati kako bi zemlja bila rahla te se površinski sloj mora potanjurati i prefrezati. Sve to olakšava sadnju šipka.
Zemlja ne bi smjela biti natopljena vodom, ali ipak, da bi se korijenje pravilno razvijalo potrebno je održavati hladnoći vlažnost zemlje.
Gnojidba
Preporučuje se gnojidba stajnjakom u sadne rupe ili u trake prilikom sadnje.
Temperatura
Šipak najbolje uspijeva na osunčanom i svjetlom mjestu gdje će dobivati puno sunca za rast. Zbog toga se divlji šipak najčešće i može naći na osunčanim livadama.
Voda
Nema velike zahtjeve za vodom, ali treba je redovito zalijevati da se korijen cijelo vrijeme održava vlažnim. Ako se korijen osuši, biljka neće dobro napredovati.
Održavanje nasada
Nasade treba ograditi kako bi se biljka zaštitila od životinja kojima je šipak vrlo ukusan. Nakon druge ili treće godine od sadnje, biljke će postati razgranatije i veće pa zaštita više neće biti potrebna.
U proljeće se biljka plijevi i prska otopinama algi kako bismo je zaštitili od bolesti. U ljeti budite oprezni, jer mogle bi se pojaviti lisne uši zbog kojih bi listovi mogli uvenuti. Ako primijetite takve listove, odmah ih uklonite. U jesenskim mjesecima, uzimaju se reznice šipka za razmnožavanje dok se u zimi biljke odrežu i povežu kako bismo ih zaštitili.
Razmnožavanje
Šipak se može razmnožavati i iz sjemena i iz sadnica, ali ipak preporučuje se uzimati reznice šipka u jesen, jer su tada plodovi bolje kvalitete.
Orezivanje i rezidba
Da bi se povećala rodnost i kvaliteta plodova, na koju utječe starost grana i oblik grma, važno je obaviti pravilnu rezidbu šipka. Mlade biljke se režu odmah nakon sadnje i to tako da se ostavi 2 do 5 pupova na glavnim izbojcima. Najbolje je da gornji pupovi budu okrenuti prema vanjskoj strani. Vrhovi biljke orezuju se svake godine u proljetnim mjesecima kako bi se dobio pravilan oblik grma.
Plantaže šipka mogu biti dugotrajne ako se obavlja pravilna i redovita rezidba. Rezidba se razlikuje s obzirom na to hoćemo li obaviti ručnu ili strojnu berbu plodova.
Za ručnu berbu preporučuje se zimski rez koji uključuje to da se na glavnim ograncima ostavi do 15 rodnih izbojaka. Rodni izbojci stariji od dvije godine i slabi, trebaju se obvezno ukloniti. U nasadima u kojima se provodi mehanizirana berba, rezidba se provodi kosilicom koja se koristi za živicu, tako da se kosilica priključi na traktor. Ovakva rezidba radi se svake druge godine u rano proljeće, jer se grm mora orezati na vrhu i sa strana.
Preporučuje se ponekad napraviti i zelenu rezidbu koja se provodi početkom ljeta, a njome se krate najduži izbojci.
Kada rodnost biljke počinje opadati, preporučuje se biljku pomladiti. Grmovi se tada krate na visinu od 5 do 10 cm iznad tla. Grmovi se pomlađuju svakih 8 do 10 godina.
Zaštita od bolesti
Mogle bi vas zabrinjavati biljne uši pa posvetite pažnju što češćim provjerama. Možete ih ispirati blagim sapunima ili samo vodom. Upravo radi zaštite od raznih štetnika i pjegavosti, šipak posadite uz vlasac, češnjak ili peršin.
Berba
Cvjetovi šipka običnu dozru u lipnju i srpnju te se tada beru.
Plodove berite kada dozru, obično u jesen i to za vrijeme lijepog i suhog vremena. Berba šipka vrši se u nekoliko navrata, jer svi plodovi ne dozre u isto vrijeme. Kada se koriste sirovi (priprema čaja) moraju biti jako zreli, a ako ćete ih koristiti za daljnju upotrebu u kuhinji, plodove berite prije nego što postanu mekani.
Plodovi šipka razvijaju se na jednogodišnjim mladicama, dok su mu grane dvogodišnje i trogodišnje. Stoga, prva značajnija berba može se očekivati tek između treće i šeste godine od sadnje. Na jednoj sadnici može se ubrati od 3 do 4 kg šipka.
Skladištenje
Divlji šipak se ne jede u svježem obliku jer se u plodu nalaze guste dlačice koje mogu iziritirati probavni sustav. Stoga se najčešće prerađuje za razne likere, sokove, pekmeze i čajeve. Odmah nakon berbe se dalje prerađuje.
Ako ćete ga koristiti za čaj, potrebno ga je odmah osušiti. Prilikom čišćenja šipka koristite rukavice jer njegove dlačice mogu iziritirati kožu. Prepolovite ga na pola, očistite od cvjetova, dlačica i sjemenki i stavite ga sušiti. Šipak se suši na temperaturi do 50°C.
Ljekovita svojstva
Plodovi šipka prepuni su hranjivih nutrijenata od kojih se ističe vitamin C, a slijede ga vitamini A, B, D, K i P. Osim vitamina, šipak sadrži i bogatstvo svih važnijih minerala od kojih prednjače željezo, natrij, mangan, selen te nešto manje količine kalija, magnezija, sumpora, fosfora i silicija. Znanstvenici tvrde da se u šipku nalazi 50 puta veća koncentracija vitamina C nego u narančama. Osim toga, dokazano je da se kuhanjem sadržaj vitamina C u šipku ne smanjuje, već upravo naprotiv, povećava se. Osim toga, šipak je odličan izvor askorbinske i limunske kiseline, flavonoida, karotenoida i tanina.
Bogat je voćnim kiselinama koje pomažu u prirodnom liječenju bubrega i mjehura. Regulira probavu bez štetnih posljedica, a pomaže i kod svih želučanih problema kao što su povraćanje, proljev i nadražaj želuca. Odlično je sredstvo za jačanje imuniteta, a organizam štiti od virusa i bakterija. Zbog velikih protuupalnih svojstava smatra se odličnim prirodnim sredstvom za liječenje gihta i artritisa. Istraživanja pokazuju da su se kod pacijenata koji su svaki dan uzimali kapsulu šipka bol smanjila za 40%.
Šipak šiti od stresa i djeluje kod regulacije hormona. Ublažava menstrualne grčeve i sve probleme s maternicom te glavobolje, migrene i vrtoglavice.
Šipak u kulinarstvu
Obvezno uklonite sve dlačice s ploda prije nego što ćete ih pripremati. Od plodova šipka rade se poznati džemovi, pekmezi i sirupi. Latice šipka se koriste pri izradi vodica te kao začin octa, meda ili neke druge hrane. Latice se koriste još u pripremi sirupa i džemova te kao dodatak jogurtima, salatama i frapeima. Osim plodova šipka, i listovi se koriste u pripremi čaja. Beru se kada su mladi, a potom se odmah suše. Od pupoljaka se rade ekstrakti.
Jako je popularan i čaj od šipka koji se obično nalazi u svakom domaćinstvu. Pije se obično u sezoni gripa i prehlada jer je plod bogat vitaminom C.
Osim za čaj, plodovi šipka koriste se kod pripreme kompota, u juhama, slasticama i salatama. Odličan je sirup od šipka koji se koristi kao preljev za voćne salate i palačinke.
Zanimljivosti
Ovi ovalni plodovi i njihovi cvjetovi poznati su diljem svijeta. Potječu iz Europe i nekih umjerenih dijelova Azije. Grmovi se često sade i kao ukrasna živica, a latice ruža se suše i koriste kao dekorativni potpuriji. Čest su sastojak u parfemskoj industriji za izradu parfema, a koriste se i u proizvodnji slatkiša.
Ruže šipka se obično uzgajaju u vrtovima radi lijepih cvjetova te će ukrasiti svaki vrt. U isto vrijeme bit će i korisna hrana za kukce, glodavce i ptice tijekom zimskih mjeseci.
Radi se o samooplodnoj biljci koja je poznata radi svoje velike količine vitamina C. Upravo radi toga masovno se sakupljao tijekom Drugog svjetskog rata jer je bio idealna hrana za malu djecu, trudnice, ali i sve one kojima je bila potrebna veća zaštita imuniteta.
Foto: Suju-Foto / Pixabay
Odgovori