Badem (lat. Prunus amygdalus) je lupinasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae). Uzgaja se zbog jestivih plodova unutar čvrstih koštica.
Badem je stablo koje daje istoimeni orašasti plod. U našim krajevima ima mnogo naziva po kojima je poznat, a najviše se koristi ime bajam i mendula.padaju u skupinu lupinastog voća. Rode na stablima koja mogu narasti do 6 m. Listopadna su stabla, a životni vijek im je kratak. Stabla su slična breskvama, kada cvjetaju imaju lijepe ružičaste cvjetove, a zatim dugačke i uske listove.
Plodovi badema dolaze u tvrdoj zelenoj kori velikoj oko 5 cm, koja nije jestiva. Unutar nje nalazi se tvrda koštica puna sitnih rupica u kojoj se nalazi sjemenka badema. Ona je plosnata, ovalna i obavijena smeđom ljuskom.
Informacije
Latinski: Prunus amygdalus
Engleski: Almond
Porodica: ružovke (Rosaceae)
Visina: do 10 m
Uvjeti: duboka, dobro drenirana, mineralima bogata tla
Klima: oštre i sredozemne klime
Sadnja: u proljeće ili jesen
Berba: jesen, ovisno o sorti
Upotreba: prehrana, medicinske, ljekovite i kozmetičke svrhe
Srodnici
Vrste
S obzirom na plod, bademe dijelimo na dvije vrste:
- gorki badem - koristi se u alternativnoj medicini
- slatki badem - koristi se za hranu i u kulinarstvu
Sjeme gorkog badema je otrovno zbog cijanovodične kiseline koju sadrži. Tek se preradom od njega mogu napraviti preparati, najviše tzv. voda gorkih badema, koja se u liječenju koristi kao sedativ. Liječenje ovim preparatima mora se provoditi s oprezom, baš zbog njegova sastava, a koristi se za liječenje bolesti želuca i crijeva, za smirenje srčanih bolova i za ublažavanje groznice.
Slatki bademi vrlo su hranjivo i kalorično voće. Bogati su vitaminima, mineralima i proteinima, među kojima se ističu vitamini B2 i B3, a minerali željezo, kalcij i fosfor. Zbog svoje hranjivosti, često su dio raznih dijeta. Dovoljno je pojesti ih nekoliko i već se osjeća sitost.
Sadnja
Bademi se kod nas uzgajaju na položajima do 600 m visine, zbog povećane vlažnosti u klimi. Inače, pogotovo u Aziji, uspijevaju i na položajima do 1.200 m visine. Tlo se prije sadnje mora duboko izrahliti i na njega rasuti mineralno gnojivo. Nakon toga, ono se zaore do 40 cm dubine. Ako bademe sadimo na jesen, zemlja se priprema na ljeto, a ako ih sadimo na proljeće, preorati se može od ljeta do zime, ovisno o vlažnosti tla. Sadnice se sade se na razmak 6 x 4 m.
Bademi dobro rastu na otvorenom, u vrtu kao grmovi ili uz zidove. Ne preporučuje ih se saditi u blizini breskvi, jer bi sjemenke mogle postati gorke. Bademi nisu potpuno samooplodni pa se preporučuje ručno oprašivanje i to tako da se posadi par stabala zajedno. Za uzgoj će im koristiti sadnja blizu koprive, vlasca, češnjaka, luka ili djeteline.
Ovo stablo najčešće se ne uzgaja u stakleniku jer je potrebno uložiti puno truda oko rezidbe i vezanja, a plodovi ionako ne rode u velikim količinama. Ako ih ipak želite tako uzgajati, nemojte zimi grijati staklenik, jer je stablima potreban period mirovanja. U stakleniku se mora održavati optimalna vlažnost, kako badem ne bi napao insekt crveni pauk.
Za osobne potrebe i ukras, bademi se mogu uzgajati i u loncima, ali samo ako im se tlo redovito obogaćuje i ako se održava vlažnost zemlje. Na taj način moći ćete regulirati i zaštitu biljke od mrazeva. Iznosite ih u ljetnim mjesecima na otvoreno, a u zimi i kada cvatu, držite ih u zaštićenim mjestima. Obvezno morate zaštititi mlade plodove i cvjetove jer ne podnose mraz.
Bademi se mogu uzgojiti i iz sjemenaka, ali trebat će im dug period da rode. Uz to, moglo bi se dogoditi da neke sjemenke budu jako gorke. Zato se nasadi podižu cijepljenjem. Bademi se cijepe na breskve, šljive ili bademe. Badem kao podloga jako je otporan na sušu, dok vinogradarska breskva, osim što je otporna na sušu, jako je i bujna i na njoj badem rano rodi. Mana joj je što ovako cijepljena biljka ne uspijeva na karbonatnim tlima, osjetljiva je na viruse i stablo kraće živi.
Tlo
Za uzgoj badema birajte pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla. Moraju biti duboko drenirana i bogata humusom i mineralnim tvarima. Tlo mora biti neutralno ili slabo kiselo, odnosno, slabo lužnato. Rahlo tlo je potrebno kako bi se bademu mogao razviti korijen koji ide i do 4 m duboko.
Temperatura
Bademu za rast i dobru rodnost treba mnogo svjetla i topline, pogotovo u vremenu kada mu dozrijevaju plodovi. Budući da cvjeta već u siječnju, uspijeva u krajevima gdje u to vrijeme nema mrazeva. Uništavaju ih ne samo siječanjski mrazevi, nego i sjeverni vjetrovi, poput dalmatinske bure.
Neke sorte badema mogu izdržati temperature do -27°C, dok cvjetovi mogu izdržati najviše do -4°C. Otvoreni cvjetovi i zametnuti plodovi ne mogu izdržati temperaturu nižu od -2°C. S druge strane, bademi su vrlo otporni na vrućinu i bez oštećenja mogu izdržati temperature do 50°C.
Voda
Bademu je voda najvažnija dok mu rastu mladice i plodovi. Navodnjava se samo ako mu se želi osigurati veliki i stabilan prirod, ali to kod nas uglavnom nije praksa. Navodnjavanje nije potrebno u vrijeme dozrijevanja, jer mu plodovi sami otpuštaju vodu. Bademi izvrsno podnose sušu, pa se zato i uzgajaju na dalmatinskim područjima, gdje ljeti nastupa velika žega.
Održavanje nasada
Proljeće je vrijeme kada treba zaštititi stablo od mraza jer je to vrijeme cvatnje badema. Plijevite i ručno oprašujte stabla te svaki mjesec pošpricajte otopinom algi. U ljeto se moraju prorijediti plodovi, dok je jesen vrijeme za berbu zrelih plodova.
Rezidba
Rezidba badema je važna jer se njome formira uzgojni oblik. On može biti prostorni ili plošni. Badem prirodno formira krošnju u obliku piramide, koju čini provodnica i tri do četiri osnovne grane. Na njima se formiraju razvodne grane i na sebi nose rodne i nerodne izbojke.
Nakon sadnje, sadnice se prikraćuju na 90 cm i s njih se odstranjuju prijevremeni izbojci. U prvoj se godini odabiru samo 3 ili 4 izbojka, koji moraju biti dobro razvijeni. Ostalo se odstranjuje, kako bi se potaknuo vegetativni rast i formiranje krošnje.
Jednom kada stabla počnu davati plodove, odstranjuju se sve izrođene grane i neželjeni porast, kako bi krošnja postala prozračna i osvijetljena. Ovo se obavlja za vrijeme zimskog mirovanja, kada se odstranjuju i sve suhe granje, dok se zelena rezidba vrši za vrijeme ljeta i tada se otklanjaju vodopije i sve jače grane, u odnosu na primarne.
Gnojidba
Gnojidbom obogaćujemo tlo tvarima potrebnim biljki da bi bila zdrava i plodna. Za badem su to dušik, fosfor i kalij, te kalcij, magnezij, željezo, sumpor, mangan, cink i bakar. Količina ovisi ne samo o kvaliteti tla, nego i o klimatskim uvjetima, starosti voćke i intenzitetu uzgoja.
Količina gnoja određuje se nakon analize tla, a sama gnojidba obavlja se tri puta godišnje. Osnovnu gnojidbu vršimo za vrijeme jesenske obrade tla i tada se u zemlju stavlja više fosfora i kalija, a svaki treću godinu treba dodati i organska gnojiva, odnosno stajski gnoj. U proljeće se vrši prihrana dušičnim gnojivima, pogotovo dok su voćke mlade i dok još formiraju krošnje.
Zaštita od bolesti
Potrebno je zaštititi koru stabla od životinja kao što su jeleni i zečevi. Obično se zna dogoditi da badem napadne bolest kovrčanja listova. Može ih pogoditi i trulež te odumiranje granja. U tom slučaju, odstranite grane i malčirajte. Što se tiče ostalih štetnika znaju ih napasti uholaže koje ulaze u plodove i jedu koštice. Postavite kartonski papir oko svake grane kako biste to spriječili.
Berba
Badem počinje rađati 2 do 3 godine nakon sadnje. Puna rodnost nastupa u osmoj godini i tada se može dobiti oko 4 t badema na jednom hektaru. Berba se odvija tresačima ili ručno i to od sredine kolovoza do sredine listopada. Plodovi su zreli za branje kada im pukne zelena ljuska.
Plodovi neće ravnomjerno dozreti pa se berba vrši po potrebi. U početku će roditi plodovi na vanjskim granama. Protresite drvo badema kako bi plodovi pali te ih ogulite i osušite.
Skladištenje
Kod komercijalnog uzgoja bademi se nakon berbe moraju i oljuštiti. Nakon toga se čuvaju na suhom, prozračnom mjestu, s relativnom vlažnosti od 75% i pri temperaturi od 8 do 10°C.
Ako berete bademe za kućanstvo, duže će ostati svježi ako ih ne čistite iz ljuske. Takvi se na duže vrijeme mogu se pohraniti u pijesak ili u suhu sol.
Ljekovita svojstva
Bademi su vrlo zdravi. Sadrže mnoštvo vitamina, minerala, ugljikohidrata i čak 49% dnevne preporučene količine vlakana. Od vitamina sadrže najviše vitamin B17 i vitamina E, a od minerala magnezij, bakar i fosfor. Ovaj orašasti plod bogat je i probioticima, ali i bjelančevinama i monozasićenim masnim kiselinama. Upravo oni zaslužni su za očuvanje zdravlja srca, stoga su bademi namirnica koja štiti od srčanog udara. Štite i krvožilni sustav, jer kontroliraju razinu šećera u krvi te smanjuju glikemijski indeks drugih namirnica koje jedemo.
Antioksidansi u bademu štite organizam od slobodnih radikala i sprječava razvoj teških bolesti. U tome pomaže i njegovo svojstvo da snižava kiselost tijela. Bademi su odlična prva pomoć kod žgaravice, a sprječavaju i nastanak bubrežnih kamenaca. Poboljšavaju rad živčanog sustava i moždane funkcije.
Uz sve to, odlična su namirnica ako želite smršavjeti, mogu zamijeniti cijeli obrok, a njegovi derivati zamjenjuju kravlje mlijeko.
Badem u kulinarstvu
Bademi u kulinarstvu imaju široku primjenu. Najčešće se koriste za pripremu slastica. Samljeveni mogu zamijeniti i brašno. Skidanjem smeđe kožice, odlični su za ukrašavanje torti i kolača, iako je kožica veliki izvor vitamina i minerala. Skida se tako da se bademi potope u vruću vodu.
Osim u kolačima, bademi se mogu koristiti za pripremu drugih raznih slastica. Mogu se ušećeriti ili od njih raditi marcipan.
Od mljevenih badema dobije se bademovo mlijeko, koje u svemu može zamijeniti kravlje. Bademi su tako odlično voće za ljude na dijeti. Mogu se jesti kao grickalice ili dodavati u salate i druga razna jela.
U kozmetici je vrlo popularno i bademovo ulje, koje se koristi za kosu, lice i tijelo.
Zanimljivosti
Biljka je podrijetlom iz Srednje Azije i uzgajala se u zemljama od Sirije i Turske, sve do Pakistana i Indije. Iz Mediterana se proširila na sjevernu Afriku i južnu Europu. Iz Španjolske su je misionari u 18. stoljeću odnijeli sve do SAD-a, odnosno Kalifornije, gdje se sada i uzgaja. Danas se badem najviše uzgaja na Sredozemlju, u Italiji i Španjolskoj, a zatim i u Iranu, Maroku i Portugalu. I SAD je također postao veliki proizvođač badema u svijetu.
Bademi su vrlo lijepa i atraktivna stabla, što zbog svoje ljepote cvjetova, što zbog plodova. Često se uzgajaju i zbog ukrasne vrijednosti. Vole ih ptice i glodavci. Kod nas se uzgajaju najviše na priobalju, gdje je klima nešto toplija, budući da rano cvatu, čak i prije breskvi, pa se može dogoditi da ih uhvati mraz i uništi plodove.
Foto: Antonio Jose Cespedes / Pixabay
Odgovori