Limeta (lat. Citrus aurantiifolia) je suptropska biljka iz porodice rutovki (Rutaceae). Uzgaja se zbog izrazito kiselih, jestivih plodova zelene boje, punih vitamina C.
Za uzgoj limete najbolje će odgovarati tropska klima uz visoke temperature i vlažnost zraka. Najviše se uzgaja u Meksiku, Indiji i Južnoj Americi.
Iako slična limunu i često se zamjenjuje s njim, limeta je puno blaža i sadrži nešto manje količine vitamina C. Limeta pripada agrumima ili citrusima.
Limeta je zimzeleno drvo koje može narasti od 4 do 5 m u visinu, a ako se uzgaja u loncima onda do maksimalno 2 m. Stablo je dugoživuće, odnosno može živjeti i 150 godina. Ipak, najbolje rezultate dat će u dobi od 12 godina. Cvijet limete ima karakterističan opojan miris bijele boje, a u početku je ružičast. Na njezinom stablu nalaze se i muški i ženski listovi što znači da je limeta samooplodna.
Plodovi limete su zreli kad poprime zelenu boju, a u hladnijim, odnosno manje pogodnim klimama, plodovi limete poprime blijedožutu boju.
Informacije
Latinski: Citrus aurantiifolia
Engleski: Lime
Porodica: rutovke (Rutaceae)
Visina: 4 do 5 m
Uvjeti: dobro drenirana, slabo kisela tla
Klima: tropska
Sadnja: proljeće
Berba: netom prije nego postigne tehnološku zrelost, ovisno o vremenu sadnje
Upotreba: prehrana, kozmetika
Srodnici
Vrste
Potječe iz jugoistočne Azije, a smatra se da je riječ o hibridu, odnosno da je limeta nastala križanjem cedra i limuna.
Postoje dvije skupine limeta, a to su
- limete sitnih plodova
- limete krupnih plodova
Limete sitnih plodova (Citrus aurantifolia)
Ovdje se ističe Meksička limeta čiji su cvjetovi izrazito mirisni pa se prerađuju u svrhu proizvodnje eteričnih ulja. Osim toga koriste se i za punč te u karipskoj kuhinji. Plodovi su joj izrazito kiseli s puno sjemenki.
Limete krupnih plodova (Citrus latifolia)
Najpoznatija i najčešće uzgajana limeta iz ove skupine je sorta Tahiti. Manje je kisela i manje mirisne te nema sjemenke.
Najčešće se uzgoja Perzijska ili Tahićanska limeta, a sve sorte mogu se uzgajati kao živica ili stablo.
Najveći proizvođači limete su Indija, Meksiko i Egipat.
U uvjetima suptropske klime, odnosno u mediteranskim zemljama, može se uzgajati na otvorenom samo u jako zaštićenim položajima. Na našim područjima to bi bila južna Dalmacija, gdje se u vrtovima može uzgajati samo u zaštićenim dvorištima gdje će biti zaklonjena od jakih vjetrova. Za uzgoj limete u ostalim područjima, preporučuje se uzgoj u loncima.
Iako se može razmnožavati i sjemenom, preporučuje se razmnožavanje cijepljenjem i to na podlogu Poncirus trifoliatu jer ona povećava otpornost biljke na hladnoću.
Sadnja
Pošto je limeta dugoživuće stablo, važno je odabrati pravilno mjesto na kojem ćete je posaditi. Limeta je jako osjetljiva na mraz, ali i na predugo izlaganje suncu od kojeg bi mogla dobiti opekline po listovima i kori. U slučajevima kada postoji opravdani razlog da bi se mogle pojaviti opekline od sunca, stablo se može zaštititi tako da se oko njega lagano omota novinski papir. Kao zaštitu protiv smrzavanja preporučuje se koristiti karton ili posebni materijali za zaštitu voćnjaka.
Sve sorte limete mogu se uzgajati i u zatvorenim prostorima i u staklenicima, ali uz puno svjetla. Limeta se može uzgojiti i u lončanicama, ali njihova zapremnina bi trebala biti veća od 50 litara.
Tlo
Za uzgoj limete najbolje je dobro drenirano, slabo kiselo tlo. Korijen limete ne podnosi puno vode u tlu. Od previše vode, mogao bi istrunuti. Ako postoji mogućnost da će se u tlu nakupiti previše vode, ako je tlo nepropusno i teško, preporučuje se dodavanje organskih tvari i pijeska koji bi mogli poboljšati uvjete za sadnju limete.
Gnojivo
Preporučuje se koristiti posebna gnojiva namijenjena gnojidbi agruma. Gnojidba se obavlja uravnoteženim i opuštajućim gnojivima.
Temperatura
Limeta će se najbolje uzgojiti područjima koja imaju kontinuirani pristup dnevnom svjetlu i suncu.
Voda
Preporučuje se da limetu zalijevati kada je tlo oko nje u promjeru 10-ak cm suho. U prve dvije godine, mladim će biljkama trebati češće zalijevanje, jednom ili čak više puta tjedno. Ipak, pripazite da je ne zalijevate previše jer limeta bolje podnosi nedostatak vode nego višak. Višak vode kroz duži period može dovesti do njezinog uništenja.
Uzgoj limete u loncima
Za uzgoj limete u loncima sadnja se odvija u proljeće. Limeta se sadi u supstrat koji se sastoji od jedne trećine sitnog pijeska, jedne trećine zrelog stajnjaka i jedne trećine plodnog vrtnog tla. Treba se posaditi na istu razinu na kojoj je bila posađena u rasadniku.
U vrijeme vegetacije, limetu treba držati na sunčanom mjestu te dobro zaštititi od vjetra. U tom periodu gnoji se svakih petnaest dana od proljeća do jeseni. Gnojidba se obavlja posebnim gnojivom za agrume ili se gnoji sa zalijevanjem.
U listopadu, limetu je potrebno unijeti u prostoriju s puno svjetlosti, ali temperaturama od 5 do 12°C. Sada se više ne gnoji, a zalijevanje je dovoljno dva puta mjesečno i to mlakom vodom temperature oko 20°C. Ako će se temperature sniziti ispod 5°C, limetu treba zaštititi tako da se lonac omota stiroporom.
U proljeće je iznesite van, ali ne na direktno sunce jer bi mogla doživjeti šok i zbog toga bi joj moglo otpasti lišće. Limetu i tada potrebno postupno izlagati suncu.
Što se tiče rezidbe, limeta se nakon sadnje skrati za 4 do 5 pupova na visini iznad 20 cm. Izboji iz ovih pupova se prikrate, a rezidba se ponavlja dok ne dođemo do grana četvrtog reda.
Prve tri godine presađivanje se vrši svake godine i to svaki puta u lonac veći od prethodnog. Nakon toga krošnja će dobiti konačno veličinu pa limetu više ne treba presađivati.
Orezivanje i rezidba
Limeta se orezuje u slučajevima kada su njezine grane toliko niske da dodiruju tlo ili da bi se uklonile mrtve grane biljke. Orezivanje je najbolje obaviti u rano proljeće kako bi biljka imala vremena da se oporavi. Nikada je nemojte orezivati u zimskim mjesecima jer je osjetljiva na hladnoću.
Orezivanje je moguće pravilno odraditi samo u rano proljeće jer tada počinje izbijati lišće. Kada iz oštećenih grana izbije lišće, ono se uskoro potpuno osuši, što znači da granu treba odrezati.
Orezivanje limete se ne preporučuje niti u kasno proljeće jer je njezina krošnja štiti od previsokih temperatura i jakog sunca. Kasno orezivanje bi osim toga moglo potaknuti i rast novih mladica koje će biti neotporne na vremenske uvjete.
Zaštita od bolesti
Limetu najčešće napadaju grinje, štitaste i lisne uši, skakavci, kornjaši, tripsi i nematode. Od bolesti česte mogu biti antraknoza i gumoza.
Berba
Plodovi limete sazrijevaju 180 dana od cvatnje. Limeta se bere dok je još zelena jer upravo takva sadrži najveću koncentraciju hranjivih tvari. Ako se tada ne ubere, tj. ako se dulje ostavi na stablu, plodovi bi mogli zaprimiti žutu ili narančastu boju.
Berba limete odvije se nekoliko puta godišnje (dva do tri puta).
Skladištenje
Limeta se brzo kvari pa je potrebno brzo je potrošiti. Možete je čuvati desetak dana u najlonskoj vrećici u hladnjaku. Narezana limeta svježinu može zadržati najviše do dva dana.
Ljekovita svojstva
Limeta se od davnina koristila kao voće, ali i ljekovita biljka. Njome su mornari liječili skorbut
Limeta je hranjivo, korisno i dijetalno voće. Ne sadrži masti, kolesterol niti natrij pa se može konzumirati u neograničenim količinama bez bilo kakve štete po zdravlje.
U plodovima limete nalazi se značajna količina minerala od kojih se ističu željezo, fosfor, kalcij, kalij i magnezij. Od vitamina, izvor je A, C i P te eteričnih ulja, folne kiseline i pektina. Osim toga, odličan je izbor vlakana. Limeta spada u niskokalorično voće pa je idealna za zdravo mršavljenje. 100 g ploda limete ima samo 30 kalorija.
Pošto sadrži folnu kiselinu i kalcij, limeta je posebno dobra za žene u menopauzi, ali i za one u fertilnoj dobi. Korica limete sadrži sastojak koji sprječava proizvodnju melanina koji se s godinama i nakon izlaganja sunu može nagomilati u koži i uzrokovati hiperpigmentaciju. Kako biste sprječili mrlje na koži, nanesite masku čiji sastojak je i kora limete.
Ljekovita svojstva limete sprječavaju rak želuca, debelog crijeva i krvi, a za to su najzaslužniji antioksidansi iz limete. Slobodni radikali iz limete sadrže više slobodnih radikala od tamne čokolade i čaja.
Sok limete sadrži više limunske kiseline od grejpa ili naranče, a upravo limunska kiselina sprječava pojavu bubrežnih kamenaca. Preporučuje se piti svježu limunadu od limete.
Brojna istraživanja otkrila su da spojevi iz limete mogu sniziti trigliceride i kolesterol.
Limeta u kulinarstvu
Svježa limeta je kisela i trpka, a sjajna zelena kora garantira sočan plod. Najkvalitetniji plodovi limete trebali bi imati jaku zelenu i glatku koru. Izbjegavajte limete s naboranom u grubom korom. Želite li biti sigurni da je plod limete sočan i mesnat, stavite ga na vagu i iznenadit će vas njegova težina s obzirom na veličinu. Ako uočite male smeđe dijelove po limete, nema potrebe da takve plodove izbjegavate jer oni ne utječu na njezin okus i kvalitetu.
Limeta se najčešće koristi pri izradi alkoholnih i bezalkoholnih pića, a najpoznatiji je svakako koktel Mojito koji je nezamisliv bez dodavanja soka limete. Iscijeđeni sok limete osim u koktele, možete dodati u voćne sokove ili u smoothieje.
Okus limete odlično paše s ribom i ostalim morskim plodovima pa se često koristi za njihovo začinjavanje i oplemenjivanje okusa. Limeta je idealan sastojak ranih umaka, preljeva i marinada jer im daje specifičan okus. Dresing od limete idealan je za začinjavanje voćnih salata, ali i povrtnih jela. Svježi sok limete može sačuvati svježinu i boju narezanih jabuka i banana.
Plodovi limete su mali i ne sadrže puno soka što je glavni preduvjet da se u kulinarstvu koristi i kora, ali i listovi ovog citrusnog voća.
U arapskom svijetu poznato je to da se limeta kuha u slanoj vodi nakon čega se ostavi na suncu kako bi se osušila. Tako se dobiva poznati arapski začin - lumi koji se koristi kao začin za mnoga povrtna jela od kojih se ističu grah i riža.
Limeta se najčešće koristi u kuhinji istočne Azije od kojih se ističe Tajland te latinske Amerike gdje se najčešće koristi u Meksiku. Osim kao začin za sve morske specijalitete, koristi se i za začinjavanje mesa, posebice piletine. Jeda od najpoznatijih umaka, Guacamole umak, nezamisliv je bez limete.
Foto: Dean Moriarty / Pixabay
Odgovori