Maćuhica (lat. Viola tricolor) je ukrasna biljka iz porodice ljubičevki (Violaceae). Zbog široke palete boja sadi se u posudama i teglama, vrtovima, dvorištima i javnim površinama.
Maćuhice su ukrasno cvijeće čija je primjena zaista široka. Spadaju u porodicu ljubičica, a podvrsta je zaista mnogo. Popularno se sade u posudama i teglama za prozore i balkone, u vrtovima, dvorištima, javnim površinama. Imaju široku paletu boja, pa se često miješaju i slažu s drugim biljkama u većim vrtovima i gredicama na javnim površinama.
Popularni nazivi maćuhice su udovčica, udovica, gospina ljubica, gospin cvit, ljubice, livadska ljubičica, poljska ljubičica, maćuha, maćeha, dan i noć. Odlikuje ih šarolika paleta boja cvjetova i raznolikost veličina.
Autohtono je rasprostranjena na livadama Sjeverne Amerike i Europe. Zbog trobojnih žutih, bijelih i ljubičastih cvjetova u Srednjem vijeku se nazivala i biljka Svetog Trojstva. Ljubičasti cvjetovi su bili povezani s uspomenama, žuti sa suvenirima, a bijeli s ljubavlju.
Informacije
Latinski: Viola tricolor
Engleski: Wild pansy
Porodica: Ljubičevke (Violaceae)
Visina: od 20 do 30 cm
Srodnici
Vrste
U prirodi najčešće susrećemo dvije glavne podvrste:
- Viola tricolor subsp. vulgaris - biljka s većim cvjetovima ljubičaste boje
- Viola tricolor subsp. arvensis - biljka s manjim cvjetovima blijedo (bijele) žute boje
U vrtovima također možemo pronaći i podvrste:
- Viola tricolor subsp. hortetnsis (Viola x wittrockiana) - raznobojnih cvjetova, čest je ukras u vrtovima, na balkonima i javnim površinama, nema ljekovita svojstva
Karakteristike
Maćuhice se odlikuju s cvijetom od pet latica koji se preklapaju, a, ovisno o vrsti, mogu narasti od 20 do 30 cm, s promjerom otprilike od 0,50 do 8 cm. Iako uspijevaju na polusunčanim mjestima, biljka preferira sunčane predjele, a otporne su na hladnoću i niske temperature.
Sadnja maćuhice
Maćuhice se sade na razmak 20 do 30 cm i nakon sadnje ih je potrebno dobro zaliti vodom sobne temperature i pri tome paziti da se ne zalijeva lišće. Mogu se saditi tijekom jeseni, rane zime i ranog proljeća na dobro drenirano zemljište. Boljom se pokazala jesenja i zimska sadnja nego proljetna, jer biljke razviju korijen, budu jače i daju više cvjetova.
Sadnja u gredice
Maćuhice koje se sade u jesen, a koje ostaju preko zime u otvorenim gredicama, obavezno pokrijte borovim grančicama kako biste ih tako zaštitili od jače hladnoće i zime. Borove grančice uklonite tek u rano proljeće.
Rasađivanje
Kada biljka ojača i razvije barem tri lista, vrijeme je za rasađivanje. Ako ste ih sijali u gredice, možete ih ostaviti u njima, no ako niste, možete ih rasaditi u gredice na razmak od 20 cm. Prije presađivanja biljke, zemlju u gredicama usitnite i dodajte supstrat ili kompost za presađivanje sadnica, a prije same sadnje u tlo, u zemlju možete dodati koštanog brašna.
Ako ih presađujete u ukrasne posude i tegle, tlo mora biti bogato, hranjivo i rahlo, stoga zemlju pomiješajte sa supstratom. Odmah nakon presađivanja, biljke zalijte mlakom vodom tek toliko da se tlo navlaži.
Ako su maćuhice posađene u plasteniku, nakon 3 tjedna, biljku trebate prikratiti (pincirati) kako biste dobili razgranate grmove koji će imati više cvjetova i grančica. Nakon 4 do 6 tjedana, maćuhice se mogu saditi na mjesto odakle ih više nećete presađivati - u posude ili u vrt.
Period nicanja
Vrijeme nicanja maćuhice ovisi o temperaturi i vremenskim prilikama i traje otprilike od 6 do 14 dana. Optimalna temperatura u kojoj će biljka najbolje nicati je 15 do 20°C. Ako je površinski sloj presuh, a temperatura viša od 25°C, biljka neće niknuti. Nakon nicanja, smanjite temperaturu na 10°C.
Uzgoj
Za uzgoj maćuhica potrebni su kontrolirani uvjeti (pogledati savjete o sadnji) i pravilno razmnožavanje te održavanje i prihrana.
Razmnožavanje sjemenom
Sjeme maćuhica se sije u lipnju i srpnju u pripremljene tegle ili plitice. Sjeme je dovoljno položiti na površinu zemlje, prekriti minimalnim, tankim slojem sipke zemlje i prekriti (zatamniti) crnom folijom koju ćete ostaviti dok se ne pojave prvi listovi. Dodatna toplina također nije potrebna. Tijekom zime sadnice držite na zatvorenom hladnom mjestu.
U proljeće ih posadite van u vrt na udaljenostima 15 cm jedna od druge. Maćuhici ne treba posebno hranjivo tlo, rast će u svakom vrtu.
Što se tiče svjetlosti, posadite je na sunčanim mjestima ili u djelomičnoj sjeni. Može se sijati od proljeća pa sve do jeseni na konačno mjesto u vrt.
Prilikom sadnje nemojte je prekrivati zemljom već je samo utisnite u tlo. Možete ih uzgajati i u teglicama. Tako će biti lijep ukras na vašem balkonu ili prozoru. Potrebno je jedino redovito odstranjivati uvele cvjetove kako ne bi utjecali na daljnji rast i ljepotu biljke.
Razmnožavanje reznicama
Razmnožavanjem reznicama, biljci omogućujete razvijanje bolje boje cvjetova i forme. Reznice se uzimaju tijekom travnja ili lipnja, a sadite ih u tlo na dubinu od 0,5 cm. Potrebno ih je vlažiti mlakom vodom svakodnevno i prekriti navlaženim novinskim papirom kojim ćete omogućiti održavanje vlažnosti biljke što je vrlo važno tijekom prva 3 do 4 tjedna.
Ako ste reznice uzeli tijekom travnja i početkom lipnja, biljka će cvjetati iste godine krajem ljeta i tijekom jeseni. Ako ste uzeli reznice kasnije, biljka će cvjetati tek u proljeće sljedeće godine.
Prilikom sadnje, nježno zbijte listiće uz stabljiku jer tako možete posaditi čak do 400 reznica maćuhica na 1 m2. Od jedne biljke možete uzeti (skinuti) 10 reznica, a tijekom ljeta kada je biljka dobro razvijena (žbun) možete uzeti od 30 do 40 reznica.
Uzgoj iz sadnica
Ako kupujete sadnice maćuhica obratite pažnju na izgled biljke. Listovi biljke moraju biti zeleni i zdravi, a biljka puna cvjetnih pupoljaka.
Održavanje
Ako se maćuhica sije u proljeće, a u ljeto se uklanjaju uveli cvjetovi i suhe grančice kako bi se potaknula bolja cvatnja. U jesen se sije za rano proljeće, a tijekom zime nije potrebna nikakva dodatna zaštita.
Starije biljke možete formirati (skratiti) za 15 cm čime ćete produžiti period cvjetanja biljke. Pazite na korov i uklanjajte ga redovito.
Prihrana i zalijevanje
Zemlju u kojoj je posađena maćuhica treba obilno gnojiti kalijem i bogatim fosforom. Tijekom ljeta i suša, biljku treba redovito zalijevati
Berba
Otvoreni cvjetovi maćuhice idealni su za berbu i to od proljeća pa sve do jeseni. Mogu se koristiti svježi ili suhi. Pošto biljka maćuhice ima spremnike sa sjemenjem, njih možete skupljati tijekom dana jer će tada biti najviše otvoreni.
Zaštita od bolesti
Prilikom uzgoja maćuhica često se mogu pojaviti razne bolesti i štetočine, stoga je vrlo važno biljku često pregledavati kako bi se na vrijeme mogla uočiti pojava bilo čega što bi moglo utjecati na rast i razvoj biljke.
Uspjeh u suzbijanju bolesti i štetočina te gljivičnih uzročnika ovisi o tome da se na vrijeme uoči problem i primijeni određeni fungicid/lijek.
Siva plijesan ili Botritis
Pretjeranom vlagom može doći do pojave sive plijesni(lat. Thielaviopsis basicola) ili botritisa. Radi se o oštećenjima koja nastaju uslijed jakog napada štetočina ili jake kiše, a najosjetljivije su latice.
Sitna oštećenja tretiraju se fungicidima po površini oštećenog dijela biljke.
Crna trulež korijena
Crna trulež korijena (Botrytis cinerea) može biti vrlo opasna za maćuhice jer se razvojem ove bolesti uzrokuje propadanje cijele biljke. Glavni uzročnik je gljivica koja se prenosi rasađivanjem već bolesnih biljaka, vodom ili zaraženim supstratom. Razvitak bolesti potiču i hladna i vlažna tla s pH vrijednosti većom od 6,5, a na kojoj se događaju alkalne reakcije.
Biljku je potrebno odmah tretirati biljnom higijenom - preventivnim zalijevanjem u kombinaciji s pripravcima.
Plamenjača ili peronospora
Do razvoja plamenjače (lat. Bremillo megasperma) ili peronospore (lat. Peronospora violae) dolazi tijekom vremena kada su česte oborine, a uzrokuju "spaljenost" biljke u vrlo kratkom vremenu. Na gornjem dijelu (strani) lista pojavljuju se žute pjege, a središnji dio poprima tamnosmeđu boju nakon čega list vene (odumire).
Preventivnom zaštitom strobilurinima ili organskim fungicidima onemogućit ćete razvoj bolesti, a tijekom kišnog razdoblja preporučuje se korištenje pripravaka koji se baziraju na Al-fosetilu (ne smijete miješati s folijarnim gnojivom). Ovaj način zaštite je preventivan, dok u slučaju pojave bolesti, potrebno je koristiti kurativne pripravke.
Pepelnica
Pepelnica (lat. Sphaerotheca macularius) najčešće se pojavljuju na maćuhicama koje rastu uz jagode. Bolest možete prepoznati po pepeljasto-sivom premazu na listovima, a bilju možete zaštititi upotrebom strobilurina.
Hrđa maćuhica
Vrlo česta, a ujedno i štetna bolest koja se pojavljuje kod maćuhica je hrđa (lat. Puccinia violae). Biljka se najčešće zarazi kada je temperatura od 18 do 24°C, čime se stvara vlaga u zraku i zadržavaju se kapljice vode na listovima. Hrđa će preživjeti zimu u obliku otpornih teleutospora, a bolest možete prepoznati po žuto-smeđim bradavičastim i okruglim izraslinama na donjoj strani lista.
Hrđa je zarazna bolest i prenosi se vjetrom stoga je važno ukloniti biljke koje stoje do zaražene biljke, a zaraženo lišće treba prvo ukloniti i spaliti kako se zaraza ne bi širila. Bolest se tretira pripravcima fungicida iz skupine strobilurina u razmaku od 8 do 12 dana
Lisna pjegavost
Još jedna česta bolest od koje često obolijevaju maćuhice je lisne pjegavost i to vrste: Phyllosticta violae, Alternaria spp, Colletotrichum violae-tricolori, Ramularia lactea i Cercospora violae
Bolest ćete prepoznati po okruglim ili nepravilnim pjegicama veličine otprilike 0,5 mm.
Insekti - pauk i lisne uši
Insekti i životinje koji najčešće napadaju maćuhice su puževi, crveni pauk i lisne uši, a problem je moguće riješiti insekticidima, pripravcima od koprive, češnjaka ili duhana te posipanjem sitnog, oštrog pijeska ili postavljanjem lovne posude s pivom.
Maćuhica u kulinarstvu
Njezini atraktivni cvjetovi koriste se za dekoriranje brojnih jela. Posebice lijepo izgledaju kao ukras u raznim voćnim salatama.
Pripazite s njezinom upotrebom jer prevelike doze mogu uzrokovati povraćanje. Isto tako maćuhica je korisna za ljepotu. Nalazi se u brojnim preparatima za čišćenje kože, a učinkovita je i kao sastojak u šamponima jer sprečava opadanje kose.
Ljekovita svojstva
Od davnina otopina cvjetova maćuhica koristila se kao lijek za ljubavne problema, kod tuge. Iznimno je dobro sredstvo protiv mokrenja u krevet. Mast pripremljena od cvjetova maćuhice korisna je za liječenje kožnih oboljenja kao što su ekcemi i akne. Još se koristi protiv reume, artritisa i kod problema s disanjem. Listovi maćuhice pripremljeni kao otopina korisni su kod reumatskih bolesti.
Foto: SanduStefan / Pixabay
Odgovori