Duhan (lat. Nicotiana) je industrijska biljka iz porodice pomoćnica (Solanaceae). Uzgaja se zbog aromatičnih listova od kojih se nakon sušenja izrađuju cigarete i cigare.
Duhan se uzgaja zbog njegovih aromatičnih listova koji se suše, sortiraju i nakon procesa fermentacije postaju osnova od koje se izrađuju cigarete i cigare. Uzgoj duhana specifičan je po tome da se duhan lako prilagodi tlu i klimi te prema tim uvjetima i mijenja svoja morfološka svojstva. Duhan se prema kvaliteti može podijeliti u tri skupine. Slabiji duhan ima manje od 1% nikotina, srednje jači od 1 do 2% i jak duhan sadrži više od 2% nikotina. Kvalitetan duhan ne bi smio sadržavati više od 8% bjelančevina jer upravo zbog njih slabije izgara, ima gorak okus i neugodan miris te potiče kašalj.
U duhanu uživaju mnogi zbog djelovanja nekih sastojaka iz listova na središnji živčani sustav. Od njegovog kemijskog sastava najbitniji je nikotin koji na ljudsko tijelo djeluje umirujuće ili nadražujuće, zavisno od toga u kakvom je stanju živčani sustav. Od ostalih sastojaka koji vuku na uživanje u duhanu su svakako i smole te eterična ulja.
Iz listova i otpadaka kod prerade duhana dobiva se nikotin u svom čistom obliku koji se koristi u farmaceutskoj industriji te kao insekticid za zaštitu bilja i u domaćinstvu.
Korijen duhana je razvijen, vretenast te ima dobru usisnu snagu jer može prodrijeti u tlo do dubina od 1 do 2 m te u širinu od 80 cm. Stabljika duhana stoji uspravno te je prekrivena sitnim dlačicama. Može narasti do 3 m. Listovi duhana su jajoliki i srcoliki. Na jednoj se stabljici može naći od 20 do 100 listova. Listovi su također prekriveni sitnim dlačicama u kojima se nalaze eterična ulja i smole koje su bitne za kvalitetu duhana. Cvjetovi duhana dolaze u bijeloj, žutoj ili ružičastoj boji, a mogu se oblikovati pojedinačno ili u skupinama tako da tvore ogrozd. Plod duhana je ovalni ili okrugli tobolac smeđe boje u kojemu se nalazi do nekoliko tisuća sjemenki.
Informacije
Latinski: Nicotiana
Engleski: Tobacco
Porodica: pomoćnice (Solanaceae)
Visina: 140 do 180 cm
Uvjeti: lakša tla, ali može se saditi na svim vrstama jer se biljka prilagođava
Klima: savanska
Sjetva: 10. do 15. ožujka
Berba: 55 do 60 dana od sadnje
Upotreba: insekticidi, duhanski proizvodi za pušenje
Srodnici
Sadnja
U proljetnim mjesecima sjeme se drži na toplom mjestu kako bi proklijalo i bilo spremno za sadnju. Sjeme zalijevajte dva puta na dan. Kada se duhan sadi na manjih površinama, ne rade se gredice već međuredni razmak iznosi 80 cm, a razmak u redovima oko 40 cm. Na plantažama se ostavlja veći prostor između biljaka pa je tak razmak između redova oko 1 m, a u redovima oko 40 cm.
Duhan se obično sadi ručno uz pomoć ručne sadilice na dubinu od 10 cm. Može se saditi i četverorednim sadilicama, a tada se sadi na dubinu od 8 do 16 cm.
Kod obrade tla potrebno je u početku izvesti pliće oranje na dubinu od 10 cm. To se obično izvodi nakon ranih pretkultura i strnih žitarica. Potom se radi ljetno oranje početkom kolovoza, a slijedi i jesensko na dubinu od 35 cm. Slijedi podrivanje, drljanje i kultiviranje sve do sjetve duhana. Prije same sadnje, tlo se priprema sjetvospremačem te se rade gredice 30-ak cm visoke.
Duhan se uzgaja u plodoredu jer se tako može osigurati kvalitetan i visok prinos. Na isto mjesto se sadi svake 4 godine. Pretkulture koje mu odgovaraju su strne žitarice. Zbog manjka velikih površina često se uzgaja u monokulturi što dovodi do prevelike zasićenosti i opterećenosti tla, povećanoj pojavi štetnika i zarazama. Upravo zbog toga, nakon svake berbe duhana preporučuje se sjetva raži, stočnog graška ili grahorica. Njima se popravlja sastav tla.
Tlo
Duhan će najbolje uspjeti na laganim i prozračnim te rahlim tlima koja su slabo kisela i neutralna. Najbolje će mu odgovarati svi brdski, odnosno nagnuti položaji.
Gnojidba
Duhanu će najbolje odgovarati stajski gnoj ako ćete ga uzgajati na siromašnim i pjeskovitim tlima. Stajnjak se zaore kod osnovne obrade tla. Osim stajnjaka, preporučuje se i mineralno gnojivo u omjeru NPK 5:20:30 i 7:14:21. Preporučuju se gnojiva koja imaju više dušika.
Temperatura
Da bi duhan proklijao potrebno je zadovoljiti minimalnu temperaturu od 5°C. Minimum na kojem sjeme brzo klija i niče je 12°C dok je najbolja temperatura za klijanje od 25 do 28°C. Duhan je podnosi temperaturne ništice pa biljka može stradati čim temperatura padne ispod 0.
Što se tiče potrebe za svjetlosti, važno je prvo spomenuti da postoje kultivari duhana kratkog dana, dugog dana i oni neutralni. Duhanu je potrebno puno svjetlosti na što treba paziti kod sanje. Naime, ako se sadi pregusto ili je zasjenjen korovom ili drvećem, može slabije roditi, a njegovi listovi mogu biti manji. Bolja osvijetljenost donosi i bolju kvalitetu prinosa i listova.
Voda
Duhan ima povećane potrebe za vodom jedino u klijalištu, da bi sjeme proklijao i da bi se ostvario pravilan i ravnomjeran rast biljke. Kada se duhan posadi na stalno mjesto, redovito ga zalijevajte kako bi se korijen kvalitetno razvio. Jednom kada počne berba, potreba za vodom se smanjuje. Ako imate mogućnost za navodnjavanje, ono se preporučuje u slučaju suše, a za vrijeme intenzivnog rasta biljke.
Održavanje nasada
Važno je štititi nasade duhana od korova koji se mogu suzbiti kemijskim ili mehaničkim putem. Ako ne želite koristiti kemijska sredstva, redovito okopavajte, kultivirajte i plijevite nasade. Kultiviranje se radi nakon kiše, kada je tlo dovoljno suho. Valja tempirati vrijeme tjedan ili dva tjedna nakon sadnje biljaka. Sljedeće kultiviranje izvodi se kada biljke narastu na 30-ak cm. Važno je i otkidati cvjetove jer troše hranjive tvari koje je potrebno usmjeriti na listove.
Zaštita od bolesti
Najgora bolest duhana je "mozaik" koji se može prenijeti mehanički, a iskorijeniti je možemo samo čupanjem i odstranjivanjem biljke te "Y" virusi. Osim njih može se još javiti i plamenjača.
Virus mozaika duhana
Simptomi koji mogu upućivati na ovu virusnu bolest su pojava tamnih i svijetlih zona na listovima, žutilo listova i žila te smanjen rast duhana. Pošto postoji više sojeva virusa, teško je odrediti o kojem je točno virusu riječ što otežava i liječenje.
Plamenjača duhana
Plamenjaču uzrokuje gljivica Peronospora tabacina. Može se pojaviti u bilo kojoj fazi rasta biljke, a napada samo nadzemne dijelove. Simptomi su lako prepoznatljivi, tako da se dijagnoza bolesti može lako odrediti. Na listovima se pojave okrugle pjege, a ako se list okrene, na pjegama se mogu uočiti plave i sive baršunaste prevlake.
Virusne bolesti duhana prenose trips i lisne uši. Stoga se biljka štiti preventivno suzbijanjem ovih štetnika propisanim kemijskim sredstvima.
Berba
Berba duhana se obično provodi od 55 do 60 dana od sadnje. Listovi duhana beru se ljeti u vrijeme tehničke zriobe i sunčana vremena. Listovi dozrijevaju postupno i to do baze prema vrhu. Tjedno otprilike može dozreti od 2 do 3 lista, a berba traje i više od 2 mjeseca, od početka srpnja pa do polovice listopada.
Berba se izvodi ručno ili uz pomoć strojeva. Ako je površina ravna te duhan ravnomjerno dozrijeva i biljke su jednake visine, može se obaviti i berba kombajnom.
Skladištenje
Ubrane listove složite u košare te odnesite na nizanje. Nizanje duhana se i danas tradicionalno obavlja u nekim područjima. Listovi duhana postavljaju se na konac dugačak 2 m koji se tada stavlja u mračnu i zatvorenu prostoriju kako bi dobio žutu boju. Nakon toga, potrebno ga je dobro osušiti na suncu.
Kada se duhan osuši, sprema se u vlažne prostorije u kojima ostaje do jeseni kada se uređuje i predaje duhanskim postajama.
Kod većih proizvodnja, duhan se sprema u ramove te se suši. Proces sušenja duhana traje od 144 do 168 sati. Nakon što je sušenje gotovo, duhan je spreman za otkup.
Listovi koji su spremni za otkup imaju 15 ili 16% vlage. Ne smiju biti niti prevlažni, jer se tada lijepe, ali niti presuhi, jer bi se tada mogli jako mrviti. Osušeni duhan vadi se iz ramova te se prebacuje na separator gdje se dalje provodi otprašivanje te sortiranje. nakon toga, duhan se sprema u kartonske kutije prema kvaliteti i odlaže se u skladište.
Zanimljivosti
Zemlje Starog svijeta su prvi puta čule za duhan nakon Kolumbovih putovanja u Ameriku. Jean Nicot, francuski ambasador u Portugalu, prvi je donio duhan u Francusku i predstavio je kao ljekovitu biljku. Po njemu je kasnije nazvan i najvažniji kemijski sastav duhana - nikotin.
U početku, duhan se u Europi uzgajao kao ljekovita biljka. Listovi su se stavljali na rane, a protiv želučanih tegoba pio se sok od duhana. U knjizi o bilju iz 1656. godine stoji da duhan otklanja umor i bolove, čisti grlo, štiti od kuge, liječi upale, rane, čireve, ublažava zubobolju i štiti od kuge.
Knez Brandenburga, Friedrich Wilhelm, oko 1650. godine naselio je Hugenote u opustošenim područjima, a oni su uveli duhan kao svoju poljoprivrednu djelatnost. 1666. godine počeli su otvarati trgovine u kojima se mogao pronaći duhan za žvakanje. 1688. godine, uzgoj duhana se proširio i na druga područja.
Danas se duhan uzgaja u 120 zemalja diljem svijeta, a najveći proizvođač duhana je Kina. U Rusiji i Poljskoj uzgaja se divlji ili seljački duhan pod imenom Nicotiana rustica. Najrasprostranjenija vrsta duhana je virdžinijski duhan, kojem pripadaju gotovo sve sorte. Najveći dio duhana koristi se za proizvodnju cigareta.
Osušenima i očišćenima listovima duhana, otklanjaju se peteljke te se on upotrebljava u lulama ili mota u cigarete i cigare. Kod pušenja duhana, najveći dio otrovnog nikotina sagorijeva, a manji dio isparava i inhaliranjem se unosi u organizam. Pušenje cigareta povezuje se s raznim zdravstvenim tegobama i bolestima kao što su problemi sa srcem, krvnim žilama, impotencijom, a mogu se javiti neki oblici raka. Većina od ovih rizika može se povezati i s pasivnim pušenjem. Pušenje cigareta stvara nikotinsku ovisnost koje se kasnije teško riješiti.
Foto: Juan Tortola / Pixabay
Odgovori