Nar (lat. Punica granatum) je polulistopadna biljka iz porodice vrbičevki (Lythraceae). Uzgaja se zbog jestivih plodova koji su tamnocrvene i imaju oblik jabuke.
Uzgoj nara dolazi u velikim grmovima koji su visoki do 4 m. Biljka je samooplodna i listopadna. Ima predivno lišće koje u jesen bude lijepe žute boje, a grmove krase cvjetovi u crvenim i narančastim bojama.
Nar se još naziva morganj ili šipak (ne treba ga se miješati sa šipkom ruže) grmolika biljka koja može narasti do 3 m. U proljeće se počinju stvarati prvi listovi, a nakon toga crveni cvjetovi iz kojih se kasnije formiraju plodovi nara. Plodovi svoj maksimum svoje veličine dostižu u kolovozu, a tada počinju poprimati crvenu boju. Potpuno su zreli u listopadu i u studenom, zavisi od područja na kojem se nar uzgaja.
Plodovi nara imaju oblik jabuke i tamno su crvene boje. Ljuska mu je glatka i tvrda, a ispod nje nalazi se meso nara koje ima okus sličan borovnici. Unutrašnjost ploda, koji je i jestiv, sastavljen je od sitnih sočnih i mekanih zrnaca. Unutrašnjost jestivog ploda čine žute gorke pregrade koje su pune sjemenki i okružene su ružičastim i ukusnim mesom. Stoga su vrlo zanimljive za konzumiranje. Nar je sladak i osvježavajući, a jede se samo kada je potpuno zreo i to tako što se žlicom iz kore vade sitna zrnca.
Informacije
Latinski: Punica granatum
Engleski: Pomegranate
Porodica: vrbičevke (Lythraceae)
Visina: do 4 m
Uvjeti: duboka, dobro drenirana, pjeskovito-ilovasta tla
Klima: topla i suptropska klima
Sadnja: jesen i rano proljeće
Berba: listopad i studeni
Upotreba: prehrana, ljekovite svrhe
Srodnici
Sadnja
Prije podizanja nasada nara, uklonite svu vegetaciju te izravnajte teren. Nadalje, potrebno je duboko oranje, analiza tla, tanjuranje i iskolčavanje redova i rupa u koje će se nar saditi. Oranje u jesen obavlja se na 30 cm dubine, dok se proljetna obrada vrši na dubinu 10 do 15 cm. Kultiviranje se tijekom ljeta radi na 5 do 8 cm.
Nar posadite u vrtu na mjestu zaklonjenom od vjetra. Sadnice nara sadite u netom iskopanu jamu i dobro pripremljeno tlo na dubinu od oko 70 cm. Korijen se prekriva rahlom zemljom, na koju ide sloj gnojiva pa potom opet zemlje. Na kraju se sve zalije vodom.
Vegetacija nara započinje krajem ožujka i traje od 180 do 215 dana. Nar cvate jako dugo, a dozrijevanje ovisi o sorti i obično počinje od 120 do 160 dana nakon cvatnje.
Staklenik je pogodan za uzgoj nara, pogotovo u hladnijim područjima i to je tada odličan način da se dobije urod. Najviše će plodova dati za vrijeme velikih vrućina tijekom ljetnih mjeseci. Radi toga preporučuje se uzgajati ih u loncima kako biste ih mogli za vrijeme vrućina iznijeti na otvoreno.
Tlo
Naru odgovaraju duboka i dobro drenirana pjeskovito-ilovasto tla, bogata humusom, odnosno organskim tvarima. Neće mu odgovarati teška glinasta i jako vlažna tla.
Gnojidba
Kod sadnje nara na korijen se stavlja jedan sloj rahle zemlje, 20 kg stajskog gnojiva i 0,5 kg NPK u omjeru 7:20:30.
Preporučuje se svake treće godine dodati stajnjaka i mineralnog gnojiva u količini 1,5 kg po stablu, zavisno od veličine i starosti stabla. Iako se preporučuje prihrana dušikom, trebate biti oprezni jer prevelike količine mogu izazvati pucanje zrelih plodova. Obično se koristi KAN i to u dva navrata po 0,5 kilograma na jedno stablo u punom cvatu.
Temperatura
Da bi nar dobro rodio posadite ga na područja s vrućim ljetima i blagim zimama. Najbolja srednja dnevna temperatura za rast nara je već od 12°C. Može podnijeti zimske temperature do -11°C. Sve ispod toga za njega je štetno, a smrznut će na -20°C. Naru problem mogu zadavati i rani proljetni i kasni jesenski mrazovi.
Želite li dobar urod, posadite ga na osvijetljeno mjesto jer stabla posađena na takvom području imaju više cvjetova i plodova koji su krupniji i ne pucaju te imaju bolju crvenu boju.
Potrebna mu je topla klima. Na hladnim mjestima će jako slabo roditi čak i ako bude položen uz topao zid.
Voda
Tijekom intenzivnog rasta nara, u jesenskim i proljetnim mjesecima, naru je bitno da je tlo važno jer tada njegovo korijenje intenzivno raste. Isto tako, vlaga mu je potrebno i u kada rastu plodovi i mladice. Upravo zbog toga, preporučuje se da ga posadite na područja na kojima ćete mu moći osigurati ravnomjernu količinu oborina. Ako ne možete osigurati takvo područje, preporučuje se navodnjavanje.
Održavanje nasada
U proljeće se biljka prska otopinom algi i obrezuju se grmovi. U ljeto je jako važno da biljka bude na otvorenom i vrućem mjestu kako bi dala što više plodova. U jesen bi također trebalo održavati vrućinu jer plodovi i dalje dozrijevaju. Zima je rezervirana za obrezivanje grmova u zatvorenim prostorima.
Razmnožavanje
Nar se uzgaja na svom vlastitom korijenu pa nema potrebe za podlogama niti cijepljenjem. On se razmnožava korijenovim reznicama. Reznice duge od 20 do 25 cm i debele 0,5 do 1,2 cm dvogodišnjih izboja režu se na početku zime, nakon što padne lišće. Reznice se čuvaju na hladnom mjestu u vlažnom pijesku.
U proljeće se u rasadniku pripremi tlo i naprave brazde od 90 cm. U njih se postavljaju reznice na razmak od 10 do 20 cm. Reznice se dobro zatrpaju rahlim tlom, ali tako da pup ostane na površini jer iz njega će potjerati mladica iz koje će se razviti sadnica.
Ovakvim razmnožavanjem omogućuje se da se dobiju sadnice već u sljedećoj godini pa se zato govori o dvogodišnjim sadnicama. No, ponekad se sadnice ostavi još jednu godinu u rasadniku pa dobijemo trogodišnje sadnice.
Nar se jako rijetko razmnožava sjemenom.
Obrezivanje i rezidba
Grmovi se često obrezivanjem formiraju u lepeza, ali najbolje će biti da im dopustite da rastu uz zid. U kasno proljeće provjerite grane pa obrežite one slabe, suhe i bolesne. Što se tiče biljaka u zatvorenom, obrezujte ih u ranu zimu i nakon toga smanjite toplinu.
U prve dvije godine nakon sadnje, potrebno je formirati uzgojni oblik nara. Odaberu se 3 do 4 izdanka i skrate se na 50 do 60 cm. Tek nakon treće godine od sadnje obavlja se rezidba nara, odnosno to je vrijeme da se prorijedi stablo. Otada, stablo nara se prorjeđuje svake godine. Tako se dobiva željeni oblik nara te se kasnije usklađuje rodnost. Formiranje željenog oblika nara obično traje od 3 do 4 godine. Teži se k tome da se krošnja nara lijepo rasporedi kako bi svi dijelovi dobivali jednaku količinu svjetlosti.
Rod se formira na vrhovima grančica koje su nastale u prethodnoj vegetaciji na drvetu koje je ostvarilo prinos. Nar formira plodove samo na vanjskim granam, u unutrašnjosti krošnje ne rađa.
Zaštita od bolesti
Grmovi nara nisu podložni bolestima niti ih napadaju štetnici što im je još jedan dodatni plus za uzgoj.
Berba
Berba se odvija u drugoj polovici rujna.
Skladištenje
Dugo zadržavaju svježinu pa su idealni za transportiranje na veće udaljenosti.
Nakon berbe, nar neće postati slađi ako stoji. Plod nara može stajati na sobnoj temperaturi mjesec dana dok ćete ga u hladnjaku moći držati i do 2 mjeseca. Možete ga također očistiti te zamrznuti, a tako zamrznut u zamrzivaču može stajati godinu dana. Svježe iscijeđeni sok nara u hladnjaku može stajati 3 dana.
Ljekovita svojstva
Nar ili šipak spada pod jednu od najstarijih voćnih vrsta. Bogat je antioksidansima pa je od davnina cijenjen u narodnoj medicini. Velik broj znanstvenih studija pokazao je da se radi o jednom od najljekovitijih voća na svijetu jer ima veliki blagotvorni utjecaj na zdravlje živčanog, koštanog i kardiovaskularnog sustava.
Uz veliki izvor vitamina B5, kalija i flavonoida, nar sadrži velike količine vitamina C, a sadrži i tvari koje potiču stvaranje serotonina i estrogena. Tvari koje se nalaze u naru održavaju zdravlje srca i krvnih žila, smanjuju kolesterol i visoki krvni tlak. Samo jedna čaša soka od nara na dan ima veće antioksidativno djelovanje od crnog vina. Želite li povećati imunitet, preporučuje se popiti svaki dan 2,5 dl soka od nara.
Konzumiranje nara čuva zdravlje zubiju, usporava starenje, uništava bakterije te podiže kvalitetu spermija i pomaže kod erektilne funkcije.
Nar u kulinarstvu
Nar se najčešće jede sirov zbog ukusnih plodova. Od nara se mogu pripremiti razne slastice kao što su kolači, pite, torte zatim želei, sokovi, sirupi, likeri, čaj, ocat i vino.
Zanimljivosti
Nar potječe iz Perzije, a u prošlosti se uzgajao u brojnim mediteranskim zemljama te u Egiptu. Nar se danas dosta uzgaja u Kaliforniji. Transport nara se lako odvija pa su poznati još od davnina u većini zemalja, a isto tako nezaobilazni su i u hladnijim zemljama gdje se ne mogu lako uzgojiti.
Često se uzgajaju i kao lijepi ukrasni grmovi koji će predivnim narančastim cvjetovima krasiti lonce i vrtove. Cvjetovi su im toliko atraktivni da se često poistovjećuju s ljepotom ruže. Stoga, u toplijim krajevima gdje ih je moguće uzgajati na otvorenom cijelu godinu, često imaju i ukrasnu vrijednost jer grmovi nara čine predivne živice.
Kora plodova koriste se za proizvodnju prirodnog bojila, dok se kore stabla i plodova koriste u narodnoj medici kao lijek protiv proljeva i dizenterije. Nar se koristi u proizvodnji sokova i sirupa.
Foto: Fir0002/Wikimedia
Odgovori