Proso (lat. Panicum) je žitarica iz porodice trava (Poaceae). Uzgaja se zbog zrnja neutralnog, orašastog okusa koje se koristi u prehrani ljudi i životinja.
Proso je jedna od najstarijih kultura, uzgaja se od davnina, a porijeklom je iz Indije. Spada u najzdravije namirnice zbog velikog broja hranjivih vrijednosti, a i lužnata je, što je velika rijetkost kod žitarica. Proso je između ostalog bogat željezom i magnezijem pa zbog toga povoljno utječe na liječenje anemije te pomaže održati pravilan rad živčanog sustava. Osobito se preporučuje kod onih koji boluju od artritisa zbog lužnatih svojstava.
Korijen prosa ima jedan glavni, sitni korijen, koji se grana te se sastoji od puno žila i sitnih žilica. Može prodrijeti u tlo do 1 m u dubinu i ima dobru usisnu snagu. Stabljika prosa obrasla je dlačicama te može narasti u visinu od 70 do 100 cm. List je prekriven dlačicama, a na krajevima grana nalaze se klasići na kojima se nalazi po jedna cvijet.
Zrna prosa se osim u prehrani ljudi, koriste i kod prehrane domaćih životinja, osobito kućnih ptica i peradi, a koristi se sušena ili u zelenom stanju. Proso se još upotrebljava u proizvodnji piva i alkohola.
Plod prosa je zrno s pljevicama zbog koje ima različitu boju, a bez njih dolazi u žutoj boji.
Duljina vegetacije prosa iznosi od 60 do 120 dana.
Informacije
Latinski: Panicum
Engleski: Panicum, Panicgrass, Millet
Porodica: trave (Poaceae)
Visina: 70 do 100 cm
Uvjeti: rahla, dobro drenirana tla
Klima: umjerena i vlažna
Sjetva: sredinom lipnja
Žetva: pri kraju zriobe
Upotreba: prehrana, medicina, kozmetika, stočna hrana
Srodnici
Sjetva
Obrada tla za sjetvu prosa obavlja se isto kao i za kukuruz. Najveću pažnju treba posvetiti tome da se sačuva vlaga u tlu od zime do sjetve. Osim toga, kultiviranjem se treba spriječiti razvoj korova i sačuvati kultura tla. Sjeme prosa je sitno i sije se na nešto manju dubinu pa se sjetveni sloj mora dobro pripremiti.
Sjetva prosa obično počinje u proljeće, a obavlja se sijačicama u redove na razmak od 10 do 12 cm ili na nešto veći razmak od 40 do 45 cm, što se preporučuje kod glavne sjetve za proizvodnju sjemena. Sjeme se sije na dubinu od 2 do 4 cm. Kod glavne sjetve, proso se sije u prvoj polovici svibnja, kada temperatura tla bude iznad 12°C.
Najbolje pretkulture za sjetvu prosa su mahunarke i travnate smjese pa se može uzgajati i na pašnjacima i preoranim livadama. Proso je također dobra pretkultura za većinu ratarskih kultura. Može biti treća kulturu u godini.
Tlo
Proso će najbolje uspjeti na plodnim, dobro strukturiranim i dubokim tlima koja su slabo kisela ili neutralna.
Gnojidba
Ako proso sijete na prosječno plodna tla, trebali biste im osigurati oko 130 kg fosfora po 1 ha, 100 kg dušika te 90 kg kalija. Kad se radi o postrnoj sjetvi, ta količina se smanjuje za pola ili za trećinu. Vrijeme gnojenja i način unosa u tlo, isti su kao i kod kukuruza. Kod postrne sjetve pola gnojidbe obavlja se kod osnovne obrade, a drugi dio u trenutku kada se tlo priprema za sjetvu.
Temperatura
Prosječna temperatura za vrijeme vegetacije treba biti iznad 15°C. Ispod te temperature rast biljke se usporava. Najbolja temperatura za vrijeme vegetacije je ona od 20 do 25°C, a najbolja temperatura za klijanje prosa su 33°C. Pošto proso spada u biljku kratkog dana, potrebno mu je puno svjetlosti te ne podnosi zasjenjivanje.
Voda
Proso je jedna od najotpornijih žitarica na sušu. U procesu klijanja upija jako malo vode, a može izdržati sušno vrijeme u trajanju od mjesec dana. Nakon toga, nastavlja s rastom. Ipak, za normalan razvoj i rast treba mu dovoljno vode pa će mu dobro doći navodnjavanje.
Održavanje nasada
Nakon sjetve prosa, obvezno je obaviti valjanje kako bi se sjeme i tlo bolje povezali. Ako se od trenutka sjetve do nicanja stvori pokorica, nicanje se može olakšati drljanjem.
Zaštita od bolesti
Pošto proso raste i razvija se usporeno, korovi ga vrlo lako moru prerasti. Upravo zato, treba ih suzbiti na vrijeme. Ako se sjetva obavlja na nešto širem razmaku, tlo se prema potrebi kultivira.
Tlo se prema potrebi i štiti od bolesti i štetnika, a herbicidi se trebaju upotrijebiti na vrijeme kako bi se spriječila velika šteta na prosu.
Žetva
Proso ne dozrijeva jednolično i osipa se pa se žetva obavlja na samom kraju zriobe i to kombajnom. Dvofaznu žetvu treba obaviti nešto ranije.
Skladištenje
Sušenje sjemena prosa, spremanje i skladištenje, obavljaju se na isti način kao i kod pšenice. U suhom stanju, zrno se može očuvati jako dugo jer nema mogućnosti razvoja plijesni.
Sušenje prosa obično se obavlja jednom od brojih sušara koje rade na principu smjese zagrijanih plinova ili zagrijanim zrakom.
Suše se sva zrna prosa čija je vlažnost iznad 16 posto, ali maksimalna dopuštena temperatura za sušenje ne smije biti veća od 40°C.
Ljekovita svojstva
Proso se preporučuje uvesti u prehranu jer tijelo od njegova konzumiranja ima višestruke koristi. Proso ima čak 15% bjelančevina što znači da je idealna namirnica u vegetarijanskoj kuhinji, a osim toga, bogat je vitaminom B, te mineralima kao što su željezo, mangan, magnezij, kalij i fosfor.
Zbog bogatstva magnezija, proso čuva zdravlje srca, snizuje visoki krvni tlak i kolesterol te ublažava migrene. Pošto spada među alkalne namirnice, lako je probavljiv i siguran za osjetljiv želudac.
Radi se o visoko vrijednoj žitarici s puno vlakana i malo šećera pa se preporučuje i u prehranu dijabetičara jer ima nizak glikemijski indeks.
Proso u kulinarstvu
Proso je namirnica neutralnog, orašastog okusa pa se tako može i pripremati na razne načine te koristiti i u slanim i slatkim jelima. Možete ga skuhati tako da bude mekan ili hrskav, zavisno od toga kako ćete ga dalje pripremati.
Proso se općenito priprema tako da se za početak ispere i ocijedi. Nakon toga, u posudu se uliju dvije i pol šalice vode te se ostavi da ona zakipi. Potom, u vodu ubacite šalicu prosa, poklopite posudu i kuhajte 15-ak minuta na nešto nižoj temperaturi.
Nakon 15 minuta ugasite vatru i ostavite da odstoji još 20 minuta pa začinite i pripremite dalje po želji.
Želite li dobiti mekaniji proso, povećajte količinu vode za jednu šalicu više pa ga kuhajte pokriveno dok se voda potpuno ne apsorbira, što će biti za otprilike sat vremena.
Za hrskaviji proso, prije kuhanja ga tostirajte tako što ćete ga popržiti na tavici tri minute. Zatim dodajte vodu i poklopite.
Proso možete ubaciti u svoje omiljene salate, pripremiti ga s povrćem ili dodati piletinu ili tofu. Bit će i odličan doručak pa ga možete pripremiti tako da ga prelijete mlijekom i dodate mu suho voće, cimet i med.
Zanimljivosti
Proso se od doba neolita uzgajalo u područjima suhih klima sjeverne Kine i Afrike. Ovo drevno sjeme upotrebljavalo se kao alat za izradu zdjele, a arheolozi su otkrili 4000 godina staru zdjelu u sjeverozapadnoj Kini.
Kroz neko vrijeme, uzgoj prosa se proširio po cijelom svijetu.
U Srednjem vijeku proso se jelo često za obrok i bilo je popularnije od pšenice, a Gali i Rimljani su od njega radili kašu.
Iako je postalo popularno, u Europi i Americi se proso većinom koristilo samo za prehranu stoke. Zanimanje za proso u posljednje vrijeme sve više raste jer se radi o namirnici koja spada u bezglutensku prehranu. Za razliku od većine žitarica, proso nema glutena.
Foto: DerWeg / Pixabay
Odgovori