Sirak (lat. Sorghum) je jednogodišnja biljka iz porodice trava (Poaceae). Uzgaja se u različite svrhe, od prehrane ljudi pa do prehrane životinja te u industriji.
Sirak je žitarica kratkog dana, porijeklom iz Afrike, a koja se uzgaja za prehranu ljudi i stoke. Stočni sirak koristi se u različite svrhe, od prehrane ljudi pa do prehrane životinja te u industriji za proizvodnju šećernog sirupa, alkohola, škroba i glukoze.
S obzirom na način iskorištavanja sirak možemo podijeliti na tehnički sirak (proizvodnja metli i četki), sirak zrnaš (proizvodnja zrna), krmni ili šećerni sirak (proizvodnja stočne krme). Ponekad se pod vrste sirka dodaje i sudanska trava, dok je neki smatraju zasebnom vrstom. Sudanska trava koristi se za prehranu stoke, a ponekad se i križa sa zrnašem kako bi se dobio hibrid krmnog sirka.
Stočni sirak je jednogodišnja biljka koja nema podzemni podanak pa se u našim uvjetima ne može lako prizemljiti. S druge strane, hibridni sirak se širi sjemenom.
Korijen stočnog sirka izgleda poput korijenja ostalih žitarica. Prodire u dubinu do dva metra te u širinu do jednog metra. Korijen ima dobru usisnu snagu te razvija i zračno korijenje koje biljci daje otpornost na polijeganje, poput kukuruza. Stabljika stočnog sirka može narasti do visine od 7 m. Izvana je glatka te je prekrivena voštanom prevlakom. U isto vrijeme je žilava te vrlo savitljiva, a iz nje rastu koljenci i 10 do 20 međukoljenca.
Listovi najviše liče listovima kukuruza, ali plojka im je nešto uža te plavo-zelene boje. Cvjetovi se nalaze na metlici, a plod je ovalnog ili jajastog oblika s pljevicama ili bez. Stočni sirak je stranooplodna biljka, ali može biti i samooplodna. Duljina vegetacije stočnog sirka iznosa od 3,5 do 4,5 mjeseca.
Informacije
Latinski: Sorghum
Engleski:
Porodica: trave (Poaceae)
Visina: do 7 m
Uvjeti: plodno, dobro sturkturirano i lako tlo
Klima: tropska do umjereno kontinentalna
Sjetva: kada temperatura tla dosegne 12 - 15°C, početkom svibnja
Žetva: ovisi od cilja proizvodnje biomase
Upotreba: prehrana, stočna hrana
Srodnici
Sjetva
Vrijeme sjetve stočnog sirka ovisi o tome za što se sirak uzgaja. Glavna sjetva vrši se kada se tlo ugrije na temperaturu od 12 do 15°C, a to se obično događa početkom svibnja. Sjetva traje do kraja svibnja, a treba paziti da se sirak posije u toplo tlo jer sporije raste. Sije se sijačicom u pravilno određene redove. Sirak za zrno i sirak metlaš siju se u redove razmaka od 50 do 60 cm između redova te do 10 cm u redu, dok se sirak za proizvodnju zelene mase sije u nešto užim redovima. Sirak ima sitno sjeme koje se ne sije duboko. Preporučena dubina je od 2 do 3 cm, ali ovisi o vlažnosti i tipu tla.
Obrada tla za stočni sirak obavlja se isto kao i kod kukuruza. No, pošto se sije kasnije nego kukuruz, postoji mogućnost od isušivanja tla i razvoja korova. Stoga, tlo treba kultivirati sve do sjetve. Zbog sitnog sjemena i usporenog početnog razvoja biljke, potrebno je uložiti puno truda u obradu zemlje prije sjetve kako bi ona mogla kvalitetno obaviti.
Obrada tla ovisi o pretkulturama. Oranje treba obaviti u jesenskim mjesecima na dubini do 30 cm, a uz oranje se preporučuje i gnojidba. U rano proljeće treba još jednom obraditi tlo, odnosno zatvoriti brazdu kako ne bi došlo do gubitka vode i kako bi se tlo dobro pripremilo za sjetvu. Prije sjetve treba se stvoriti mrvičasta struktura tla. Najbolji alat je sjetvospremač do dubine sjetve.
Sijete li ga na loša tla, najbolje ga je staviti na prvo mjesto u plodoredu jer će tako dati najbolje rezultate. Može se posijati nakon mahunarki, strnih žitarica, okopavina i drugih ne tako povoljnih kultura. Nakon žetve stočnog sirka nije dobro sijati ozime kulture jer kasno dozrijeva i ostavlja puno korijena i nadzemnih organa pa je teško obaviti kvalitetnu oranje. Upravo radi toga, najbolje je da se nakon stočnog sirka na tlo posiju jare kulture.
Tlo
Stočni sirak će najbolje uspjeti na lakim, dobro strukturiranim i plodnim tlima, slabo kiselog do neutralnog pH.
Gnojidba
Za dobar rast i razvoj pristaju mu mineralna i organska gnojiva. Raspored gnojidbe identičan je kao i kod kukuruza.
Temperatura
Najmanja temperatura za klijanje iznosi od 10 do 12°C, a najbolja je ona od 30 do 35°C. Stočni sirak je otporan na vrlo visoke temperature. Tako može izdržati sve do 45°C. Najbolja temperatura za rast stočnog sirka je ona od 27 do 30°C. No, ne podnosi niske temperature pa već ispod 15°C slabije raste, a temperature ispod 10°C mogu zaustaviti njegov rast.
Voda
Stočni sirak je otporan na sušu. Jedino će mu u vrijeme nicanja i kod početne faze rasta, sve dok ne razvije korijen, trebati dobra opskrba vodom.
Održavanje nasada
Nakon sjetve potrebno je obaviti valjanje. U slučaju da se stvori pokorica, treba je usitniti drljanjem na vrijeme. Potrebno je obratiti pažnju na suzbijanje korova, prihranu i kultivaciju, a sve to obavlja se isto kao i kod kukuruza.
Zaštita od bolesti
Pošto stočni sirak sporo raste, preporučuje se zaštita od korova primjerenim herbicidima koji se upotrebljavaju i za zaštitu kukuruza. Treba biti oprezan da se ne upotrijebe oni herbicidi koji djeluju i na suzbijanje divljeg sirka u kukuruzu.
Žetva
Uzgajamo li stočni sirak za proizvodnju zrna, žetvu je potrebno obaviti u punoj zriobi. Stočni sirak će dozreti ravnomjerno i neće se osipati. Preporučuje se žetvu obaviti adaptiranim žitnim kombajnom.
Sirak za silažu i zelenu stočnu hranu žanje se u vrijeme metličanja i prije, a žetva se obavlja silokombajnom. Sirak metlaš i šećerni sirak se s druge strane žanju ručno u punoj zriobi.
Za zelenu masu, sirak se kosi do početka metličanja. Nakon što nikne, potrebno je pričekati 40 do 50 dana za košnju. Najbolje ga je kosiri kod visine od 100 do 120 cm. Za napasivanje najbolje ga je koristiti kad dosegne visinu od 60 do 80 cm. Ne preporučuje se koristiti ga ranije za ispašu stoke jer se ona može otrovati nitritima. Posebice ako se sirak prihranjuje KAN-om. Najčešće se koristi za prehranu krava koje daju mlijeko.
Skladištenje
Zrno stočnog sirka se suši dok se ne postigne vlaga od 14% te se sprema kao i zrno svih ostalih žitarica.
Ljekovita svojstva
Iako se sirak ili sorghum na našim područjima koristi isključivo kao stočna hrana njegova nebrojena ljekovita svojstva govore o tome zašto je ova žitarica toliko popularna u Africi, Indiji i Kini.
Sirak je bogat vitaminima i mineralima od kojih se najviše ističu vitamin niacin i tiamin te minerali kalij, fosfor i željezo.
Može se koristiti kao prevencija kod artritisa, alergija, dijabetesa te bolesti srca i prekomjerne težine.
Sirak u kulinarstvu
Od sirka se može pripremiti ukusna kaša koja će odlično prijati uz meso ili povrće, a njegovo brašno se može koristi i kod pripreme kolača, kruha i peciva. Uz malu količinu ulja, možete pripremiti ekspandirani sirak, koji može poslužiti kao zdrava i ukusna grickalica, odnosno zamjena za kokice od kukuruza.
Zanimljivosti
Za prehranu ljudi najčešće se uzgaja u Indiji, Kini i Africi, dok se u drugim dijelovima svijeta uzgaja za stočnu hranu. Zauzima čak 44 milijuna hektara površine u cijelom svijetu, a koristi ga više od 550 milijuna ljudi. Najveći svjetski proizvođači sirka su: SAD, Nigerije, Čile, Indija, Meksiko i Argentina.
Odličan je izbor za regije u kojima nema puno oborina te u kojima tla nisu najbolje kvalitete. U Hrvatskoj se obično koristi kao stočna hrana i kao energent za plinska postrojenja.
Foto: Schwoaze / Pixabay
Odgovori