Hrastova sjajnica (lat. Ganoderma lucidum) je jestiva gljiva iz porodice Ganodermataceae. Vrsta šumske gljive koja se ne konzumira klasičnim načinom.
U Kini je poznatija pod nazivima Linghzi, Ling chi ili Ling chih, a u Japanu pod nazivima Reishi, Sawaitake ili Mannentake, koji označavaju japanske riječi za 10.000 godina, božanska i gljiva dobre sreće. Korejska imena ove gljive su Boolrocho i Youngji, a u prijevodu označavaju besmrtnu biljku i duh vječne mladosti. U prirodi se može naći na panjevima bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, ali je tipična i za korijenje raznih drveća izvan šume.
Raste na stablima kao parazit i to na živom deblu kojeg uništava, a na neživom kao saprofit kojeg razgrađuje. Najčešće se može naći na hrastu, ali može rasti i na drugim vrstama bjelogoričnog drveća. Plodna tijela ove gljive najčešće su jednogodišnja, a nešto rjeđe višegodišnja.
Dužina hrastove sjajnice može biti od 10 do 30 cm, a širina joj može biti od 3 do 8 cm.
Klobuk lisnate sjajnice ima promjer od 5 do 10 cm, nepravilan je, ali kružan, te je sjajan, tvrd. Specifičan je po izraženim koncentričnim krugovima, čija boja se preljeva od tamnocrvene u sredini do bijele boje na rubovima koji su valoviti i nepravilni. Cjevčice su bijele sa sitnim rupicama i kratke, a spore su smeđe boje. Oblikom podsjeća na bubreg ili lepezu, te mu je gornja strana glatka, grbava i valovita. Sjaji se kao da je lakirana te može biti raznih nijansi crveno smeđe boje.
Stručak je grbav i nepravilan te je postrance postavljen u odnosu na klobuk. Tvrd je i sjajan kao i klobuk, na dodir gladak te valjkastog oblika, te je tamno-kestenjast. Cjevčice ove gljive su oker boje, te su glatke, a himenofor je cjevast. Visina mu doseže od 5 do 25 cm, širina mu je od 1 do 3 cm, također se doima kao da je lakiran te je tamno smeđ.
Meso hrastove sjajnice je u početku spužvasto, a s vremenom postaje drvenasto.
Hrastova sjajnica rasprostranjena je u Europi i Aziji, a kod nas u Hrvatskoj je dosta rijetka gljiva. Nešto rjeđe se može naći i u Gorskom kotaru te na Velebitu.
Raste u parkovima i listopadnim šumama, uz panjeve ili stabla hrastova. Može rasti i na javoru, brijestu i vrbi. Uzrokuje bijelu trulež hrasta, a rijetko se može naći i na četinjačama. Na samo dva, od tri starija drveta, potaknut će se rast hrastove sjajnice što je čini ekstremno rijetkom vrstom.
Informacije
Latinski: Ganoderma lucidum
Engleski: Reishi i Ling Zhi
Porodica: Ganodermataceae
Stanište: uz panjeve i na stablima hrasta, ali raste i u listopadnim šumama te parkovima
Berba: od svibnja pa do rujna, u ljeto i u jesen
Uzgoj: na oblicama, supstratu, drvenim čepovima, piljevini ili zrnu žitarica
Upotreba: samo u ljekovite svrhe
Jestive gljive
Vrste
U našim šumama poznate su četiri vrste hrastove sjajnice te su sve nejestive:
- plosnata
- fajferova
- posuta
- crnogorična
Sadnja
Hrastova sjajnica se može kontrolirano uzgajati na klasičan način na drvetu, na oblicama ili panjevima, ali i na supstratu od piljevine. Gljive rastu na temperaturi od 20 do 25°C, pri vlazi od 90%, a veća je potreba za zrakom, te svijetlom i to 12 sati na dan. Kvalitetan micelij za uzgoj može se naći i kod nas u Hrvatskoj, na drvenim čepovima, piljevini ili zrnu žitarica.
Proraštanje micelija odvija se na temperaturi od 27 do 30°C, pri čemu je vlaga na 95 do 100%. U ovom postupku nije potrebno svijetlo, ali je potrebna visoka razina ugljikovog dioksida. Inkubacija traje od 15 do 20 dana, a početak formiranja gljiva može se očekivati na 18 do 20°C pri vlazi od također 95 do 100%. I u ovom procesu potrebna je visoka razina ugljikovog dioksida, a svjetlost je potrebna od 4 do 6 sati na dan.
Uzgoj na oblicama
Najjednostavniji je klasičan uzgoj na oblicama. Za sadnju hrastove sjajnice se najčešće koriste oblice od javora, vrbe ili hrasta. Oblice se režu na dužinu od 20 do 25 centimetara, inokuliraju se i stavljaju u posebne posude ili tegle, a oko njih se stavlja piljevina te na vrh zemlja.
Inokulacija se može obavljati na zaštićenim prostorima pvri optimalnoj temperaturi od 25 do 30°C. Inokulacija ili ubacivanje micelija u oblice može se obaviti bušenjem rupa ili urezima isto kao što se to čini i kod Shiitake gljiva. U Japanu i Kini nakon procesa inokulacije, oblice se ukopaju u tlo te ih se pokriva tankim slojem zemlje. Mjesto na kojem će se ukopati oblice mora biti u hladu i mora se osigurati vrlo visoka vlažnost.
Proraštanje uvelike ovisi o temperaturi te može trajati od 6 pa čak do 20 mjeseci, nakon čega se u povoljnim uvjetima plodonošenje može protegnuti i na 5 godina.
Nakon što proraštanje završi, uzgoj hrastove sjenice se može nastaviti u zaštićenom prostoru gdje je prisutno svijetlo i visoka vlaga koja bi trebala biti oko 95%.
Uzgoj na supstratu
Sadnja hrastove sjajnice moguća je i na supstratu koji je napravljen od strugotina i piljevine isto kao i kod Shiitake gljive. Supstrat koji se stavlja u vrećice, mora biti prethodno steriliziran na 120 stupnjeva oko dva sata, te se nakon hlađenja ubacuje micelij. Proraštanje završava nakon 20 do 25 dana na temperaturi od 20 stupnjeva. Prve gljive se mogu pojaviti nakon 40 danas uz obavezno održavanje vlage u zraku.
Berba
Prinosi ove gljive su relativno maleni, od 10 do 15% od težine vlažne mase supstrata kroz okvirno 3 mjeseca.
Uglavnom se sabire u ljeto i u jesen.
Skladištenje
Kako bi se hrastova sjajnica očuvala, suši se oko 8 sati na 60 stupnjeva te se potom sprema u plastičnu ambalažu ili staklenku kako bi se zaštitila od vlage i insekata.
Ljekovita svojstva
Svoje ljekovito djelovanje, hrastova sjajnica može zahvaliti raznim kemijskim sastojcima, kao što su flavonoidi, steroidi, razni glikozidi, fenoli te neki od najvažnijih makro i mikro elemenata. U njenom plodnom tijelu utvrđene su esencijalne i neesencijalne aminokiseline, beta glukani, polisaharidi, triterpenoidi, kumarini, fitoncidi, saponini, te vitamini C i D, B3 i B5, isto kao i alkaloidi. Od mikro i makro elemenata izdvajaju se magnezij, željezo, mangan, kalcij, natrij, germanij, sumpor, selen, srebro, cink te bakar i fosfor. Djeluje antivirusno i stimulira jačanje imunosnog sustava.
Ljekovita sjajnica ima visoki sadržaj polisaharida i kao takva, njezin spektar ljekovitih i preventivnih učinaka je širok. Ostali spojevi ove gljive također mogu imati ljekovite učinke poput polisaharida beta glukana koji imaju antireumatsko i imunomodulatorno djelovanje.
Snažan učinak ima i na patogene bakterije, a pravilna konzumacija hrastove sjajnice ima sposobnost sniziti razinu kolesterola i šećera u krvi te povišeni arterijski tlak. Prisutna je i visoka koncentracija germanija koja aktivira procese izmjene tvari, a pospješuje i protutumorsku aktivnost, zbog mnogih navoda da ima analgetska, protuvirusna i antibakterijska svojstva zaštite od zračenja. Također germanij sudjeluje u optimalnom transportu kisika iz pluća u sva tkiva u tijelu.
Hrastova sjajnica dobro djeluje i na zaštitu jetre te imaju učinak umirivanja boli zbog fitoterpenoida i njihovih antialergijskih, antitumorskih i antioksidacijskih svojstava. Svi ti spojevi zaslužni su za dobar protok krvi te sprječavanje stvaranja tromba, a poboljšava se iskorištenje i učinkovitost kisika u organizmu. Vrlo je česta u liječenju kroničnog hepatitisa, side i bronhijalne astme.
Ljekovita svojstva ove gljive su iznimna, a treba se koristiti prema posebnim receptima tako da je samljevena u prah, u obliku čaja i tinktura. U ljekovite svrhe najčešće se koristi u obliku kapsula s prahom kao dodatak prehrani ili u obliku tinkture.
Ne smije se uzimati duže od 3 do 6 mjeseci, jer postoji mogućnost od izazivanja alergijskih reakcija poput suhe usne šupljine grla, suhoće nosnica, vrtoglavice, svrbeža, glavobolja, osipa, iritacije želuca, krvarenja iz nosa ili krvave stolice. Ne preporučuje se konzumacija hrastove sjajnice osobama koje uzimaju lijekove za podizanje krvnog tlaka i protiv dijabetesa.
Zanimljivosti
Hrastova sjajnica je vrsta šumske gljive koja se ne konzumira klasičnim načinom jer ima tvrdu kožastu strukturu i kao takva nije dobra za konzumaciju. U Kini i Japanu se često uzgaja zbog iznimno ljekovitih svojstava koje ima. Prepuna je kemijskog sastava što utječe na to da svjetski znanstvenici još uvijek aktivno istražuju sav kemijski sastav ove gljive i potvrđuju njena ljekovita svojstva.
U jugoistočnoj Aziji, svjetska potrošnja proizvoda od hrastove sjajnice, bila je 1995. godine procijenjena na više od 1,6 milijardi dolara, što ukazuje na popularnost i zastupljenost ove gljive u tom području.
U procesu sušenja gljiva gubi na težini, te ima nekoliko varijeteta. Ovisno o supstratu na kojem raste ili se uzgaja mijenjaju se i njezin vanjski izgled, ljekovita svojstva i sastav.
Autor: M.F., Foto: 4170730 / Pixabay
Odgovori