Slamnatica (lat. Stropharia rugosoannulata) je jestiva gljiva iz porodice strnišnica (Strophariaceae). Cijela gljiva je jestiva, jedino stručak može biti nejestiv ako je pretvrd.
Slamnatica (stropharia rugosoannulata, rugosus - naboran, annulata - s vjenčićem), a nazivi koji se još koriste su Geophila rugosoannulata, Psilocybe rugosoannulata i Naematoloma ferrei, a u narodu je poznata i pod imenima: žuta vitičarka, Ferrijeva vitičarka i pečurkasta strnišnica.
U engleskom jeziku se koriste nazivi: wine cap stropharia, burgundy mushroom, king stropharia i godzilla mushroom (jer može narasti tako da teži 2 do 3 kg), u njemačkom jeziku: Riesen-Träuschling i Kultur-Träuschling, u francuskom: stropharie à anneau rugueux, strophère rouge vin, géant de jardin, champignon de Bourgogne i stropharia roi, u talijanskom fungo godzilla, te u slovenskom jeziku kukmakova strniščnica.
Ima klobuk širok od 5 do 20 cm, žute ili smeđe boje, s ljubičastom nijansom. Klobuk je u početku polukružni, a u nastavku otvoren, gladak, mesnat i sjajan. Ako se radi o starijoj gljivi, klobuk je najčešće kružno ispucan, a u početku ima ostatke zastorka. Ima i listiće koji su, dok je gljiva jako mlada, bijele boje, a kasnije poprimaju ljubičastocrnu boju, postaju gušći, deblji i u pazušcu zaokruženi. Kod mladih gljiva stručak je također bijele boje, a kasnije postaje žut. Pun je i valjkastog oblika (u donjem dijelu je širi, a u gornjem dijelu ima prolazni jak vjenčić). Ima promjer od 10 do 35 mm, a visok je od 7 do 15 cm. Meso slamnatice je bijelo, a ispod kožice klobuka žuto. Nema posebnog mirisa (za razliku od, primjerice, šampinjona). Spore su glatke, eliptičnog oblika, a otrusina je ljubičastosmeđe boje.
Važno je napomenuti da postoji nekoliko otrovnih vrsta gljiva koje se lako mogu zamijeniti sa slamnaticom, ali one najčešće rastu na panjevima crnogoričnog drveća, pa ih je utoliko moguće razlikovati od nje.
Informacije
Latinski: Stropharia rugosoannulata
Engleski: Wine cap stropharia, Burgundy mushroom, King stropharia
Porodica: strnišnice (Strophariaceae)
Stanište: pognojene njive
Vrijeme rasta: u periodu od svibnja do listopada
Uzgoj: na organskim supstratima
Upotreba: u kulinarstvu i ljekovite svrhe
Jestive gljive
Uzgoj
Slamnatica raste od svibnja do listopada na dobro pognojenim njivama (s ostacima slame žitarica, piljevinom i slično). Može se uzgajati i na otvorenom i u zatvorenom prostoru. Sadnja slamnatice se obavlja u ožujku ili travnju, a u ljetnim mjesecima se ubiru prve gljive. Iako se u Hrvatskoj ne nalazi često u prirodi, uzgoj slamnatice je prilično jednostavan i ne zahtijeva puno prostora. Uspješno se uzgaja na organskoj podlozi, pa je najvažnije da osiguramo zdravu i suhu slamu ugodnog mirisa koja se povremeno mora zalijevati. Velika prednost je ta što supstrat (primjerice, bala slame) na kojemu je želimo uzgajati, nije potrebno sterilizirati.
Bilo bi dobro da mjesto na kojem želimo saditi slamnaticu bude zaštićeno od vjetra, sunca i kiše (preporučuje se pokrivanje polietilenskom folijom). Optimalna temperatura za uspijevanje slamnatice je od 5 do 25°C, dok temperatura od 33 stupnja može uništiti micelij.
Uzgoj u balama slame
Da biste uzgajali slamnaticu u balama slame, one moraju biti dobro nabijene i zavezane. Valja ih namakati u vodi sve dok ne dostignu težinu tri puta veću od one u suhoj verziji. Nakon što ih namočite, prenesite ih na mjesto na kojem ćete ih saditi, najčešće i optimalno to je voćnjak ili neko drugo mjesto u sjeni.
U balama se buše rupe u koje stavljamo micelij. U jednu balu se stavlja najviše 500 ml micelija. Nakon stavljanja micelija, bale se zatvaraju i pokrivaju crnom polietilenskom folijom. Bale je potrebno vlažiti u sunčanim razdobljima.
Prve gljive niču nakon 2 do 3 mjeseca, nakon što prođe razdoblje inkubacije. U 3 mjeseca berbe količina ubranih gljiva po bali iznosi od 4 do 10 kg. Opasnost pri ovakvom odabiru uzgajanja je mogućnost štete od glodavaca, puževa ili insekata.
Uzgoj u slami
Kod uzgoja slamnatica u slami koja nije u balama, potrebno je slamu staviti u drvene ograđene prostore (kalupe, okvire). U njih stavljamo rastresitu slamu u sloju debljine 20 cm. Na to se stavlja micelij, te potom opet otprilike 10 cm slame, nakon čega se sve dobro nabije. To se sve prekrije crnom polietilenskom folijom.
Ovakav način uzgoja preporučuje se pod nadstrešnicama ili u prostorijama kao što su podrum, šupa, štala. Nakon otprilike 2 mjeseca slama se pokriva zemljom. Ta zemlja treba biti rastresita i kisela (do 6 pH). Idealno je pomiješati zemlju iz šume ili vrta i treset. Zemlju treba umjereno zalijevati te ponovno pokriti folijom. Nakon 10 do 15 dana možemo očekivati prve gljive za berbu.
Berba
Berba slamnatice ovisi o načinu uzgoja. Kod uzgoja u balama slame, prve slamnatice očekujte nakon 2 do 3 mjeseca, dok će gljive uzgojene u slami niknuti već za 10 dana. Kada se klobuk počne odvajati od stručka, znači da je gljiva dosegnula idealnu veličinu i može se ubrati.
Ljekovita svojstva
Slamnatica je izrazito nutritivno bogata, sadrži vlakna (prilično je korisna za probavu), vitamin D (pomaže kostima i zubima), aminokiseline (pomaže kosi, koži, noktima, a i tijelu osigurava dodatan izvor energije), proteine (potpomaže uravnoteženoj prehrani), željezo (pomaže krvožilnom sustavu), bakar (održava živčani sustav zdravim te ojačava imunološki sustav, pripomaže proizvodnji kolagena) i kalcij (održava kosti jakima, pomaže normalnom radu živčanog i mišićnog sustava, pomaže regulaciji srčanog ritma, krvnog tlaka i zgrušavanja krvi, a kalcij je važan i za hormonsku ravnotežu).
Slamnatica u kulinarstvu
Vrlo je ukusna gljiva, pa se može pripremati na različite načine. Mnogi kažu da ima okus sličan teletini.
Idealna je za pripremu gotovo svih vrsta jela, posebice juha, jela u loncu i umaka (dakle, pirjanje). Osim toga, može se grilati i sotirati. Također može se narezati i umiješati u umake od mesa ili rižoto, pržiti s ostalim jesenskim povrćem, mesom i ribom. Može se dodati i u juhu ili se napuniti i peći. Ako pripremate starije gljive, preporučuje se odrezati stručak jer može biti tvrd i žilav. Dobro se slaže sa sokom od limuna, vinom, divljim lukom, muškatnim oraščićem, komoračem, palentom, tjesteninom, kvinojom i rižom.
Pohranjena u hladnjaku u papirnatoj vrećici (škarniclu) slamantica može izdržati do tjedan dana.
Zanimljivosti
Slamnatica je relativno rijetka gljiva. Postoji više vrsta slamnatice, najviše ih je smeđe boje, ali postoji i jedna vrsta potpuno bijele boje. Najviše je rasprostranjena u Europi i Sjevernoj Americi, a može uspjeti i na Novom Zelandu i u Australiji.
Autor: S.V., Foto: Ann B. (Ann F. Berger) / Wikimedia
Odgovori