Sezam (lat. Sesamum) je biljka iz porodice sezamovki (Pedaliaceae). Uzgaja se zbog mahuna punih sjemenki koje se koriste u prehrambene svrhe.
Sezam je jedna od najpoznatijih sjemenki koje se konzumiraju kod nas, iako joj je prirodno stanište tropsko i suptropsko područje. Jako se ustalio i u našoj prehrani, što nije ni čudo s obzirom na njegova nutricionistička i ljekovita svojstva. Sezam je u ovim područjima nešto zahtjevnije uzgojiti zbog klime i vlage, ali ako se obrati pozornost na njegove potrebe, onda to nije nemoguće.
Najviše se uzgaja kao pretkultura u postrnoj sjetvi jer ima kratku vegetaciju, rano dozrijeva, nema velike žetvene ostatke, ostavlja tlo čisto od korova i, vrlo važno, nema zajedničkih bolesti ni štetnika s većinom naših kultura.
Sezam pripada porodici kritosjemenjača, što znači da mu se sjeme nalazi unutar ploda. Biljka sezam je jednogodišnja i može narasti od 50 do 100 cm visoka. Stožastog je oblika i širi se od 4 do 14 cm. Listovi na dnu su mu široki oko 5 cm i sužavaju se prema vrhu do 1 cm. Cvijet sezama može biti od bijele do purpurne boje, a mogu se pronaći o oni od žutih do plavih i ljubičastih boja. Dugi su od 3 do 5 cm i cjevastog oblika. Korijen je vretenast, manje usisne snage i slabije razvijen.
Sjemenske sezama najčešće su bijele, ali mogu biti i smeđe ili crne. Razvijaju se u tobolcima kojih na biljci može biti do 100 i u svakom se razvije oko 50-ak sjemenki. Sjeme sezama je ono koje se i konzumira, a posebno je zdravo i cijenjeno zbog velikih količina ulja koje sadrži. Sezam ima najveći postotak ulja među svim uljaricama i to između 50 i 60%. Ostatak odlazi na bjelančevine, ugljikohidrate, vitamine i minerale.
Informacije
Latinski: Sesamum
Engleski: Sesame
Porodica: sezamovke (Pedaliaceae)
Visina: 50 do 100 cm
Uvjeti: pjeskovita i siromašna tla
Klima: tropska i suptropska
Sjetva: sredinom svibnja
Žetva: rujan
Upotreba: prehrana, ljekovite i medicinske svrhe
Srodnici
Sjetva
Sezam je najbolje sijati u postrnoj sjetvi, nakon što se pobere krumpir, ječam, grašak, grah mahunar ili uljana repica. Sezam se kasno sije i vegetaciju mu je kratka pa je zato povoljan za takvu sjetvu. Ako se sezam sije kao glavna kultura, onda mu pretkulture mogu biti žitarice, mahunarke u zrnu, pamuk i krmne kulture.
Odmah nakon žetve ranih pretkultura, mora se obraditi tlo i to tako da se preore na dubinu od 10 cm i zatim istanjura. Na početku kolovoza još se jednom treba preorati na 20 cm i poravnati, a onda na jesen obaviti duboko oranje. Ako ste prije sezama sadili kasne pretkulture, onda se obavlja samo jesensko dubinsko oranje. Počekom proljeća, kada tlo postane suho, treba se zatvoriti zimska brazda i ona pred samo sijanje, tlo se priprema sjetvospremačem.
Otprilike sredinom svibnja, kada se temperatura zraka popne na 15 do 20°C, vrijeme je za sjetvu sezama. Sije se sijačicama za sitnosjemene kulture.
Tlo
Sezamu za rast trebaju laka tla, dobre strukture, jer ima slabo korijenje koje se neće razviti na težim tlima. Tla moraju biti i plodna, najbolje neutralne reakcije ili slabo kisele pH vrijednosti.
Ako ga sijemo za sjeme, razmak među redovima mora biti 45 cm, a među biljkama 7 cm, a ako se sije u postrnoj sjetvi, međuredni razmak može biti i 25 cm, a među biljkama 10 cm. Dubina sjetve je od 1,5 do 2 cm. Za hektar zemlje potrebno je oko 5 kg sjemena.
Gnojidba
Budući da sezam zahtjeva plodna tla za razvoj, srednje plodna tla treba nahraniti s 80 kg dušika, 90 kg fosfora i 100 kg kalija po hektaru. Polovica svih gnojiva dodaje se u osnovnoj obradi tla, a ostalu u pripremi tla pred sjetvu.
Temperatura
Sjeme sezama klije na 15°C, iako su najpovoljnije one od 25 do 30°C. Budući da sezam dolazi iz toplijih krajeva Afrike i Indije, treba mu toplije vrijeme za uzgoj na ovim prostorima.
Osim viših temperatura, sezamu je za razvoj potrebna i optimalna količina svjetlosti. Sezam se uzgaja na područjima s kratkim danom i takvo osvjetljenje treba mu omogućiti i ovdje. Ono se postiže pravovaljanim međurednim razmakom i uzgojem na tlima s optimalnim nagibima, okrenutima prema svjetlu.
Voda
Sezam jako dobro podnosi sušu i nema određene zahtjeve prema vodi. Veće zahtjeve za vodom ima samo u periodu nicanja i cvatnje pa ako u tim vremenima nastupi suša, bez navodnjavanja, prinos sezama će se smanjiti.
Održavanje nasada
Nakon sjetve sezama obavlja se valjanje jer je sjeme jako sitno i time mu se omogućava bolji kontakt sa zemljom i vodom te ujedno potiče bolje nicanje i klijanje. Ako se na zemlji počne stvarati pokorica, ona se mora razbijati rotacijskim drljačama.
Ako je razmak među redovima veći, mora se obavljati i kultivacija, odnosno uništavanje korova okopavanjem ili plijevljenjem. Ponekad treba napraviti i prorjeđivanje nasada ako je sklop pregust i to nakon što biljke dobiju do 6 listova.
Početkom cvatnje dodaje se prva prihrana, istovremeno s kultivacijom. Ako nasade pogodi suša u vrijeme cvatnje, onda se treba pobrinuti i za navodnjavanje.
Žetva
Budući da sezam ne sazrijeva jednolično, a jednom kad sazre, sjeme mu se osipa, teško je odrediti točno vrijeme kada bi trebalo započeti žetvu. Ona se najčešće radi početkom rujna, kada dozru tobolci na donjoj trećini stabljike. Žetva se izvodi kombajnima, nakon čega se biljke vežu u snopove.
Snopovi se prekriju kako bi se zagrijali i time smekšali nedozrele tobolce. Snopovi se zatim izlože suncu i vjetru na 10 do 15 dana kako bi dodatno dozreli. Nakon što se većina tobolaca otvori, sjeme sezama trese se na ravnu podlogu, nabolje foliju ili ceradu, a može i betonsku podlogu.
Prinos sezama je nizak, oko 500 kg / ha. Može se znatno povećati na 1,5 t korištenjem suvremene tehnologije.
Skladištenje
Prije skladištenja sezam se mora sušiti dok mu razina vode ne padne na 8%. Nakon toga može se skladištiti, najbolje na temperaturu od 18°C i relativnu vlažnost zraka od 50%. Kod skladištenja bi vlaga sjemena morala biti manja od 6%.
Uzgoj klica sezama
Želite li uzgojiti klice sezama, trebat ćete sezam namakati 8 sati. Sjeme sezama klija nakon pet dana.
Uzmite sjemenke sezama iz organskog uzgoja pa ih namočite i ostavite na tamnom mjestu. Nakon osam sati, sjemenke procijedite pa ih stavite u staklenku. Neka budu ravne i jednolično raspoređene. Poprskajte ih vodom tako da budu vlažne, ali da ne plivaju u vodi. Staklenku je tada potrebno prekriti gazom i zavezati gumicom.
Tijekom dana nekoliko puta sjemenke je potrebno isprati i izliti vodu iz staklenke kako ne bi došlo do razvoja štetnih mikroorganizama.
Posljednji dan klijanja, klice prebacite na prozor kako bi zadobile ljepšu boju. Prebacite ih u drugu posudu, očistite i uklonite ljuske s njihove površine.
Za kraj ih osušite i čuvajte u hladnjaku najduže dva tjedna. Ako primijetite plijesan, bacite ih i nemojte ih koristiti.
Ljekovita svojstva
Sjemenke sezama bogate su zdravim uljima koja sadrži nutricionističke i ljekovite sastojke kao što su nezasićene masne kiseline, bjelančevine, vitamin A, vitamin E i vitamine B skupine i minerale, među kojima najviše kalcij, a zatim i željezo, magnezij, mangan, cink, fosfor i kalij.
Osim toga, sezam sadrži i sezamin i sezamolin, dva sastojka koja, uz magnezij, smanjuju loši kolesterol u krvi i time snizuju krvni tlak. Nutrijenti iz sezama reguliraju i šećer u krvi, čime sprječavaju razvoj dijabetesa ili smanjuju njegove tegobe.
Redovita konzumacija sezama uklanja zubni plak i sprječava razvoj bakterija u usnoj šupljini, čime se smanjuje kvarenje zubi i rizik od bolesti usne šupljine. On održava zdravlje probave jer je bogat vlaknima. Ublažava konstipaciju i slične tegobe probavnog sustava. Sezam ublažava i reumatoidni artritis jer je bogat bakrom koji smanjuje artritičnu bol i oticanje. Kalij i kalcij iz ovih sjemenke općenito održava kosti zdravima, baš kao i srce i krvožilni sustav.
Sezam u kulinarstvu
Sezam se kod nas najčešće koristi kao posip na razna peciva ili kruh, a u posljednje vrijeme i kao dodatak mueslima i sličnim žitaricama koje se jedu za doručak. Ipak, primjena sezama u kulinarstvu mnogo je veća.
Sezam je neizostavni dio tahinija, namaza od sezama, ali i humusa, namaza od slanutka. Sezam je odličan dodatak raznim umacima, a pogotovo dipovima, primjerice, za tortilje.
Sjemenske se mogu dodavati i u jela od tjestenine i riže te u razne salate. Obogatit će jela s povrćem, pogotovo mrkvu, tikvicu, brokule, paprike, patlidžane i slično. Ulje od sezama također može ići u razna jela, primjerice juhe, salate, marinade, jela od mesa, povrća i ribe.
Zanimljivosti
Riječ sezam znači "plod sezamove biljke" i dolazi of latinske riječi sesamum, preuzete od grčke riječi sesamon. U grčkom jeziku riječ se ustalila po uzoru na starobabilonsku riječ koja je značila "biljno ulje".
Divlji sezam raste na područjima Afrike i manjim dijelovima Indije, pa se smatra da su ove zemlje mjesta gdje su rasli njegovi prvi primjerci. Smatra se jednom od najstarijih uljarica na svijetu i koristio se još 3.500 godine prije Krista.
Danas se uzgaja diljem svijeta, a najveći uzgajivači su Indija, Kina, Mianmar, Sudan, Etiopija, Nigerija i Uganda. Od toga čak 70% proizvodnje otpada na Azijske zemlje, a 26% na Afričke. Sredinom 20. stoljeća sezam se počeo uzgajati i u Americi, točnije u Teksasu, ali i dalje se više sjemena uvozi nego uzgoji, jer su potrebe tržišta puno veće od onih koje proizvodnja može namiriti.
Zanimljivo je da je uzrečica "Sezame, otvori se" iz priče Ali Baba i 40 razbojnika, doista nastala po uzoru na sezamov plod, odnosno mahunu koja se otvori kada sjemenje u njoj sazre.
Foto: Anna Frodesiak / Wikimedia
Odgovori