Brokula (lat. Brassica oleracea var. italica) je zeljasta biljka koja pripada porodici kupusnjača (Brassicaceae). Uzgaja se zbog ukusne jestive glavice zanimljive teksture.
Stabljika joj je dugačka 100 cm na kojoj se nalaze srednje dugačke peteljke sivozelene do plavozelene boje s listovima. Na vrhovima stabljike formira se cvat s cvjetnim pupovima bijele, zelene ili ljubičaste boje. Ako se brokula ne ubere na vrijeme, grane se izdužuju te gubi svoju vrijednost.
Uzgoj brokule moguć je na našim područjima jer brokuli odgovaraju ovi vremenski uvjeti za rast i razvoj.
Informacije
Latinski: Brassica oleracea var. italica
Engleski: Broccoli
Porodica: kupusnjače (Brassicaceae)
Visina: do 100 cm
Uvjeti: slabo kisela do neutralna tla
Klima: blaga mediteranska i kontinentalna
Sadnja: krajem svibnja
Berba: 100 do 120 dana od dana sadnje
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sadnja
Ako ćete obaviti ranu proljetnu sadnju, potrebna je obrada tla u jesen, a uključuje startnu gnojidbu s većim količinama kalija i fosfora. Preporučuje se priprema uzdignutih gredica kako bi se do proljeća i početka sadnje tlo bolje ugrijalo i potpuno osušilo.
Prije sadnje tlo je potrebno tretirati herbicidima. Malč od biorazgradive prozirne folije će pospješiti zagrijavanje tla, a ako se koristi crna PE folija može se izbjeći upotreba herbicida.
Ako brokulu saditi u kasno proljeće ili početkom ljeta, doći će kao drugi usjev. Stoga je potrebno dobro skinuti predkulturu i ukloniti sve biljne ostatke kako bi se tlo moglo dobro površinski obraditi. Trebamo dobiti zrnati sloj tla koji će biti pogodan za sadnju, odnosno kako bi se presadnice mogle dobro ukorijeniti.
Prije sadnje brokule dobro navlažite tlo na dubini od 30 cm sa 70 do 80% poljskog kapaciteta tla za vodu.
Brokula najbolje uspijeva na tlo gdje su prethodno bili posađeni celer, grah mahunar, salata, luk, rani krumpir i češnjak. Ne preporučuje se ponavljati proizvodnju brokule na istim površinama 4 godine.
Može se proizvoditi kao međukultura između salate, rajčice ili graha jer raste uspravno uvis pa ne zauzima puno prostora. Uz to, bere se kasnije od spomenutih kultura.
Brokula koja se sadi u srpnju bit će dostupna za berbu u jesen, odnosno u listopadu i studenom. Okvirni plan berbe možete očekivati od 100 do 120 dana nakon sjetve.
U primorskim mjestima brokula se može uzgajati i zimi zbog povoljne klime, a berba se očekuje od prosinca do ožujka.
Brokula se uzgaja iz presadnica koje imaju barem 5 dobro razvijenih listova. Razmak između sadnje u redu je oko 40 cm, a razmak između biljaka bi trebao biti 70 cm.
Tlo
Brokula nema velike zahtjeve prema tlu i klimi te se preporučuje za uzgoj prije ostalih kupusnjača. Tlo bi trebalo biti slabo kiselo do neutralno s pH vrijednosti od 6 do 6,5. Pošto brokula ne podnosi višak vode, tlo bi trebalo biti dobro drenirano.
Gnojidba
Da biste biljku pravilno pognojili, trebate poznavati sadržaj hranjivih biljnih tvari u tlu. Brokula poput svih ostalih kupusnjača ima plitak korijen pa joj je upravo zbog toga treba osigurati redovitu gnojidbu tijekom rasta.
Brokula je dosta zahtjevna što se tiče gnojidbe. Potrebne su joj veće količine komposta ili stajskog gnoja, ali i kompleksnog mineralnog gnojiva kao što je NPK 8:26:26 ili NPK 7:20:30. NPK gnojivo kod osnovne obrade tla ide u količini 6 do 8 dag / m2.
Najbolji rezultati postižu se kada se gnoji ovčjim gnojem jer joj takvo gnojivo najbolje odgovara. Kod osnovne obrade tla preporučuje se da dodate 2 do 3 kg / m2 ovčjeg gnoja.
Temperatura
Najbolja temperatura za rast brokule je od 14 do 19°C. Da bi se formirao cvat na biljci brokula mora biti izložena temperaturama nižima od 10°C. Ako su veće temperature u jesenskom ili proljetnom uzgoju biljka će imati jaču lisnu masu i sitne cvatove.
Brokula ne voli visoke temperature pa bi one iznad 25°C mogli dovesti do rastresitih cvatova, a visoke temperature i nedovoljna količina vode mogli bi dovesti do žućenja i propadanja.
Voda
Kod sadnje, biljku treba dobro zaliti, a ako se visoke temperature nastave svaki dan, potrebno je i svakodnevno zalijevanje. Kod zalijevanja treba je obvezno i prihranjivati mineralnim gnojivima.
Održavanje nasada
Nakon nekoliko dana od sadnje, pregledava se stanje, a na mjestima na kojima nedostaje više od 10% biljaka potrebno je prazna mjesta popuniti.
Da bi se uništio korov i stvorio povoljan vodo-zračni režim, preporučuje se primijeniti međurednu kultivaciju tla. Prva kultivacija tla obavlja se od tri do pet dana nakon sadnje, a kasnije svaki put nakon natapanja. Spomenuti posao obavlja se dok se svi redovi ne zatvore.
Na malim površinama brokula se može i nagrtati kako bi stvorila korijenje.
Korovi se mogu uništavati okopavanjem, kultivacijom i herbicidima.
Zaštita od bolesti
Brokulu mogu napasti mnogi štetnici zbog kojih nastaju velike ekonomske štete na nasadima. Najčešći štetnici brokule su:
- kupusna muha (lat. Delia radicum)
- kupusni buhači
- kupusni moljac (lat. Plutella xylostella)
- kupusna lisna uš (lat. Brevicoryne brassicae)
- veliki kupusar (lat. Pieris brassicae)
- kupusna pipa šiškarica
- duhanov resičar
- lisne sovice
Kupusna muha aktivna je kada temperaturu pređu 12°C. Tada muha koja je prezimila kao kukuljicu u tlu izlazi i polaže jajašca u korijen brokule. Nakon 3 do 8 dana iz jaja izađu ličinke koje uđu u korijen i tako ga uništavaju.
Kod kupusnog moljca postoji slučaj da prezimljuje ili kukljica ili leptir. U travnju leptiri polažu jaja iz kojih se za najviše 7 dana razvijaju gusjenice koje izjedaju listove.
Veliki i mali kupusar lete krajem travnja i početkom svibnja kada odlažu jaja i nakon 10 dana iz njih izlaze gusjenice koje izjedaju listove.
Postoje insekticidi kojima možete zaustaviti štetnike, no kod visokih temperatura mnogi od njih gube svojstva. Budite oprezni s insekticidima zbog pčela. Preporučuje se da prskanje obavite u ranim jutarnjim ili kasno večernjim satima.
Berba
Sezona brokule je od listopada do travnja. Bere se kada glavice dostignu određenu veličinu, a berbu obvezno treba obaviti prije nego što se cvjetovi otvore. Obično su promjera od 8 do 20 cm i mase oko 150 g.
Berba se vrši nožem i to tako da se reže cvat biljke i dio stabljike u dužini do 20 cm. Kada se skinu vršni pupovi potrebno je oko 15 do 20 dana da se razviju bočni cvatovi. Takvi cvatovi su manji, obično su promjera od 3 do 8 cm. Za upotrebu u svježem stanju koriste se obično primarni cvatovi dok se ovi bočni koriste za preradu.
Skladištenje
Brokulu je najbolje čuvati u hladnjaku i to u zatvorenoj vrećici do najviše 4 dana. Važno je da brokula bude na hladnom kako bi se očuvale velike količine vitamina C kojeg sadrži. Na sobnoj temperaturi vitamin C bi se mogao uništiti.
Kod spremanja brokule u hladnjak budite sigurni da je ona suha jer bi se na opranoj i vlažnoj brokuli mogla razviti plijesan. Brokulu možete spremiti i u zamrzivač.
Ljekovita svojstva
Brokula ima velike i snažne ljekovite moći i brojne dobrobiti za zdravlje. Osim što ima sve što vam je potrebno za zdravlje, ona utječe i na pomlađivanje i detoksikaciju tijela. Zbog velike količine magnezija i kalija, brokula utječe na reguliranje krvnog tlaka, a velike količine vitamina C i beta karotena jačaju imunitet i štite tijelo od raznih bolesti.
Preporučuje se i trudnicama jer sadrži folnu kiselinu koja je važna uza razvoj bebe, a osim toga utječe na obnavljanje stanica i djeluje preventivno protiv raka.
Sadrži sulforafan i flavonoid kaempferol koji štite od upala, čuvaju hrskavicu i pomažu u sprečavanju reume.
Bogata je vlaknima koja reguliraju probavu i razinu šećera u krvi. Vitamin B, lutein, folna kiselina i dijetalna vlakna bitni su za održavanje normalnih razina kolesterola, a lutein između ostalog i čuva zdravlje očiju. Zbog velike količine vitamina K i kalcija, čuva zdravlje kostiju i djeluje preventivno na osteoporozu, pomaže i kod mršavljenja. Sadrži malo kalorija, a puno hranjivih tvari. Zbog velikog udjela vode i vlakana izaziva osjećaj sitosti. Njezini sastojci imaju i protualergijsko djelovanje te sprječavaju astmu.
Brokula u kulinarstvu
Sirova brokula i brokula kuhana na pari sadrže najviše sačuvanih vitamina i minerala pa se preporučuje da je pripremate tako. Isto tako, brzim dinstanjem će se sačuvati većina nutrijenata. Ne preporučuje ju se kuhati u vodi jer se tako gube njezina ljekovita svojstva. Stoga, što je više kuhate, u njoj će ostati manje vitamina i minerala. Španjolski znanstvenici su otkrili da je dovoljno samo 5 minuta u mikrovalnoj pećnici da brokula izgubi većinu ljekovitih flavonoida.
Brokula najbolje pristaje uz mesna i riblja jela, a osim toga ukusna je i krem juha od brokule koja je jednostavna za pripremu i zdrava te bi se zbog toga trebala naći na svim zimskim jelovnicima barem jednom tjedno. Kao prilog dovoljno ju je kratko prodinstati na maslinovom ulju i češnjaku i dobili ste najbolji spoj nutrijenata koji utječe na jačanje imuniteta.
Uz brokulu najbolje idu začini kao što su kopar, kurkuma, bosiljak, kim, majčina dušica, origano i mažuran.
Zanimljivosti o brokuli
Brokula je u životu ljudi prisutna već više od 2.000 godina. Primarno se uzgajala u talijanskoj provinciji Kalabriji gdje je dobila i dodatak imenu - Calabrese. Njezino ime dolazi od latinskog brachium što znači grana ili ruka. Naziv vjerojatno potječe od njezinog izgleda, pošto mnoštvo njezinih stapki podsjećaju na grane.
U Veliku Britaniju stigla je oko 1720. godine, a u kolonijalno doba stigla je i do Sjeverne Amerike. Iako su u na tom području klimatski uvjeti bili idealni za uzgoj brokule, ona se nije uzgajala sve do 1920. godine, a popularna je postala tek nakon Drugog svjetskog rata.
Foto: artverau / Pixabay
Odgovori