Cvjetača (lat. Brassica oleracea var. botrytis) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice kupusnjača (Brassicaceae). Uzgaja se zbog jestivog bijelog, mesnatog cvijeta i listova.
Cvjetača, poznata i pod nazivom karfiol, biljka je iz porodice kupusovki, baš kao i brokula, kelj, kupus i kelj pupčar (prokulica). Sorta koju danas prepoznajemo pod ovim imenom, zapravo je jedna od podvrsta divljeg kupusa.
Cvjetača je dvogodišnja biljka, slabo razvijenog korijena, dugog i jajastog lišća i s debelom drškom. Poznata je po bijeloj glavici, odnosno srcu jajolika oblika i bradavičaste, pomalo drvenaste strukture.
Puna je hranjivih tvari, vitamina i minerala pa je odlična za zdravlje. Lagana je i za probavu pa je često dio raznih dijeta. Često se uzgaja za vlastite upotrebe i to ne samo u vrtu, nego i u zatvorenim prostorima. Važno je samo da se na istom tlu ne uzgaja najmanje 3 godine.
Informacije
Latinski: Brassica oleracea var. botrytis
Engleski: Cauliflower
Porodica: kupusnjače (Brassicaceae)
Visina: do 80 cm
Uvjeti: slabo kisela, vodopropusna i humusom bogata tla
Klima: sredozemna, blaga klima
Sadnja: od rujna do listopada
Berba: od prosinca do siječnja
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sadnja
Cvjetača se sije u rano proljeće. U hladnijim klimama sije se ranije kako bi se berba moga izvršiti prije mrazeva. Jesen ranije, tlo se treba gnojiti s pojačanim fosforom i kalijem. Već tada se mogu pripremiti i uzdignute gredice, kako bi se tlo u proljeće prije osušilo i ugrijalo.
Prije sadnje, dobro je tlo tretirati i herbicidima, pogotovo ako će se za sadnju primijeniti i prozirna folija, s kojom će se pospješiti zagrijavanje tla. Ako se koristi crna PE folija, onda herbicidi nisu potrebni.
Prije sadnje tlo se još mora i navlažiti na dubinu od 30 cm. Ako se cvjetača sadi na jesen, onda se sadi na razmak od 60x70 cm. Ako se sadi na proljeće, razmak može biti i manji.
Tlo
Cvjetača najbolje raste na rahlom tlu, bogatom humusom i kiselije pH vrijednosti, najbolje od 6,0 do 6,5.
Gnojidba
Cvjetaču treba gnojiti za vrijeme vegetacije, najbolje jedan do tri puta i to KAN gnojivom. Dodaje se oko 100 kg gnojiva na hektar zemlje.
Temperatura
Cvjetača najbolje uspijeva u umjerenoj klimi, gdje je temperatura u vrijeme njena rasta od 13 do 20°C. Može podnijeti i više temperature, ali na svima iznad 28°C glavice im ostanu sitne i rastresite.
Voda
Cvjetača sadrži veliki postotak vode u sebi, pa joj za razvoj treba dosta vlage. Najbolje uspijeva ako se primjenjuje sustav navodnjavanja kap po kap. Nikako ne bi trebalo vlažiti zemlju putem orošavanje, jer se tako povećava rizik od razvoja bolesti na glavicama, baš zbog toga što su i same time stalno vlažne.
Održavanje nasada
Posijana cvjetača proklijat će za 5 do 6 dana ako se temperatura klijališta održava na 20°C. Nakon što biljka nikne, temperatura se spušta na 15°C tijekom dana, a tijekom noći barem tri do četiri stupnja niže. Istovremeno, potrebno je redovito prozračivati klijalište.
Jednom kada se glavice cvjetače počnu formirati, da ne bi požutjele od sunca, treba ih zasjeniti . To se radi tako da se vanjski listovi polegnu na glavice. Ovo se radi samo ako su nasadi na otvorenom prostoru, ako se cvjetača sadi u plastenicima, onda zasjenjivanje listova nije potrebno.
U plastenicima pak za sunčanih dana treba sjeniti njihovu plastičnu foliju, na primjer krečom ili bojom, kako bi se smanjila svjetlost unutar njega.
Zaštita od bolesti
Bolesti koje najviše prijete nasadima cvjetača su kupusna kila, plamenjača kupusa, fuzarijsko venuće, bijela hrđa, suha trulež kupusa, pepelnica, koncentrična pjegavost kupusnjača i mumifikacija glave kupusa.
Kod kupusne kile, bolest se očituje na korijenu, gdje se javljaju kvrge i umanjuju funkciju djelovanja korijena. Tako biljka prestaje dobivati dovoljno vode i počne se sušiti. Bolest se češće javlja na kiselijim tlima. Sprječava se kalcifikacijom tla, jer smanjenjem kiselosti, smanjuje se i mogućnost razvoja gljivica. Drugi način je zaštita kemijskim sredstvima.
Plamenjača kupusa suzbija se fungicidima, koji se stavljaju u zemlju čak i prije sadnje. Ipak, to često nije potrebno, ako se cvjetača sadi prema preporučenom plodoredu i ako su sadnice zdrave.
Berba
Cvjetače se na jedan hektar može uzgojiti od 25 do 30 t, ako govorimo o proljetnim sortama, i od 20 do 25 t, ako govorimo o jesenskim. Bere se kada glavica dosegne promjer veći od 10 cm. Branje se mora obaviti dok je vrijeme sunčano i suho. Glavice se beru ručno, rezanjem korijena, osim ako se ne radi o velikim nasadima, onda može i strojno, što značajno štedi vrijeme jer se glavice onda lakše i pakuju.
Za vrijeme berbe skraćuju se i listovi, osim onih bočnih, koji štite glavicu. Nakon toga, glavice je potrebno brzo ohladiti.
Skladištenje
Nakon berbe, cvjetovi se moraju zaštititi od sunca, jer i dalje mogu požutjeti. Nakon toga mogu se mjesec dana čuvati u skladištu na 0°C i pri relativnoj vlažnosti od 95 do 99%.
Ljekovita svojstva
Cvjetača je vrlo zdravo povrće, prije svega bogato vitaminom C, vitaminima B skupine i vitaminima A, E i K. Od minerala sadrži, natrij, kalij, magnezij, cink, fosfor, sumpor, bakar, selen i mangan. Osim toga, bogata je antioksidansima, fitokemikalijama, bjelančevinama, ugljikohidratima, mastima i, vrlo važno, velikom količinom vlakana. Ipak, unatoč svemu tome, sadrži vrli malo kalorija, tek 25 u 100 g.
Zbog svojih nutrijenata, prije svega štiti od kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara. Pomaže smanjiti krvni tlak i simptome ateroskleroze. U tome pomaže najviše magnezij i folati, koji smanjuju razinu lošeg kolesterola u krvi, dok dijetalna vlakna smanjuju razinu lipida.
Antioksidansi iz ovog povrća jačaju imunološki sustav i djeluju protuupalno. Vitamin C glavni je u ovoj ulozi. Istovremeno, eliminira toksine iz tijela. Zajedno s ostalim vitaminima i folatima, čini idealnu namirnicu za trudnice, jer folati, među kojima je najpoznatija folna kiselina, pomažu razvoju fetusa u tijelu i pružaju prevenciju od razvoja mnogih poremećaja.
Vitamini i sulforafan štite tkivo mrežine i time čuvaju zdravlje očiju, a sve zajedno odlično je i za održavanje zdravlja kože i mladolikog izgleda.
Cvjetača u kulinarstvu
Cvjetača je već dugo vremena nezamjenjiva namirnica u kuhinji. Dugo je bila jedan od sastojaka raznih variva ili se kuhala kao prilog. Može se kuhati u vodi, ali nutricionistički je vrjednija ako se kuha na pari. Ako cvjetaču kuhate, najbolje je to činiti bez dodatka soli dok se kuha, jer će u suprotnom potamniti. Posebno ukusna će biti ako je kuhate u mješavini vode i mlijeka te uz začine kao što su celer, peršin i vlasac.
Cvjetača je odlična i ako se od nje rade popečci, ali i ako se stavlja u razne složence i jela s tjesteninom. Danas cvjetača ima sve veću vrijednost. U posljednje vrijeme se koristi kao zdravija zamjena za rižu. Nariba se na sitno i onda jede kao prilog u jelima koja su nekada zahtijevala rižu. Od cvjetače se rade i zdrava "tijesta", koja zamjenjuju, na primjer, tijesto za pizzu.
Upotreba cvjetače u kulinarstvu je široka, važno je samo da pronađete onu varijantu u kojoj vam je ukusna, jer redovitom konzumacijom, može znatno utjecati na poboljšanje vašeg zdravlja.
Zanimljivosti
Uzgoj cvjetače započeo je negdje u 12. stoljeću na Mediteranu, a onda se, nekoliko stoljeća kasnije, proširio po ostatku Europe. Danas se uzgaja po cijelome svijetu, ali najviše u Italiji, Francuskoj i zemljama Bliskog Istoka.
Foto: Couleur / Pixabay
Odgovori