Kim (lat. Carum carvi) je dvogodišnja zeljasta biljka iz porodice štitarki (Apiaceae). Raste kao samoniklo bilje, a kako nije osjetljiv na niske temperature uspjet će u gotovo svim klimatskim uvjetima.
U prvoj godini biljka formira rozetu, a u drugoj cvjetonosnu stabljiku. No, danas prevladava uzgoj jednogodišnjih vrsta. Latinski naziv Carum dolazi od grčke riječi kare koja u prijevodu znači štit ili glava, a dolazi zbog velikog broja cvatova.
Raste kao samoniklo bilje duž cijele Europe, sjeverne Afrike i zapadne Azije. Uspjet će u gotovo svim klimatskim uvjetima pa se može naći i na sjeveru Europe, budući da nije osjetljiv na niske temperature kod uzgoja. Iako se u Hrvatskoj rijetko može naći u svom prirodnom staništu na pašnjacima i livadama, od nizinskih predjela pa sve do planina, često se kao začin uzgaja u vrtu.
Stabljika kima je uspravna i izbrazdana, a na gornjem dijelu se grana. Može narasti u visinu od 60 do 100 cm. Tijekom cijele stabljike nalaze se sitne dlačice, a prema vrhu stabljika raste razgranato.
Korijen kima raste duboko u zemlju i vretenast je. Može narasti u dužinu od 15 do 20 cm. Listovi su mu prerasti te dvostruko ili trostruku podijeljeni na manje dijelove. Smjestili su se na pršljenovima te na stapci dugačkoj od 20 do 30 cm.
Cvjetovi kima su sitni, dvospolni, skupljeni u cvat na samom vrhu stabljike. Dolaze u bijeloj ili nježno ružičastoj boji. Postoji od 5 do 15 zrakastih stapki, a svaka od njih je različite dužine. Čaška kima ima slabije izražene zupce, a vjenčić obično dolazi u bijeloj ili ponekad u crvenoj boji. Cvatnja kima odvija se u svibnju i lipnju.
Plod je izdužen i eliptičan, veličine od 3 do 4 mm te smeđe boje. Nakon što dozre raspada se na dva dijela - srpasto je savijen i aromatičnog je mirisa. Kim dozrijeva u srpnju i u kolovozu.
Ne može uspjeti na istoj površini tijekom svake godine. Ako ga uzgajate u monokulturi, postoji opasnost da će ga napasti štetnici koji mogu ugroziti prinos. U plodoredu ga treba uzgajati na istoj površini tek svake četiri godine. Što se tiče pretkultura, najbolje će biti one koje rano napuštaju tlo.
Informacije
Latinski: Carum carvi
Engleski: Caraway, Meridian fennel, Persian cumin
Porodica: Štitarke (Apiaceae)
Visina: od 60 do 100 cm
Srodnici
Sjetva
Nakon što se uzgoj prethodne kulture privede kraju, potrebno je pripremiti tlo za sjetvu kima. Najkasnije u jesenskim mjesecima, tlo treba poorati, a ako postoji mogućnost, taj posao je najbolje odraditi u ljeto.
Nakon oranja, zemlja se ostavi tako da prezimi, a u proljeće se samo površinski obradi. Ako ćete kim sijati u ljeto, površinska obrada tla se obavlja odmah nakon oranja.
Kim se prvo sije kao zaštitni usjev u rjeđem sklopu, a nakon toga poprijeko na razmak od 35 do 40 cm između redova. Može se sijati i kao samostalna kultura, a iako je riječ o jednostavnijoj sjetvi i uzgoju, tijekom prve godine neće ostvariti prinos.
Da bi kim niknuo, sjemenu će biti potrebno od 12 do 18 dana. Da bi razvio prve listiće trebat će mu 15 do 20 dana. Nakon žetve klijavost je čak do 90%, ali se jako brzo izgubi. Nakon tri godine, klijavost sjemena može biti potpuno izgubljena.
Tijekom prve godine od sjetve, kim će formirati rozetu na kojoj se obično nalazi 10 do 15 listova. Tako će prezimiti, a sljedeće godine, već u rano proljeće, započinje vegetacija. Ovisno o vremenskim prilikama, cvatnja će započeti u svibnju i trajati sve do kraja tog mjeseca.
Iako će uspjeti gotovo na svim vrstama tla, odgovara mu dobro drenirano, toplo, vlažno, rastresito i duboko tlo, bogato humusom. Može uspjeti i na vapnenastim tlima. No, izbjegavajte nepropusna i teška tla u kojima se zadržava voda tijekom godine. Najbolje će uspjeti na mjestima gdje će dobiti dovoljno sunca.
Za klijanje mu treba puno svjetlosti pa ga treba uvijek ostaviti na samoj površini tla. Nakon obavljene sjetve, površinu povaljajte laganim glatkim valjkom da bi se sjeme navlažilo.
Vrijeme sjetve
Kim se obično sije u proljeće, odnosno početkom ili sredinom ožujka. U posljednje vrijeme sije se krajem ljeta ili početkom jeseni, a ovako posijan razvija rozetu i tako prezimljuje pa druge godine već može davati plod.
Treba mu dugo da proklije (iako je dobre klijavosti). Otporan je na niske temperature pa može niknuti već pri onoj od 7 do 8°C. Za oplodnju trebat će mu ona od 16 do 20°C.
Za uspješno klijanja i rast treba mu puno svjetlosti. Ako tijekom prve godine neće imati dovoljno svjetla, u drugoj godini neće moći oblikovati stabljike. Tijekom druge godine potrebno mu je puno padalina kako bi razvio stabljike i kako bi se izvršila oplodnja.
Hladni i suhi vjetrovi bi mogli loše utjecati na oplodnju. Jaki vjetrovi u vrijeme sazrijevanja mogu otresti tek dozrele plodove i smanjiti prinos.
Uzgoj
Kim se razmnožava isključivo sjetvom. Ako se uzgaja kao dvogodišnja biljka, u prvoj godini stvara rozetu, a drugoj cvijet i plod. Može se sijati i kao zaštitni usjev u žitna polja kako bi se iskoristile sve površine. Preporučuje se posijati ga u pivski ječam, ali pri tome moramo paziti da biljke ne budu posijane suviše gusto jer bi se tek mlade i iznikle biljčice mogle ugušiti.
Tijekom uzgoja tlo treba redovito okopavati, prihranjivati i plijeviti.
Uzgoj kima kao čiste kulture
Ako ga uzgajate kao čistu kulturu, s održavanjem započnite odmah nakon što ste formirali redove.
Prvo okopavanje obavlja se kako bi se razbila pokorica i kako bi se uništio tek niknuli korov. Sljedeće okopavanje obavlja se za dva do tri tjedna, a ovisi o pokorici tla i formiranom korovu. U većini slučajeva, prije drugog okopavanja se dodaje dušično gnojivo KAN u količini od 120 do 150 kg/ha. Time se pospješuje rast biljke. Ponekad drugo okopavanje nije potrebno, već se tlo samo plijevi.
Važno je da prije nego što nastupi zima, biljka razvije rozetu jer će tako sljedeće godine ima jaku stabljiku koja će davati plodove.
Kada plod počinje dozrijevati, nemojte ulaziti među biljke jer biste mogli otresti sjeme koje se tada već lako osipa.
Uzgoj kima kao zaštitnog usjeva
Ako ste kim posijali kao zaštitni usjev, s njegom i održavanjem započinjemo tek kada uklonimo zaštitni usjev. U tom slučaju nakon obavljene žetve, površinu odmah okopajte, a prije toga u tlo aplicirajte 150 do 1200 kg/ha dušičnog KAN gnojiva.
Nakon što uklonite pokrovni usjev, biljke su obično bljedolike i tanke te im je potreban oporavak. U tom slučaju ih dobro pognojite te jednom do dva puta okopajte. Do jesenskih mjeseci biljka bi trebala razviti čvrst i jak korijen te pripadajuću rozetu.
Danas se sve više primjenjuju jednogodišnji kultivari kima koji plodove daju već tijekom prve godine. Takav plod sadrži nešto manju količinu eteričnog ulja. Ipak, sve više se radi na tom da i jednogodišnje sorte sadrže istu količinu eteričnog ulja kao i one dvogodišnje. Neke od takvih sorti uzgajaju se u Njemačkoj.
Zalijevanje
Tijekom druge godine kimu je potrebno puno padalina za razvoj stabljike. Najbolji prinos ostvarit će uz 600 do 650 mm padalina godišnje.
Gnojidba
Dobar uzgoj kima postiže se primjenom mineralnih NPK gnojiva. Ako se zemlja tijekom uzgoja gnoji primjerenim gnojivima, kim će biti kvalitetniji, odnosno količina eteričnih ulja u njima će biti najviša.
Stoga, da bi tlo bilo dovoljno plodno u prvoj godini uzgoja gnoji se s 90 kg/ha kalija, 70 kg/ha dušika te 50 kg/ha fosfora. Gnojivo kalija i fosfora ima najbolji učinak ako se u tlo unese kroz tanjuranje u pripremi tla prije sjetve.
Dušik se unosi dva puta, jedan dio kod obrade tla prije sjetve, a drugi dio kada se tlo prihranjuje.
U drugoj godini kimu je potrebno nešto više dušika pa tijekom proljeća treba dodati od 60 do 80 kg natrija po jednom hektaru.
Žetva
Sjemenke kima dozrijevaju krajem lipnja, a odmah nakon toga obavlja se i žetva. Tada je količina eteričnih ulja u njima najviša. Ipak, sve sjemenke neće dozreti u isto vrijeme pa je prilično izazovno odrediti najpovoljniji trenutak žetve.
Budući da sjeme lako opada, ne preporučuje se čekati da sazre do kraja, već se žetva obavlja kada sjemenke poprime svoju karakterističnu boju. Budite oprezni jer niti prerana žetva nije dobra, sjeme u tom slučaju može biti nekvalitetno i uvenuto.
Na kvalitetu prinosa mogu utjecati i jake kiše i vjetrovi tijekom žetve. Ponekad mogu biti i do 50% smanjeni.
Žetva kima obavlja se u kombajnom za žito ili kosilicom, u ranim jutarnjim satima dok još uvijek ima rose kako bi smanjilo osipanje.
Nakon obavljene žetve, kim ostaje dva do tri dana na površini kako bi dozreli svi plodovi.
Uz pomoć kombajna za žito obavlja se vršidba, a nakon toga sjeme se pročišćava. Ako je suho, može se pakirati u papirnate vrećice.
Upotreba
Svi dijelovi biljke su jestivi - od korijena do listova i plodova. Listove se skupljaju prema potrebi, dok se sjemenke ubiru tijekom srpnja i kolovoza, odmah nakon dozrijevanja jer je tada količina eteričnih ulja u njima najveća. Prije nego što ih stavimo sušiti, štitce odrežemo. Suše se na prozračnom mjestu u sjeni.
Korijen kima skuplja se u proljetnim mjesecima. Možemo ga koristiti kao bilo koje drugo korjenasto povrće, primjerice kao peršin ili mrkvu.
Plodovi kima koriste se najčešće kod nadutosti i vjetrova, odnosno kod svih probavnih tegoba. Upotrebljavaju se u proizvodnji hrane, primjerice kod pekarskih proizvoda i u slastičarstvu.
Destilacijom plodova dobiva se eterično ulje posebnog mirisa, bezbojno ili svijetložute boje. Koristi se kod tegoba dišnih sustava. Također, u industriji parfema i likera.
Kim u kulinarstvu
Smatra se da kim ima dvije pradomovine, Europu i Aziju, a kao začin koristi se više od 5000 godina. Njegova upotreba poznata je od davnina, a često se njime začinjavao kiseli kupus. Kroz povijest, neko je vrijeme bio vrlo popularan u engleskoj kuhinji, a i danas su poznate pečene jabuke s dodatkom kima.
Kim se često veže i za modernu kuhinju Austrije i Njemačke, gdje se osim u kiseli kupus dodaje se u gulaš, kruh, salatu od krumpira i kolače. Važan je sastojak u proizvodnji likera i sireva.
Kim se u našoj kuhinji upotrebljava kao začin u brojnim jelima. U tu svrhu upotrebljavaju se sjemenke kima. Taj stari europski začin koristi se u svim kuhinjama, ali prevladavaju marokanska i meksička kuhinja. Može se dodati u variva, umake, salate, a koriste se cijele sjemenke ili one usitnjene.
Možete ga dodati svim jelima od mesa i povrća. Primjerice, usitnite ga u mužaru i dodajte u mesne okruglice, začinite njime povrće sa žara, dodajte ga jogurtu, svježem siru ili kiselom vrhnju. Ako volite pohane patlidžane ili tikvice, prije paniranja začinite ih kimom. Odlično će pasati u salati od cikle.
Budući da može otkloniti nadutost, obično se dodajte u teška jela, primjerice ona s divljači. Često se dodaje i u pekarske proizvode, odnosno na sam vrh, kako bi oplemenio okus peciva.
Foto: Imaginibus1 / Pixabay
Odgovori