Crni korijen (lat. Scorzonera hispanica) je samonikla biljka iz porodice glavočika (Compositae). Uzgaja se zbog jestivog korijena koji ima okus sličan šparogama.
Crni korijen slabije je poznato povrće koje zbog svoje zdravstvene i hranidbene vrijednosti zaslužuje više pozornosti. Poznat je i pod nazivima španjolski zmijak, kozja brada i crni turovac, a pripada porodici glavočika (Compositae).
Latinski naziv roda Scorzonera dolazi od španjolske riječi escorzon - otrovna zmija ili gušter, a talijanske riječi scorza (kora) i nera (crna), ukazuju na izgled korijena.
Nazivi na stranim jezicima: spanish salsify, black salsify, Spanische Schwarzwurzel, Garten-Schwarzwurzel, Echte Schwarzwurzel, escorzonera, scorzonera di Spagna itd.
Superioran je izvor raznih nutrijenata pa je velika šteta što se češće ne nalazi na tanjurima. Uzgaja se zbog jestivog korijena koji ima sličan okus kao i popularnije i skuplje šparoge, ali se zbog lijepog cvijeta često koristi i kao ukrasna biljka u vrtovima. Višegodišnja je biljka, ali se uzgaja kao jednogodišnja.
Korijen ove biljke je valjkastog oblika, a može biti dugačak 30 cm, a širok 4 cm. Stabljika visine 60 do 120 cm nosi lancetasto lišće i cvatove sa žutim cvjetovima. Plod ove biljke je jednosjemeni ahenij štapićastog oblika, a u jednom gramu može biti 70 do 100 sjemenki koje brzo gube klijavost.
Informacije
Latinski: Scorzonera hispanica
Engleski: Spanish salsify, Black salsify
Porodica: glavočike (Asteraceae)
Visina: do 120 cm
Uvjeti: strukturno duboka tla, blage do slabe kiselosti
Klima: mediteranska, suptropska ili umjerena
Sadnja: travanj
Berba: 120 - 150 dana od sadnje
Upotreba: prehrana
Srodnici
Sadnja
Crni korijen se za jesensku berbu sije na otvorenom u rano proljeće na sunčano mjesto. Za proljetnu berbu sadi se u ranu jesen. Veći prinos daje za hladnijih ljeta, a iako može podnijeti sušu, redovito zalijevanje će spriječiti razvoj vlaknaste strukture i omogućiti da korijen bude sočniji.
U kontinentalnom području sije se početkom travnja. Ako crni korijen želite zasaditi u vlastitom vrtu, gdje ćete korijen vaditi ručno, razmak između redova treba biti oko 25 cm, a ako je predviđena mehanizirana obrada na 35 do 45 cm. Razmak između samih biljaka treba biti 8 do 10 cm.
Optimalna dubina sjetve iznosi 3 do 4 cm, a uz dobru klijavost sjemena sije se 12 do 14 kg / ha.
Ovisno o vremenskim prilikama, dozrijeva za 4 do 5 mjeseci.
Cvjeta od lipnja do kolovoza, a cvjetovi su otvoreni samo u jutarnjim satima.
Tlo
Crni korijen zahtijeva duboka, strukturna tla neutralne ili blago alkalične reakcije te dobrog kapaciteta za zrak i vodu. Najmanje 3 do 4 godine se ne smije saditi na istoj površini, a najbolje pretkulture su krumpir ili žitarice. Ne sadi se uz rajčicu.
Tlo se primjenom podrivača duboko obrađuje u zimu, a predsjetvena obrada se obavlja u proljeće.
Gnojidba
Gnoji se fosfornim i kalijevim gnojivima u predsjetvenoj pripremi ili još pri jesenskoj obradi, dok se dušik dodaje u dvije prihrane - prvi put u fazi intenzivnijeg rasta, a drugi put početkom kolovoza.
Temperatura
Optimalna temperatura za klijanje i nicanje crnog korijena je 20 do 25°C. Nicanje na manjim temperaturama, poput primjerice 10 ºC je sporo i traje oko tri tjedna. Za vegetativni rast su povoljne blage temperature (15 do 22°C), a biljka dobro podnosi niske temperature pa u kontinentalnim dijelovima može preživjeti zimu bez zaštite.
Voda
Za razvoj crnog korijena važna je umjerena vlaga, ali biljka ne podnosi zadržavanje vode. Kako bi se ostvario dobar prinos, tijekom ljetnih mjeseci je obavezno navodnjavanje jer biljka za vrijeme duže suše može odbaciti lišće i ući u fazu mirovanja.
Održavanje nasada
Crni korijen je potrebno zalijevati dva puta tjedno. Dobri susjedi su mu niski i visoki grah, poriluk, salata, lubenice i koraba.
Biljke su u fazi početnog sporog rasta jako osjetljive pa u to vrijeme nije preporučljivo obavljati međurednu obradu. Nakon što se biljke bolje razviju, potrebno je obaviti dvije kultivacije uz prihranu.
Zaštita od bolesti
Podložan je napadu nematoda. Nematode su sitne životinje crvolikog oblika, manje od 1 mm. Na njihovi brojnost i dinamiku u u tlu utječu različiti čimbenici, a do njihovog povećanog nakupljanja dolazi nakon što se na jednoj površini nekoliko godina uzgaja ista kultura. Slabo su pokretne pa se šire isključivo prenošenjem zemlje ili biljaka.
Nematode onemogućavaju protok hranjiva i vode te razvoj biljaka. Kao mjere zaštite potrebno je strogo poštivati plodored, održavati higijenu strojeva za obradu tla i koristiti zdrav sjemenski i sadni materijal. U borbi protiv nematoda mogu se koristiti i različiti biološki pripravci.
Berba
Crni korijen se vadi u kasnu jesen ili rano proljeće. Vađenje se može obaviti i tijekom zime, ako zemlja nije smrznuta. Postoje kombajni za vađenje crnog korijena, ali manji proizvođači ga vade različitim adaptiranim strojevima.
Lišće biljke se može prethodno pokositi ili odrezati nakon vađenja na 2 do 3 cm iznad glave korijena. U dobrim uvjetima moguće je ostvariti prinos od 20 do 25 t / ha.
Treba imati na umu da se korijen može nalaziti duboko u zemlji i da se lako lomi, a ako je oštećen znatno kraće zadržava svježinu.
Skladištenje
Crni korijen se može dobro uskladištiti u trapovima ili u podrumima, pokriven pijeskom. Kod skladištenja u hladnjači temperatura zraka treba iznositi 0 do 1°C, a relativna vlažnost 95 do 97% i u takvim uvjetima može se čuvati do 6 mjeseci. Prije skladištenja se treba prosušiti.
Za prodaju na tržištu pakira se u letvarice ili kutije.
Ljekovita svojstva
Crni korijen je jedan od najboljih izvora izulina pa je pogodan za dijabetičare. Inulin je tip prebiotičkog vlakna koje donosi brojne povoljne zdravstvene učinke od kojih se većina veže uz utjecaj na rast korisnih bakterija u ljudskom organizmu.
Također je dobar izbor tiamina koji ima važnu ulogu u ljudskom zdravlju - živčani i mišićni sustav ne bi mogli pravilno funkcionirati bez tiamina. Tiamin je uključen u proizvodnju hidroklorične kiseline u želucu te u metabolizam ugljikohidrata.
Hidroklorična kiselina pomaže u probavi proteina i sprječava rast bakterija u želucu. Njezine razine tijekom godina padaju pa se starijim ljudima preporučuje konzumacija namirnica kao što je crni korijen.
Obiluje i kalijem koji je nužan za regulaciju krvnog tlaka i otkucaja srca te za pravilnu funkciju mišića. Kalij također pomaže u održavanju zdravlja kostiju i smanjivanju rizika od osteoporoze.
Sadrži i veliku koncentraciju mangana koji je bitan za funkciju štitnjače i enzime koji kontroliraju šećer u krvi. Manjak mangana može biti povezan s problemima u rastu, slabom plodnošću, porođajnim manama i općom slabošću.
S obzirom na to da je bogat i mineralima poput željeza i bakra, crni korijen je koristan i osobama koje se bore s gubitkom kose. Za bakar se smatra da stimulira rast kose, jača je, pojačava njenu boju i sprječava nastanak sijedih, dok željezo održava zdravlje i gustoću kose.
Osim svega navedenog, crni korijen sadrži i vitamin C koji je potreban za sintezu kolagena.
Crni korijen u kulinarstvu
Jestivi dijelovi crnog korijena su mladi listovi i korijen koji je jako ukusan i sočan. Korijen se može jesti sirov u salatama, kuhati kao varivo ili pohati i pržiti, a listovi se koriste za salatu.
Korijen je pogodan i za pripremu juha, popečaka i miješanih priloga s povrćem, a izvrsno se slaže sa sirevima i umacima na bazi vrhnja. Prije pripreme ga treba oguliti i staviti u vodu zakiseljenu octom, kako ne bi potamnio.
Crni korijen s vrhnjem
- 1 kg crnog korijena
- 40 g masti
- 1 dl vrhnja
- 30 g brašna
- peršin
- papar i sol
Crni korijen očistite, narežite na komadiće i skuhajte u slanoj vodi. Kad korijen postane mekan, zapržite vodu i brašno, dodajte i pustite da se korijen još malo kuha. Nakon toga ga izvadite iz vode, dodajte vrhnje, papar, sol i sitno sjeckani peršin.
Piletina s crnim korijenom
- 250 g pilećeg mesa bez kosti
- 500 grama crnog korijena
- 1 vezica mladog luka
- 1 dl pilećeg temeljca
- 2 žlice alkoholnog octa
- papar i sol
Slanu vodu s octom pripremite u širokom loncu. Crni korijen dobro operite i očistite, a zatim ga stavite u lonac. Kuha se poklopljeno 15 do 20 minuta, a nakon toga se ocijedi i izreže na komade.
Pileća prsa izrežite na tanke jednake rezance. Zagrijte ulje u tavi i malo popržite piletinu koju ste popaprili i posolili. Piletina se nakon kraćeg prženja vadi iz tave, a dodaje se bijeli dio mladog luka. Nakon što ste popržili luk, dodajte crni korijen koji ćete također malo popržiti, a zatim dodajte i ostatak luka narezanog na kolutiće te pileći temeljac i malo prokuhajte. Na kraju se dodaje i meso te još začina.
Zanimljivosti
Crni korijen se u medicinske svrhe koristio još u vrijeme starih Grka i Rimljana. U srednjem vijeku se koristio za liječenje prehlada i smirivanje želuca te kao prirodni anestetik i lijek za ugrize zmija po čemu je i dobio ime.
Pun je nutrijenata, a siromašan je kalorijama i na 100 grama sadrži svega 73 kcal, pa je odličan izbor za one koji žele smršavjeti. Sadrži nevjerojatnu koncentraciju željeza, tiamina, kalija, fosfora i inulina. Dobar je izvor i C vitamina, bakra, magnezija i folne kiseline. Porcija od 100 grama crnog korijena zadovoljava 20% dnevne potrebe za željezom i manganom, 10% dnevne potrebe za kalijem i 9% dnevne potrebe za tiaminom.
Crni korijen prirodno raste na području južne Europe. Raste u skupinama na svijetlim i sunčanim mjestima poput pašnjaka, livada, travnjaka i svijetlih bjelogoričnih šuma.
U Hrvatskoj raste oko osam vrsta, a najčešći su oni poznati pod nazivima vlasnati zmijak (raširen u submediteranskim suhim travnjacima) i ružičasti zmijak (raste na planinskim travnjacima).
Najznačajniji svjetski proizvođači ovog zaboravljenog povrća su Belgija, Nizozemska i Njemačka.
Odgovori